Milorad PupovacTihomir Dujmović upozorio je u svojoj kolumni "(Ne)poželjni politički Hrvati" u Večernjem listu na opasnosti koje proizlaze iz politike koju zastupa Milorad Pupovac po kojoj građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj ne moraju biti politički Hrvati. Naime, kako Dujmović dobro zamjećuje, ovakva Pupovčeva politika podrazumijeva da i pored pouka koji nudi nedavna povijest srpsko stanovništvo ne treba ništa značajnije mijenjati u načinu na koji je prije rata doživljavalo hrvatsku državu: "U ruralnim krajevima od te teze do slogana ”ovo je Srbija” manje je od pola koraka". A kao svojevrsno objašnjenje tomu kako je moguće da Pupovac vodi ovakvu politiku dok je istovremeno koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, Dujmović nabraja još nekoliko apsurda: "...u zemlji u kojoj je čelnik IDS-a više negoli znakovito najavio da ubuduće povezivanje zemalja na Jadranu vidi kroz svojevrsni “jadranski parlament”, pa tu zlokobnu najavu nitko nije zamijetio, u zemlji u kojoj istom provincijalnom šutnjom biva ogrnuta sramota da Slovenci na tisuće Hrvata mogu prisluškivati jer smo im to omogućili pretvorbenim idiotizmom, u zemlji u kojoj ministar obrane kad isplaćuje plaće svojoj vojsci mora zamoliti talijansku banku da nakon podrobnog uvida u tu isplatu isplati plaću jer ozbiljne nacionalne banke nemamo, u takvoj zemlji dilema (o političkim Hrvatima, op. ur.) s kojom se muče Arlović i Pupovac traži osvrt!".

Add a comment        
 

 
Zagrebačka katedralaMilan Ivkošić napisao je u Večernjem listu kao i inače subotom pregled proteklog tjedna. U ovom uvodu izdvojilo smo njegov komentar nepojavljivanja predsjednika Mesić na misi na Dan državnosti koju je vodio kardinal Bozanić: "Cijeli tjedan odjekuje izostanak predsjednika Mesića s Bozanićeve mise na Dan državnosti. Premda predsjednik poriče da je izostao zbog ljutnje na kardinala, uvjerljivi izvori tvrde da sukob Pantovčak-Kaptol postoji te da Mesić neće ići na Bozanićeve mise sve dok se kardinal ne ogradi od vrlo neugodnih napada nekih svećenika na poglavara države. Ali nitko se ne pita što o tome misli - Bog, jer se priča zbiva u području bogoštovlja. Kako to ne znamo, s pouzdanjem u jednakost svih pred Njim možemo se upitati - zašto bi Mesiću uopće bilo važno da pribiva Bozanićevoj misi i zašto bi kardinalu bilo važno da mu predsjednik dođe na misu? Koliko znam, u tim se pitanjima ne krije misterij svete mise, on je negdje drugdje i njegova svetost nije nimalo podložna ozračju što bi ga nametala hijerarhija na misi nazočnih vjernika. Ako kome vrijedi osobni stav, evo ga: uvijek bih izbjegavao mise koje sračunato vodi crkveni poglavar očekujući da će na njih sračunato doći Mesić, Sanader, Šeks i drugi politički značajnici. Pa i iz ovog razloga: njihova obećanja i zaklinjanja Bogu ne mogu biti drukčija od njihovih obećanja i zaklinjanja narodu, vjernicima, biračima, pa sad si zamislite kakva su.".
Add a comment        
 

 
Oliver Dulić - predsjednik Skupštine SrbijeU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač napravio je malu usporedbu statusa pripadnika hrvatskog naroda u zemljama na području bivše Jugoslavije sa statusom koji pripadnici naroda iz tih zemalja uživaju u Hrvatskoj. Po ovom pitanju situacija je dosta jednostavna: "U Sloveniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Slovenci u Hrvatskoj imaju. U Crnoj Gori Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Crnogorci u Hrvatskoj imaju. U BiH Hrvati su samo na papiru konstitutivni narod, što su konstitutivniji - to ih je manje... U Srbiji Hrvate su uspjeli podijeliti po nazivu, a Hrvata koji se izjašnjava "jugoslavenom" posjeli na mjesto koje po izbornim rezultatima pripada četnicima. U Makedoniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Makedonci u Hrvatskoj imaju.".
Add a comment        
 

