Vesna Pusić"U pet godina rata na Balkanu, među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, došlo je do međusobnih sukoba različitih etničkih skupina, u kojima su sve počinile brojne ratne zločine... rat je započeo zbog separatističkih ideja Hrvata i Bošnjaka, a ugroženi “lokalni” Srbi reagirali su otporom, osnivanjem posebnih srpskih nacionalnih paradržava, protjerivanjem nesrpskog stanovništva. Pri tome su počinili zločine u Srebrenici i Vukovaru. Bivša savezna vlada u Beogradu i JNA nisu odgovorne za te zločine." Kako Davor Ivanković dobro primjećuje, tako bi trebala i bude izgledala naša nedavna povijest koju za sva vremena i za cijeli planet piše Haaški sud. Tko je tome kriv? Samo strani čimbenici koji su nas "prevarili"? Neće biti baš tako.(mm)
Add a comment        
 

 

jazovkaIz Hrvatskog slova prenosimo članak Nenada Piskača u kojem autor konstatira kako su se pojavile prve nazanake eventualnog utvrđivanja jasnih parametara zločina počinjenih za vrijeme Titovog komunizma. U tom smislu spominje najavu podizanja prvog spomenika žrtvama komunizma od strane ogranka Matice Hrvatske u Zaboku, kao i nedavno održano predavanje u Mariboru na temu masovne grobnice u Teznom - oboje događaji vijesti o kojima je nacionalna televizija zamrznula prije udarnog dnevnika u 19.30 sati.  U nastavku teksta Piskač također ističe: "Ako zaboravimo prošlost, odričemo se svojega identiteta. Ako smo okrenuti samo budućnosti, onda lebdeći ne priznajemo linearni tijek i stvaramo pretpostavke za horoskopski kružni tijek vremena i povijesti. Ako se odreknemo rodobljubnog nacionalizma, onda nećemo biti sposobni djelatno voljeti i braniti domovinu, niti prepoznavati njezine razgraditelje. Sa stajališta većinske kršćanske Hrvatske oba proklamirana i javno izrečena aksioma hrvatskih politelita ne izdržavaju probu u realnom vremenu. Oba vode u virtualnu stvarnost u kojoj je osobi s imenom i prezimenom, s identitetom – osobnim, obiteljskim, nacionalnim i vjerskim, namijenjena uloga objekta. Stvoriti, dakle, bezglavca, klimavca, amenuša kojim se može manipulirati i ostvarivati ciljeve koje središta moći planiraju daleko od očiju javnosti. Jedan od tih ciljeva u Hrvatskoj jest i neprestano zamrzavanje istine o žrtvama totalitarnog komunističkog režima".

Add a comment        
 

 
Mesić u HaaguNakon dužeg vremena ponovo prenosimo inventuru tjedna koju Milan Ivkošić redovito piše u Večernjem listu. Ovaj put je bilo posebno teško izabrati što izdvojiti u ovom uvodu, budući da je više tema zaslužilo posebnu pažnju. Dvojeći posebno između haaške teme i komentara o Ivici Mudriniću, koji je "iz Kanade je došao s tobožnjim vrijednim patentima, koje nikad nitko nije vidio", a sada za 4 milijuna kuna godišnje služi Nijemcima u T-Com-u, izabrali smo ipak ovu prvu mučniju. "Tronuti su, rezignirani ili blago razočarani. Srozavanje Haaškog suda bolno je za podosta onih u Hrvatskoj kojima je donedavno bio nepovrediv. Dok se u medijima povremeno javljao londonski povjesničar Attila Hoare, koji je radio u tužiteljskoj ekipi Carle del Ponte, i Carlu optuživao da je spriječila podizanje opužnice protiv Kadijevića, Adžića i još nekih srpskih ratnih zločinaca, nije to još bilo dovoljno uvjerljivo. Potom su se sa sličnim optužbama o pogodovanju Srbima (izostavljanjem dokumenata) oglasili neki svjetski mediji i Geoffrey Nice, koji je zastupao optužnicu protiv Miloševića. Posljednji udarac: bivša Carlina glasnogovornica Florence Hartmann u knjizi “Mir i kazna” dokazuje kako se na Haaškom sudu ne kroji pravda nego preko njega svoje interese kroje velike sile – SAD, Britanija i Francuska! Kad su nedužni hrvatski generali optuživani i hapšeni, mnogi su hrvatski novinari, političari, pravni stručnjaci i drugi pravdoljupci trijumfirali. Kako su Haag doživljavali kao obitelj, sad su neki u koroti kao da im je poumirala najbliža rodbina! A hrvatski državni vrh? Dobit će zasluženo mjesto u povijesti, jer je za tu sprdačinu od pravde – svjedočio i hapsio!"
Add a comment        
 

 

Mesić u PuliIz tjednika Fokus donosimo komentar Jadranka Bandova o nedavno održanoj proslavi 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije odnosno skupu antifašista u Puli kojem je među ostalima nazočio i predsjednik Mesić. Upravo se najveći dio autorova osvrta odnosi na predsjednikov govor, te se na temelju njega zapitao: "Kojoj to demokratskoj Hrvatskoj, na koju se tako olako poziva, predsjednik Mesić nameće Josipa Broza i njegove komunističko-socijalističke trabante kada iz nekakvog naftalina izvlači kojekakve NOB-ove, JRM-ove, ZAVNOH-e i SRP-ove, kada znamo da je upravo J. B. Tito i njegova Jugoslavija upravo hrvatskom narodu i hrvatskoj državi nanijela neusporedivo najviše štete i zla od bilo kojega drugog osvajača i okupatora na ovim prostorima. Čemu prizivanje “balkanskog krvnika”, kako ga je već okarakterizirala znanstvena svjetska literatura, ako ne uznemiravanju duhova i unošenju nemira u doista krhko nacionalno tkivo koje se tek treba etablirati na razini ravnopravnih i suverenih europskih naroda i džava?"

