pregovoriSa portala Hrvati AMAC, donosimo zanimljiv komentar, bolje rečeno analizu postizborne situacije i trenutnog odnosa snaga političkih stranaka u Hrvatskoj. Tako autorica Maja Šnajder konstatira očito – propast malih stranaka i pat poziciju u kojoj se s obzrom na određeni rok za sastavljanje Vlade našao Ivo Sanader. "Ostali "preživjeli" su lokalne stranke koje interesira samo njihovo dvorište, te predstavnici manjina kojima zakon garantira preživljavanje a koje će sada (tu mislim na Srbe i Talijane) krvavo ucjenjivati. Ako ikako dozvoli matematika, trebalo bi sastaviti koaliciju bez njih.Što će se dogoditi kada srpski i talijanski predstavnici budu tražili stvari koje nikako nisu u interesu Hrvatske i neki drugi zastupnici u koaliciji ne budu mogli "progutati" takve zahtjeve? Pada Vlada. Bilo koja tema može dovesti do pada Vlade i suočiti Hrvatsku ili s prijevremenim izborima ili s "tehničkom vladom", po čijem izboru? Sanader je postao politički profesionalac i previše dobro "pliva" u problemima ali može se dogoditi da se nađe pred jednostavnom matematikom, pred brojevima koje ne će biti moguće prilagoditi svojim željama. Bojim se da nas čeka period nestabilnosti talijanskog tipa. To je ujedno najgore što nam se može dogoditi".
Add a comment        
 

 
RijekaIz Večernjega lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića, u kojoj se autor osvrnuo na mlaku reakciju i način na koji je Hrvatska, točnije – Ministarstvo vanjskih poslova, uputilo prosvjed Italiji, radi poštanske marke koju je izdala Talijanska pošta. Na spomentoj marki dakle piše, kako je Rijeka bila talijanska istočna zemlja, a navodno se slične marke spremaju za hrvatski Split i za slovenski Kopar. "Marka s tim natpisom i slikom Guvernerove palače, današnjega Pomorskog muzeja, trebala se pustiti u optjecaj još 30. listopada, ali je na intervenciju Zagreba zaustavljena. Nije to napravljeno iz načelnih razloga, prije da ne utječe na predizbornu kampanju! Kao što je zacijelo sad puštena u optjecaj da bi prikrila galamu kad Hrvati doznaju da 300 milijuna eura ribe pristojni Talijani kradu Hrvatskoj svaku godinu! Kao što smo vidjeli, ni Jakovčić sad nije reagirao, kao i u nizu prijašnjih slučajeva. Od odlikovanja vojnicima okupiranog Zadra, preko dodjele talijanskih mirovina i državljanstva svima koji su imali sreće živjeti pod talijanskom okupacijom, do ove faktično šešeljevske podvale s poštanskom markom, IDS i Jakovčić šute starom bakarićevskom hrvatskom šutnjom. I ta je šutnja sumnjiva, jer se mikrofona hvataju kad je riječ, primjerice, o hrvatskim pogreškama u BiH, no u pravilu šute o podvalama irredente".
Add a comment        
 

 
MesićIz Hrvatskog slova prenosimo urednički komentar Nenada Piskača, u kojem se autor osvrnuo na postizborne manevre predsjednika Mesića u smislu odugovlačenja s davanjem mandata za sastavljanje Vlade. Piskač konstatira kako je Mesiću očito ipak bliži i draži polupredsjednički sustav, kojeg je Hrvatska 2000. godine promijenila u parlamentarni, a koji bi mu svakako omogućavao veće ovlasti nego što ih ima danas. Izdvajamo: "Zanimljivo je kako je i tijekom polupredsjedničkog sustava Stjepan Mesić bio nezadovoljan, pa je zajedno s Josipom Manolićem – a oba su bili članovi saborske apsolutne većine – pokušao izvesti preokret s ciljem da manjina, nepotvrđena na izborima kao zasebna politička stranka, preuzme Sabor. Ovo je (2007.) drugi izravni pokušaj nedemokratskog krojenja Hrvatskog sabora u kojemu sudjeluje Stjepan Mesić, samo s tom razlikom što to danas čini s pozicije predsjednika države i u parlamentarnom tipu demokracije".
Add a comment        
 