 
SaborIz prošlog broja Hrvatskog lista prenosimo članak Slavena Letice na temu povijesnog nasljeđa koje opterećuje cjelokupno hrvatsko društvo. Točnije, Letica se osvrće na pitanja kardinala Bozanića postavljena u propovijedi na bleiburškom polju koja su s mrtve točke pokrenula ozbiljniju kritičnu raspravu o hrvatskoj komunističkoj prošlosti. U svezi sa saborskom deklaracijom o osudi komunističkih zločina Letica je iznio svoja iskustva i razmišljanja koja, dojma smo, malo previše pojednostavljuju stvari: "Iako sam predložio "lustracijski paragraf" bio sam svjestan kako će me HDZ-ova većina, sa svojim koalicijskim partnerima, zamoliti da ga uklonim iz završnoga teksta da bi mi pružila glasačku potporu. Razlog za to nije navodni "strah HDZ-a od lustracije", već činjenica što je ta stranka svjesna kako je agresija na našu zemlju 90-ih godina prošloga stoljeća proces lustracije učinila krajnje složenim. Naime, na tragu poznate Tuđmanove teze o "nacionalnom pomirenju", u obranu zemlje i naroda uključili su se i mnogi ljudi koji su sudjelovali u gušenju ljudskih prava pa i u počinjenju zločina u doba totalitarnoga jugo-komunističkoga poretka. Istodobno, mnogi komunistički disidenti postali su sudionicima agresije na Lijepu Našu, pa i počinitelji pojedinačnih i masovnih zločina. Upravo zbog toga krajnje složenoga i kontroverznoga povijesnoga nasljeđa, danas je vrlo teško ozakoniti i provesti lustraciju, jer se u javnosti stalno sukobljava nekoliko nepomirljivih lustracijskih paradigmi i pokreta.".
Add a comment        
 

 
Suzana JašićU Vjesniku je Silvana Oruč Ivoš prokomentirala temu političkih manipulacija i sukoba interesa, ilustrirajući je s tri primjera. Silvana Oruč Ivoš osvrće na se prvo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se Hrvatima iz BiH ukine pravo glasa, a onda raspravlja sukoba interesa u slučaju Radimira Čačića i predsjednice udruge GONG Suzane Jašić, o čemu smo već pisali na našem portalu. Što se GONG-a tiče, umiješani u cijelu aferu se očigledno nisu uspjeli dogovoriti kako će se javnosti prikazati brojke: "Na jednom saborskom odboru otvorila se rasprava o tome je li predsjednica udruge Gong (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i članica Programskog vijeća HRT-a Suzana Jašić isto tako u sukobu interesa. I to zato što su toj udruzi koja promatra izbore i kad oni jesu i kad nisu, prema onome što su sami objavili na svojim web-stranicama, donacije od HRT-a nenormalno porasle (recimo na 12 milijuna kuna godišnje) od kada je Jašić članica vijeća te kuće. Iako saborski odbor o tome nije mogao donijeti konačnu odluku jer je mišljenje zastupnika bilo podijeljeno, razvidno je da Jašić po tom pitanju nije u sukobu interesa. Naime, ono što su objavili na svojim web-stranicama neistina je. Novi ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić pojasnio je da se reklame koje HRT objavljuje Gongu ubrajaju u kategoriju općih informacija koje moraju objaviti.".
Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o već, zapravo, započetoj predizbornoj promidžbi. Autor u svojoj raščlambi pripreme stranaka za izbore i uloge medija ističe da: "Naši političari svoju ulogu vide tek karijeristički, a sebe kao neku "posvećenu" klasu koja će biti dorasla svim pitanjima čim dobije u ruke vlast i moć." Srž komentara sadržana je u autorovoj rečenici: "Stranke umjesto da svoje članove osposobljavaju za rješavanje bitnih društvenih problema, doškolavaju ih za javno istupanje, što bi se moglo protumačiti kao specijalizacija za još bolje obmanjivanje birača".  

