KadijevićIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Milana Ivkošića, u kojoj autor komentira slučaj Veljka Kadijevića, kojeg ne samo da Haaški sud kazneno ne goni, već uljuljkan u sigurnosti svog toplog doma kojeg su mu tako velikodušno ponudili Rusi, arogantno i nadmoćno daje izjave i baca floskule srpskim, a i hrvatskim novinarima. Kako drugačije shvatiti Kadijevićevu izjavu «kako ga u Hrvatskoj smatraju zločincem zato što je branio Jugoslaviju, a za srpske je nacionaliste veleizdajnik jer nije uništio Hrvatsku a mogao je». U nastavku teksta, Ivkošić citira londonskog povjesničara Marka Attilu Hoare, koji je i sam bio u haaškom istražiteljskom timu, a za tu odluku Carle del Ponte da se Kadijeviću ne sudi, našao je ovu usporedbu: "Bilo bi to kao da je Hitler kažnjen, a da su Himmler, Göring, Goebbels, Keitel i Jodl pušteni da prođu nekažnjeno." Ovdje spominjemo kako se više o razmišljanjima Marka Attila Hoarea može pročitati iz razgovora koji smo u travnju prenijeli iz Slobodne Dalmacije - "Carla del Ponte zaustavila je optužnicu protiv jugo-vrhuške ".(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićIz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o pozadini predizbornih aktivnosti predsjednika Mesića, posebice njegovo ponašanje i odnos prema Crkvi, koji bi se prije mogao nazvati kavanskim nego diplomatskim. Vukman smatra kako je prava intencija da se dođe do revizije međunarodnih sporazuma između Svete Stolice i Hrvatske, prvenstveno u smislu vjeronauka i vojnog ordinarijata. Kad bi se zagreblo još malo dublje ispod površine, lako bi se iščitale i Mesićeve «skrivene» namjere aktivnog sudjelovatelja u pred i post izbornim zbivanjima i kuhinjama: "Zapravo, njegova arbitraža i miješanje u izbore je po sebi već skandalozno, no on je i dalje nedodirljiv u domaćim medijima. Njegov stil sve više podsjeća na stil venezuelanskog predsjednika Chaveza. Posebno u odnosu prema katolicima i Crkvi podsjeća na Chavezovu rogobatnost, ali i po osebujnom šeretskom shvaćanju demokracije. S američkom politikom uvijek je tako: dok im je južnoamerički Chavez glavni neprijatelj, balkanski im je Chavez „na ovim prostorima“ najvažniji prijatelj".
Add a comment        
 

 
MladićIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića, u kojem se postavlja pitanje kako je moguće da pripadnici zločinačke Vojske Republike Srpske, ne samo da do današnjeg dana nisu osuđeni za svoja nedjela, nego ih se u Republici Srpskoj još uvijek slavi kao hrabru i pobjedničku vojsku. "Prije petnaest godina (1992.) osnovana je Vojska Republike Srpske (VRS), koja je naslijedila agresorsku JNA. Djelovala je sve do 2005. U tom razdoblju njezini su pripadnici počinili strašne zločine, od kojih je jedan od najtežih onaj u Srebrenici. U Republici Srpskoj i danas se njome ponose. Imala je čak 70 generala. Svi oni trebali bi biti optuženi i odgovarati za zlo koje su učinili muslimanskom i hrvatskom narodu. Zasad su optuženi i osuđeni tek neki. Ratko Mladić još je na slobodi. Tko su ratni generali VRS? Ne treba prepustiti zaboravu njihova imena, a još manje njihova zlodjela. Sve su to bivši aktivni pripadnici JNA koji su pristupili VRS – dragovoljno. Najznačajniji je Ratko Mladić koji je obavljao dužnost zapovjednika Glavnog štaba".
Add a comment        
 

