Ping-pongTrpimir Kovač u svom članku u Hrvatskom slovu mozaično raščlanjuje američko-britanski sukob naizgled vezan samo uz Kosovo. Ipak, kada se ovaj sukob sagleda malo dublje i pažljivije, postaje razvidno da se on itekako lomi i preko hrvatskih leđa. Jedan od dobrih primjera je i vješto izvedena spletka razotkrivanja Carle del Ponte, koja je prikazana kao djelić pravde koja će se konačno uzdići nad sramotnim i iznad svega, nevjerodostojnim Haaškim sudom. No, pravda i istina na kraju ipak nisu bile svrha američkog naoko otvorenog prokazivanja Međunarodnog suda u Haagu, već se opet radilo o skupljanju bodova u političkoj igri u kojoj "mali narodi" služe kao loptice u rukama svjetskih moćnika. Zato, umjesto već zamornog iščekivanja da se istina dokaže, trebalo bi se suočiti s činjenicom da će Hrvatska zbog, prije svega, geostrateškog položaja uvijek biti zanimljiva velesilama, koje će u želji za političkom dominacijom samovoljno krojiti njenu povijest i budućnost dokle god im to bude dopušteno. A pravda i istina su nažalost danas ionako samo duboko ispolitizirani pojmovi koji su već odavna izgubili korak sa svojim istinskim značenjem. Stoga je krajnje vrijeme da hrvatski političari prihvate pravila igre i prestanu se skrivati iza velikih riječi, kako bi Hrvatskoj osigurali ono za što se izborila devedesetih. (zdk)
Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o licemjernosti "nove" strategije SDP-a u području pravosuđa i borbe protiv korupcije koju je predstavio Ivo Josipović. Autor se osvrće na izjavu Ive Josipovića: "Dok god kriminalci pucaju jedni na druge, a ne i na suce i političare, to znači da se u društvu ne vodi ozbiljna borba protiv korupcije i kriminala". Ivkošić podsjeća na "dosege" u borbi protiv kriminala i korupcije tijekom prošle vladavine SDP-a  (slučajevi Lenac, Excelsior, Ina, itd.) i, tragom izjave da bi se Josipović bavio sucima piše: "Pa bi se profesor Josipović kao ministar usredotočio na ustroj pravosuđa i kadroviranje u sudstvu po mjerilima i interesima ljevice. Prenošenje težišta korupcije na suce iz usta jednog političara, bahato suđenje dužnosnika jedne stranke svekolikom sudskom miljeu, ne može značiti ništa drugo nego nagovještaj da bi u slučaju pobjede ljevica moglo uslijediti dosad nezapamćeno podređivanje pravosuđa interesima određenih stranaka i svjetonazora. U stilu sprege koju smo već vidjeli - nemilosrdnog krupnog kapitala i dirigirane partizanske pravde."

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderIz Večernjeg lista prenosimo komentar Jadranke Jureško Kero, u kojem između ostalog piše: "Provjeravajući u New Yorku, središtu Ujedinjenih naroda, ima li kakvih službenih žalbi na rad Carle del Ponte ili Haaškog tribunala koje je uputila hrvatska Vlada, dobili smo niječan odgovor. Diplomati s East Rivera ispričali su mi da je nedavno u New Yorku boravio Geoffrey Nice, koji je u svim privatnim razgovorima naglašavao negativnu ulogu tužiteljice Carle del Ponte u radu Tribunala, percepciji koju sud ima u međunarodnoj javnosti i nepotrebnoj politizaciji koju je uvela u rad tog ad hoc suda.". Jadranka Jureško Kero raščlanjuje pomalo svima jasne posljedice ovakvog pasivnog ponašanja hrvatske Vlade, no u tekstu nije obrađeno pitanje zašto je tome tako vjerojatno zato što to odista nije lako odgonetnuti.
Add a comment        
 

 
ErnestinovoTihomir Dujmović reagirao je u Večernjem listu na prošlotjedno ubojstvo Ivana Bartulovića (67), jednog među rijetkim hrvatskim povratnicima u Banja Luku, koji je umro od ozljeda zadobivenih batinanjem: "Da se u Knin vratio neki srpski povratnik i da su ga Hrvati tamo zatukli motikama i bejzbolskim palicama, Mesić bi pješice s Pantovčaka stigao na prosvjed, a u koloni iza njega išao bi cijeli hrvatski politički establishment pojačan diplomatskim zborom. Kad se zatuče rijetkog hrvatskog povratnika u Banjaluku, kao ovih dana, ne samo da nitko ne reagira nego i mediji uglavnom šute pokazujući da su kolaboracionisti velike šutnje.". Dujmović to naziva još jednim događajem u nizu presedana u regiji, no možda je točnije reći da se radi o povratku na stare prilike prije i s početka Domovinskog rata, kada Hrvati nisu mogli očekivati ničiju zaštitu. Zapravo, u skladu s ovim razmišljanjem Dujmović na kraju teksta pita: "U čemu je čarolija vječnog popuštanja Srbima? U stvaranju frustracija koje će biti gorivo za nove ratove?".
Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića kojem je povod okupljanje gotovo 10 tisuća poštovalaca "lika i djela Josipa Broza". Autor argumentira da "cijeli taj fenomen zaslužuje pomniju analizu, pogotovo zato što upravo on može poslužiti kao paradigma za razumijevanje brojnih drugih još puno važnijih fenomena u suvremenom hrvatskom društvu." Tako Miklenić piše da "Treba radi objektivnosti također reći da te povijesne promjene (propast komunizma i stvaranje hrvatske države, op. ur.) osobito u suvremenom hrvatskom društvu, nisu nimalo ugrozile mnoge od osobito povlaštenih u komunizmu nego su im omogućile "presvlačenje sakoa" i zadržavanje privilegiranih položaja ili štoviše čak i stjecanje još povoljnijih položaja nego što su ih imali u komunizmu - ta većina današnjih tzv. tajkuna u Hrvatskoj bili su ne samo članovi nego i miljenici Komunističke partije. A što se samog okupljanja u Kumrovcu tiče, Miklenić pokazuje da ""kumrovečkog slučaja" ne bi ni bilo kad ne bi postojali organizatori i kad im određeni mediji ne bi pružali besplatnu propagandu. Uz postojeće zakonodavstvo nitko ne može osporiti pravo tim organizatorima na priređivanje takvih okupljanja, ali im se može i treba predbaciti zloporabu neznanja, neupućenosti u cjelovitiju istinu. Organizatori i njihovi medijski pomoćnici danas mogu znati i sigurno znaju cjelovitiju istinu o Brozu, komunizmu, crvenoj petokraki i komunističkim zločinima a ipak manipuliraju neupućenima i emotivno zarobljenima. Znakovito je da ne poštuju zapravo baš "svoje" nego baš njima nemilosrdno manipuliraju. I to je ono što je u "kumrovečkom slučaju" najgore, najnečasnije i najnehumanije."