Add a comment        
 

 
Pravopis Matice HrvatskeDonosimo pregled tjedna Milana Ivkošića koji redovito subotom izlazu u Večernjem listu. Kako smo ovog tjedna dosta pažnje posvetili Matičinom novom pravopisu, u ovom uvodu odlučili smo se izdvojit komentar Ivkošića na ovu temu: "Od danas je “na tržištu” još jedan pravopis, izdavač mu je Matica hrvatska, a autori su Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović. Riječi “na tržištu” napisao sam pod navodnim znacima jer ih je u jednom razgovoru upotrijebio jedan od autora, Mićanović. Pa kad je već novi pravopis na tržištu, kao krumpir, juneća rebra, gaćice ili Severinina ploča, treba se i tržišno ponašati, razlikovati dobru robu od loše. A kao novinar, lektor i profesor književnosti, koji je jedva čuo za spomenute autore, priklonit ću se autorima Babić-Ham-Moguš te Radoslavu Katičiću i drugim autoritetima koji njihov pravopis preporučuju. Pravopis ne prave pastusi nego stručnjaci, a jedini razlog da se više povjeruje Matičinim autorima mogla bi biti njihova relativna mladost. Nejasno je zašto se ne bi sutra dogovorila neka nova trojka da napravi još jedan pravopis, pa preksutra još jedna, te da se tako ustali pravopisni obrt. Osim toga, Mićanović je u spomenutom intervjuu protiv “ideološkog i političkog naboja” oko pravopisa, premda ističe podudarnost Matičina pravopisa i pisanja u Glasu Koncila, što očito treba poslužiti kao dokaz nacionalne i političke besprijekornosti Matičinih autora. Bog i Matica! Što je isto kao: Zidić i Matica!".  
Add a comment        
 

 

Đurđica Ivanišević LiebIz novog broja Glasa Koncila prenosimo vrlo zanimljiv komentar. Autorica u prvom dijelu komentara djelovanje dviju časnih sestara, utemeljiteljice zajednice  za borbu protiv ovisnosti i spašavanje ovisnika "Cenacolo", s. Elvire Petrozzi i s. Mirabilis koja je svoj život posvetila najvećim dijelom djeci i majkama u Kongu, izmučenima strašnim ratovima, glađu, silovanjima, AIDS-om, uglavnom i duhovno i fizički uništenima. Prema riječima gđe. Ivanišević Lieb, "Hrvatskoj su prijeko potrebni programi, znanje, mudrost i duhovnost, ali i osobe poput sestara Elvire i Mirabilis kojima su svi na prvom mjestu, osim njih samih, i koje su same osmislile programe za koje bi i mnogim državnicima trebale godine".

U tom kontekstu autorica u nastavku  komentira izbor predsjednika SDP-a i nastup i životopis novoizabranog predsjednika te stranke, a komentira i medijsko uzdizanje novog francuskog ministra vanjskih poslova Bernarda Kouchnera, koji, blago rečeno, nije imao dobrih namjera prema Dubrovniku (dakle, niti prema Hrvatskoj) tijekom opsade tog grada. Autorica komentira iskrivljenu i lažnu sliku koju mediji stvaraju o tim, ali i drugim događajima, primjerice događajima na blajburškom polju nakon završetka 2. svjetskog rata, na štetu, naravno, Hrvatske i njenih građana. (djl)

Add a comment        
 

 

Carl Bildt i Condoleezza RiceIz tjednika Fokus prenosimo tekst Zlatka Markusa koji podsjeća na politiku i izjave brojnih zapadnih političara u svezi rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Markus je između ostalog usporedio izjave Carla Bildta i  pape Ivana Pavla II u svezi srpskog bombardiranja Sarajeva i iračkog rata: "Ivan Pavao II tada je - to zaista ne smijemo zaboraviti - u ime Svete Stolice zatražio da se srpske snage oko Sarajeva "razoruža". Carl Bildt je tada kao švedski statsministar na taj Papin zahtjev reagirao protupitanjem, tj. rekao je: "Tko kaže da će biti bolje ako se bombardira srpske položaje oko Sarajeva". Povijest je zabilježila obje reakcije. Carl Bildt 2003. piše tekst u International Herald Tribuneu, u kojem obrazlaže "potrebu" vojne akcije u Iraku. Ivan Pavao II je pred kamerama cijeloga svijeta prije nedjeljnoga Angelusa jedva čujnim glasom rekao: Mir u Iraku!."

Add a comment        
Ned, 22-09-2019, 08:49:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.