 
Carla del PonteSilvana Oruč Ivoš kritički komentira u Vjesniku razočaranje koje je iskazala Carla del Ponte na oproštajnoj konferenciji za novinare uoči odlaska iz Haaga. U članku se naglašava kako je u slučaju "vukovarske trojke" Carla del Ponte "potpuno amnestirala nalogodavce" . Ovdje dodajemo na ovu temu i još poneku misao. Glavna tužiteljica je na spomenutoj konferenciji mrtvo hladno izjavila i kako se pored toga što je imenovana veleposlanikom Švicarske u Argentini možda vrati u međunarodno pravo. No, jedini njezin primjereni povratak u međunarodno pravo bilo bi da se njoj sudi kao suučesniku u zločinima koji su počinjeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Naime, njezino djelovanje i "potpuna amnestija nalogodavaca" se ne bi smjelo zvati ničim drugim nego sudioništvom u zločinačkom pothvatu. I nije vukovarski predmet, a o kojom smo mi opširno pisali, jedini. Treba se sjetiti samo kako su se u dogovoru s Beogradom skrivali dokumenti koji su ukazivali na umiješanost Srbije u masakr u Srebrenici. Sve je to bilo smišljeno, namjerno, i kriminalno. A najbolji svjedoci optužbe protiv Carle del Ponte bili bi njezini najbliži suradnici, koji svakodnevno pune novinske stupce optužbama na njezin račun.(mm) 
Add a comment        
 

 
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezikaIz Večernjeg lista donosimo komentar Josipa Pavičića napisan povodom 40. obljetnice donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koju je neki dan simpozijem obilježila Matica hrvatska. S obzirom na činjenicu kako se ona može gledati i kao početak organiziranog otpora velikosrpskom hegemonizmu koji je završio uspostavom neovisne Republike Hrvatske, a u većini je medija (posebice televiziji) njeno obilježavanje ostalo prešućeno, autor je napisao mali podsjetnik sličnih događaja od nacionalnog značaja koji se kontinuirano prešućuju, a zbili su se u razdoblju od 1945-1990. "Nije baš da ničega nema. Napisane su neke knjige, ali uglavnom memoarskog značaja. Snimljeno je i nešto filmova, no da nije bilo Vrdoljakove “Mračne noći”, mlađi gledatelj ne bi imao pojma o jaucima premlaćenih ispod slika druga Tita. Politički angažirani dramski pisac Šnajder naglo je početkom devedesetih ostao bez inspiracije, a oni koji nisu zašutjeli bacili su se na ismijavanje i ozloglašavanje novog stanja. Televizija i drugi mediji sami nisu zainteresirani za bilo kakav ozbiljan kritički razgovor o godinama socijalizma, ali su uvijek spremni nasrnuti na svakoga tko o tome kritički progovori".
Add a comment        
 

 
koalicijaU svojoj kolumni u Večernjem listu, Tihomir Dujmović komentira nastalu postizbornu situaciju i stanje, te iznosi svoje mišljenje o činjenici koalicija kojih bi se stranaka s obzirom na njihov povijesni put i i razvoj mogla smatrati prirodnijom, ona HSS-a i HDZ-a, ili HSS-a i SDP-a. "Ne radi se samo o tome da je perverzno da HSS sjedi za istim stolom sa strankom čiji su najsvjetliji prethodnici upropastili selo, pokrali seljake pa, ako nekoga ponajprije nose na duši u onim bleiburškim pokoljima, onda su to iznad svega nevini domobrani, mahom čestiti seljaci koji su sve osim odmazde zaslužili. No, i kad se odmaknemo od krvave prošlosti o kojoj istina nije afirmirana, suradnja HSS-a i SDP-a djeluje ubitačno neprirodno".
Add a comment        
 