Add a comment        
 

 
Nenad PiskačPotaknut djelomično obitelji Broz koja je uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, u uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač je raspravio na zanimljiv način "pitanje" vlasništva nad vremenskim razdobljem koje je obuhvatio komunistički poredak. Navodeći nekoliko apsurda koje proizlaze iz ideološke zasljepljenosti, Piskač zaključuje: "I kad je o suvremenim temama riječ, pitanje "intelektualnog vlasništva" postaje sve zanimljivije. Recimo, čije su intelektualno vlasništvo dva dosadašnja zbornika Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Držim da je riječ o intelektualnom vlasništvu objektivne memorije hrvatskoga naroda. Zato najavljujem treći skup HKV-a o istoj temi koji će se održati u Zagrebu, 8. lipnja 2007. Skup će se održati u znaku još jednom izmijenjene, već jednom izmijenjene, haaške optužnice (!), u kojoj su optuženi čak i pokojni zaslužni Hrvati (Tuđman, Šušak, Bobetko i Čerevenko) uz tri živuća nam generala ("znani i neznani" po najnovijemu samo su "instrumentalizirani")...".
Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o odjecima na homiliju koju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić održao na Blajburškom polju 13. svibnja ove godine. Autor primjećuje da nema nikakvog odjeka kod onih kod kojih bi ga trebalo biti - hrvatske izvršne i sudske vlasti, već da, navodimo, "Lijeve snage u hrvatskom društvu uz, u najmanju ruku, neodlučnu državnu vlast, kako izvršnu tako i sudsku, nisu spremne dopustiti da zacijele strašne rane iz prošlosti."

Add a comment        
 

 
HDZOno s čim se Sanader pohvalio u Oxfordu, a to da je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum od kada je došao na vlast, potaknulo je i Milana Ivkošića da zaključi slično kao i mi kako ovakva politika nije ništa drugo nego povratak na stare tekovine jugoslavenskog komunizma: "Hebrang bi trebao priznati da je HDZ bitne hrvatske nacionalne interese podredila EU i njezinim članicama zainteresiranim za konkretne materijalne dobitke u našoj zemlji, dok se istodobno obvezala “nacionalizam smanjiti na minimum”. Tim minimumom, koji je HDZ postigao od dolaska na vlast 2003., u srijedu se Europi u Oxfordu pohvalio Sanader, kao što su svojedobno pred Titom trijumfirali Bilić, J. Vrhovec, Dragosavac, Šuvar i drugi komunistički dužnosnici koji su ugušili Hrvatsko proljeće.". Što se tiče načina na koji Ivo Sadader upravlja HDZ-om Ivkošić piše: "...zasad je u SDP-u nezamisliv kult ličnosti kakav je od Sanadera ucjenama i strahom napravljen u HDZ-u, kao što je nezamislivo ulizičko, forsirano skandiranje nečijeg imena na skupovima SDP-a kakvo se čuje na skupovima HDZ-a. Usput jedno prisjećanje: kad se Tuđmanu skandiralo, činilo se to spontano, a ne čaušeskuovski direktivno kao Sanaderu.".
Add a comment        
 

 
Uhićenje generala GotovineIz uvoda komentara Ivice Marijačića u Hrvatskom listu može se saznati kako je general Gotovina u skladu s kršćanskim svjetonazorom poslao brzojav sućuti obitelji Ivice Račana: "U hrpi brzojava sućuti što ih je obitelj primila, doznaje se da je njegova supruga Dijana bila posebno dirnuta Gotovininom sućuti, kao što je bila i zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović. Gotovini prijatelji kažu da je general Gotovina time samo pokazao svoju kršćansku veličinu, isto kao i u slučaju sućuti obitelji srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je preminuo u ćeliji do Gotovinine u Haagu... ". U nastavku Marijačić piše o odnosu Račanove i Sanaderove vlade prema generalu Gotovini, sugerirajući da je ova prva bila i bolja prema Gotovini nego ova druga. Pri tome se autor nije osvrnuo na važnu činjenicu da je jedna od prvih odluka Račanove vlade bila jednostrano davanje nadležnosti Haaškom sudu nad "Bljeskom" i "Olujom". Bilo kako bilo, nama se čini da su obje vlade prvenstveno gledale kako provesti zahtjeve vanjskih čimbenika uz što manje političke štete na unutarnjopolitičkom planu. Sve ostalo je bilo sporedno, što uključuje i generala Gotovinu, i istinu o Domovinskom ratu.
Add a comment        
Pon, 21-10-2019, 10:49:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.