 
BleiburgIz novog broja Hrvatskog slova donosimo komentar sveučilišnog profesora i hrvatskog veleposlanika u mirovini – Nikole Debelića. Autor se osvrnuo na fenomen nekažnjenog ubijanja Hrvata od Bleiburga do Ovčare, od Dubajića do Šljivančanina, te zlokobnu šutnju koja je do današnjih vremena karakterizirala odnos hrvatske vlasti spram stotina tisuća ubijenih. Ratko Maček, glasnogovornik vlade nakon hrvatsko-slovenskih pregovora po prvi je puta iznio brojku od 190 000 Hrvata od ukupno 450 000 ubijenih.» Od strane hrvatskih vlasti do sada su dolazile plašljive i izbjegavajuhe ocjene partizanskih nedjela, čak bez jasne moralno-političke osude. To se radije prepuštalo crkvi koja u okviru svog poslanja radi argumentirano i etički besprijekorno. Nnajbolji primjer je povijesna propovijed kardinala Bozanića na bleiburškom polju. Prepušta se i aktivnim, nažalost osamljenim, veteranskim i domovinskim udrugama te odvažnijima među intelektualcima, koji ukazuju da je za puku opstojnost, za dostojanstvo i jedinstvo hrvatskog naroda neophodno izrehi jasnu osudu zločina i imenovati odgovorne. Što se do sada čekalo? Zar je moguhe da hrvatsku vlast ne zanima masakr nad pripadnicima vlastitog naroda, najvehi masakr u Europi nakon završetka II. svjetskog rata? Je li o tome raspravljao Hrvatski sabor? Kako je moguhe da „za more krvi nije izrečena ni jedna presuda“, da ime Josipa Broza još stoji na jednom zagrebačkom trgu, da se kroz mnoge medije uporno glorificira bivša država, a prešuhuju strahote te države…?»
Add a comment        
 

 
Ivan MiklenićIz Glasa Koncila prenosimo urednički komentar Ivana Miklenića koji je detaljno raščlanio sve što je biskup Jezerinac izrekao u svojoj propovjedi koja je zbog napada predsjednika Mesića i pristranog pisanja određenog dijela medija u kratko vrijeme postala «veliki incident» i kamen spoticanja na relaciji - Predsjednik Republike i njegov ured i predstavnici Katoličke Crkve. Miklenić daje svojevrsni mirni uvid u ono što se dogodilo i motive koji zapravo očigledno iza cijele priče stoje. "Jutarnji list od 5. studenoga objavio je mali tekst pod naslovom »Obećanja SDP-a za Jezerinca su 'sotonska zamka'« a u tekstu se nakon proizvoljne uredničke ili novinareve interpretacije korektno donosi odlomak - citat iz propovijedi biskupa Jezerinca u Belaju u nedjelju 4. studenoga, a onda se tom citatu dodaje još jedna rečenica izvađena iz svoga konteksta da bi sav citat dobio novo značenje, ono koje uopće nije bilo izrečeno niti mišljeno. Nakon takve smišljene konstrukcije i zloporabe biskupovih riječi, Jutarnji list usudio se javnosti kao istinitu, a zapravo je lažna, ponuditi sljedeću rečenicu o biskupu Jezerincu: »SDP je smjestio u kontekst komunističkog totalitarizma, a njihova obećanja nazvao je sotonskim.« Ono što je biskup rekao u odlomku o izborima može se odnositi na brojne stranke i na velik postotak članova u drugim strankama, pa je doista zlobno to prikazati kao riječ o jednoj stranci. Činjenica je da je sotonsko obećanje iz raja zemaljskog biskup naveo u kontekstu svoga govora vjernicima o njihovu doprinosu svekolikoj obnovi hrvatskoga društva te se nikako ne može dovoditi u svezu s ikojom strankom".
Add a comment        
 

 
biskup JezerinacTihomir Dujmović u svojoj kolumni u Večernjem listu komentira pozadinu nedavnog sukoba na relaciji Mesić-Jezerinac, kao očiti dokaz o tome da «stari», komunistički mentalitet u Hrvatskoj još uvijek itekako postoji. Tu činjenicu kontinuirano osporavaju uvijek isti političari, kao i određeni dio medija. «Kad crkva progovara o komunističkom mentalitetu, ona ne misli samo na povijest. Smisao njezina krika leži u tome da se stari komunistički mentalni sklop nametnuo kao dominantan i on opet tvrdi da je superioran! Opet! Svi su drugi desničari, kriptofašisti i dijelovi Carline zločinačke organizacije! Svi osim onih što umjesto Tuđmana na prvo mjesto stavljaju Tita, umjesto branitelja, partizane, umjesto domoljublja, regionalno bratstvo i jedinstvo, umjesto crkve kao vjerske institucije, crkvu kao turističku atrakciju! Crkvu koja ima šutjeti kao što se moralo šutjeti u komunizmu! I kad danas Crkva svojim vjernicima poručuje: nemojte u ovim ključnim izborima dati glas onima koji umjesto oca domovine imaju na srcu oca Jugoslavije, onda se medijske cijevi okreću protiv njih. Kad vidim taj bijes protiv Jezerinca, doista nisam siguran u to da je ovo 1946. godina, da bi Jezerinac prošao bolje negoli je prošao Stepinac».
Add a comment        
 