 
MilanovićTragom na našem portalu nedavno objavljenog komentara Tko se mača laća... , u kojem smo se osvrnuli na činjenicu kako je političko «rješavanje» Ljube Jurčića samo prvi od očajničkih poteza Milanovića u namjeri da spasi što se spasiti može, sada su se unutar samog SDP-a na široj razini počele zbivati određene indikativne promjene. Tako će, čini se mlađahnom Milanoviću biti poprilično teško zadržati svoju «vruću» fotelju stranačkog lidera, s obzirom na znakovitu šutnju kojom svoje neodobravanje većine njegovih postizbornih poteza izražavaju pripadnici takozvanog starijeg kadra unutar  stranke. Najnovija kap u čaši punoj žuči svakako je njegova indiferentnost i neograđivanje od ekscesa mladih esdepeovaca koji se dogodio u samoj izbornoj noći, kada su stožerom na Iblerovom trgu odzvanjale partizanske i jugoslavenske pjesme (Lice i naličje SDP-a). Tako je Milanovićeva šutnja i unutar dijela pripadnika same stranke shvaćena kao prešutno odobravanje što je dovelo do raspadanja njihova ogranka u Šibeniku. U nastavku donosimo komentar Miroslave Rožanković iz Vjesnika na tu temu. "Ono što nije sam shvatio, sad su mu otvoreno pokazali u šibenskom ogranku - da se neće identificirati s liderom koji se ne ograđuje od grlenog pjevanja jugonostalgičarskih pjesama, omalovažavanja branitelja i poigravanja ljudima za koje nije bilo mjesta na izbornim listama, samo zato što ih je Milanović skrojio po modelu interesne borbe za vlastitu poziciju".(mmb)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićU uredničkom komentaru Glasa Koncila Ivan Miklenić izdvojio je tri razloga za posebnu zabrinutost. Osim primjera Mislava Bage koji je navijačkim ponašanjem u izbornoj noći jasno demonstriraona kojoj civilizacijskog razini se nalazi HRT, i pjesama koje su se čule iz šatora SDP-a u izbornoj noći, čime je "druga po snazi hrvatska politička stranka pokazala da ni šesnaest godina nakon uspostave hrvatske države i oslobađanja od komunizma nema jasan stav niti prema Jugoslaviji niti prema Hrvatskoj, niti prema komunizmu niti prema demokraciji", Miklenić se osvrnuo i na igre oko mandatara Vlade. "Ako netko razloge za takvo anticivilizacijsko ponašanje pokuša tražiti u onome što je široj javnosti poznato, u onome što se događa na javnoj sceni, onda ih ne može otkriti ni prepoznati - jer ih na javnoj sceni - nema. No, ako razloga nema na javnoj sceni, to ne znači da ne postoje razlozi za takvo anticivilizacijsko ponašanje na tajnim scenama na kojima se ne održava predstava nego se sukobljavaju interesi. Sasvim je sigurno da ti razlozi, poznati samo akterima tajnih scena, moraju biti vrlo veliki, vrlo važni kad si pojedine stranke mogu dopustiti čak anticivilizacijsko ponašanje na javnoj sceni. Ako se ti veliki i važni razlozi kriju od javnosti, onda očito nije riječ o promicanju općega dobra hrvatske nacije - jer to ne bi trebalo kriti od javnosti - već o borbi za parcijalne interese - i to je veoma zabrinjavajuće. Ne dolazi li time još jednom do izražaja okovanost hrvatskoga društva iznutra i skrivene snage koje imaju velike svoje interese a ne usude ih se ili ne smiju ih javno očitovati? Nije li to čvrst i jasan pokazatelj zastoja u procesu demokratizacije i nije li to ozbiljan razlog za zabrinutost?"
Add a comment        
 

 
LatinIz Hrvatskog slova donosimo kratki osvrt autora Danijela Pačića, na prošlotjednu emisiju Latinica čija je glavna tema bila karizma. Cijela emisija potrošena je na nekoliko nepotrebno dugih i već viđenih priloga. Posebice se to odnosi na već toliko puta prožvakano ponavljanje priča o karizmi Josipa Broza i hvalospjeva o njegovom političkom i diplomatskom značaju. "Tema o karizmi je čak i jamčila odsustnost patetike, toliko tipične za izdanja te emisije u posljednjih nekoliko godina. Na žalost, Latin je učinio nemoguće. Emisiju s potencijlno atraktivnom temom učinio je dosadnom. Prvih pola sata se bavio već bezbroj puta obrađenom karizmom Josipa Broza, uz pomoć priloga gdje su Brozovi prijatelji i suradnici gledateljstvu svjedočili o njegovoj silnoj dobroti, duhovitosti i zgodnim anegdotama u susretima s raznim državnicima, monarsima i njegovim prijateljima despotima sa svih strana svijeta. Da te zgode i nezgode iz života druga Tite već ranije nismo slušali u stotinama različitih verzija, sve je to moglo biti i duhovito. Ovako se sve činilo kao vječiti deja vu".
Add a comment        
Sri, 19-02-2020, 17:53:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.