 
zoran_milanovic_mIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o vođi SDP-a Zoranu Milanoviću. Kao povod za ovaj komentar, Ivkošiću je poslužilo Milanovićevo javno, prije bismo mogli reći izjednačavanje nego usporedba, predsjednika HDZ-a Ive Sanadera sa Slobodanom Miloševićem. Ivkošić se ne zadržava tek ne komentaru te izjave, već iznosi psihološki i mentalni portret predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. "Od svojih ideoloških predaka Milanović je naslijedio lakoću suđenja o drugima. No treba ga podsjetiti da je on predsjednik stranke koja je naslijedila isti Savez komunista kojemu je pripadao i Slobodan Milošević. Ni Tuđmana, ni HDZ-a, ni Sanadera još nije bilo ni na vidiku kad su jednoj Partiji pripadali Ivica Račan i vođa podivljalih srpskih masa koje su na “mitinzima istine” uzvikivale “Hoćemo oružje!” Kad se pojavila stranka, sa dr. Franjom Tuđmanom na čelu, koja je narodu davala nadu da će od toga oružja zaštititi Hrvatsku, Račan ju je, s lako prepoznatljivom optužbom da hoće rušiti Jugoslaviju, nazvao “strankom opasnih namjera”."(djl)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićZanimljiva je činjenica da se ovih dana, potaknuti nizom nebuloznih izjava kojima nas redovito časti predsjednik Mesić, kao kritičari njegovih poteza i izjava počinju oglašavati i neki mediji kojima to inače baš i nije uređivačka politika. U tom smislu donosimo komentar Tomislava Klauškog s portala Index.hr, koji se vrlo oštro osvrnuo na Mesićevo ponašanje posljednjih tjedana, spominjući i prijašnje afere. Iako se s nekima od iznesenih tvrdnji ne bi mogli složiti, svakako se čini vrijednim pročitati osvrt na Mesićeve poteze iz perspektive onih koji obično slažu s njegovom politikom. "Prije dva tjedna Mesić je izletio s idejom velike koalicije SDP-a i HDZ-a i nije se zaustavljao danima. E kad je saga o koaliciji definitivno dosadila Bogu i vragu, novinari je izvrtili, a stranke demantirale do besvijesti, Mesić se odjednom prebacio na drugu temu: Pelješki most. Sjećate se kako se ne tako davno šef države odlučno usprotivio gradnji tog Skadra na Pelješcu, tvrdio da je to propast za Hrvatsku, da nam to ne treba i slično? Onda je naglo zašutio, kako to već običava kad mu neka tema dosadi, da bi se odjednom trgnuo iz drijemeža upravo u trenutku kad je HDZ taj monstruozni projekt počeo koristiti u kampanji. I onda, u trećem činu ovog političkog vodvilja, Mesić na pozornicu izlazi kao čuvar Ustava i demokratskog poretka, kritizirajući vojnog ordinarija Jurja Jezerinca zbog miješanja u kampanju, odnosno napada na SDP".
Add a comment        
 

 
vjeraZoran Vukman u Hrvatskom slovu postavlja pitanje da li je vjera izgubila prostor u današnjem javnom životu, te ako je tomu tako – koji su uzroci takvog stanja? Konstatira kako je u današnje vrijeme posebno važno ne samo propovjedati religijske postulate, nego ih živjeti i realizirati usprkos svim otegotnim okolnostima i izazovima koje moderno doba sa sobom nosi.  "Nama ponekad nedostaje te hrabrosti da zapaljeni Duhom krenemo korak dalje. No treba biti realan: danas su u smislu medijske evangelizacije i svjedočenja najteža vremena za kršćane. Najmoćniji i najbogatiji mediji u pravilu su sve nenaklonjeniji kršćanima jer Kristova poruka udara u oklopljene savjesti i skrivene interese velikih gazda. Ako bismo parafrazirali onu izreku o Bogu i bogatstvu, onda bi mogli reći da su stvari došle dotle da se može reći: ne može se služiti i Bogu i moćnim medijima koji su postali moć za sebe i paralelne institucije neformalne društvene vlasti. Novinski magnati moćnici su poput bankara, državnika, političara i sudaca, koji kroje mentalitet i kartu novoga svjetskoga poretka. Bilo kakva monoteistička religija, a prije svega kršćanstvo, za njih je smetnja jer poziva na preispitivanje savjesti, ulazi u ljudsko srce i razotkriva njegove namisli".
Add a comment        
Čet, 5-12-2019, 20:53:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.