Add a comment        
 

 
JadranS Portala Hrvati AMAC donosimo komentar koji ukazuje na mnoštvo zanimljivih momenata u smislu rješavanja problematike zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa odnosno pregovora Republike Hrvatske sa Italijom i Slovenijom oko spomenutog pitanja. Kako se pregovori vode u tajnosti svaki podatak koji na ovaj ili onaj način postane dostupan izaziva znatiželju javnosti. Tako je Hrvatski radio objavio da će talijanski ribari moći neometano loviti sve do udaljenosti 12 milja od hrvatske obale! Vezano uz to autor teksta ističe: «2003. godine u Saboru je izglasano proširenje jurisdikcije na Jadranu kojim se izvan granica teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Vladin je prijedlog pred zastupnicima branio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdivši kako će proglašenjem ekološko-ribolovne zone Hrvatska dobiti identičan stupanj pravne zaštite na moru kao i ako proglasi isključivi gospodarski pojas. Na žalost, Ivan Šimonović nije objasnio nikome da se ovdje ne radi o pravnoj zaštiti već o gospodarenju ribljim fondom a tu je između gospodarskog pojasa i ekološko ribolovnog pojasa razlika kao između neba i zemlje». Tom se prijedlogu oštro usprotivio i današnji premijer Sanader istaknuvši : «Nedopustiv je način da nas on drži za budale, tvrdeći da je gospodarski i ribolovni pojas jedna te ista stvar!» Kako je moguće da danas upravo njegova Vlada radi istu stvar samo na obrnut način? Naime, sada će se pojas zvati gospodarski, ali će pravo Hrvatske u raspolaganju morskim dobrima unutar njega biti ograničeno – činjenica koja je sama po sebi presedan par exellance u međunarodnom pravu! Tko koga sad drži za budale gospodine premijeru?(mmb)
Add a comment        
 

 
Sanader i MesićMilan Ivkošić u svojoj kolumni u Večernjem listu spominje veoma zanimljiv no istodobno i nadasve alarmantan podatak. Naime, Ivkošić piše kako se svakog mjeseca hrvatski inozemni dug uveća za ogromnih 230 milijuna eura. Koliko je nevjerojatno zastrašujuća ta svota najbolje možemo prikazati i shvatiti ako apstraktan iznos pretvorimo u nešto opipljivije. Tako bi se primjerice tim novcem svakog mjeseca mogle izgraditi dvije Arene Zagreb za predstojeće rukometno prvenstvo! Ivkošić također upozorava na činjenicu kako sadašnji «vodeći» političari bodove skupljaju izvlačenjem iz ormara afera i problema iz takozvanog «mračnog Tuđmanovog doba» istovremeno prešućujući činjenicu da se u tih 10 godina zaista zaduživalo tempom kojim se to čini danas, Račanova i Sanaderova Vlada nasljedile bi dug veći od 27 milijardi dolara - umjesto nasljeđenih 10, od kojih je polovica dug bivše države. Tko o čemu, hrvatska politička elita uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini», potenciranjem podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predizbornim obećanjima, ali, zanimljivo o realnim prioritetima poput ekonomskog i gospodarskog razvoja, problemu nezaposlenosti - vrlo rijetko, gotovo nikad. A kad na red konačno dođe i postavljanje tih pitanja, ljudima se zamažu oči prodajom dijelova preostale državne imovine (poput trenutno aktualnih dionica HT-a). (mmb)
Add a comment        
 

 

Mesić na VelesajmuS portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar govora predsjednika RH Stipe Mesića na temu hrvatskog ekonomskog trenutka, održanog prigodom otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma. "Što je to dakle rekao Stipe Mesić? rekao je da Hrvatska nema svoju ekonomsku politiku, ekonomski plan, da je beskrajno zadužena. A što je na to odgovorio Sanader? Da brojevi govore sami za sebe, da je nezaposlenost pala na 10%, da je ovogodišnji ekonomski rast 7% i da se smanjio ukupni državni dug. Za oba broja čujemo prvi put, a dug se smanjio ne zato što je država počela štedjeti, već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države" - napisao je autor te u daljnjem tekstu konstatirao, da se cjelokupna ekonomska politika ove države na žalost svodi na tri osnovna parametra: "Kad su izbori, što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili, te što će reći Bruxelles".

Add a comment        
 

 

GaženjeIz novog broja Glasa Koncila od 16. rujna 2007. prenosimo komentar Ivana Miklenića o istini, bolje reći o gaženju istine u Europi i svijetu, te o posljedicama takvog zanemarivanja i izvrtanja temeljnih vrijednosti. Autor posebice komentira dva slučaja. Prvi je napad i agresija SAD na Irak uz zaobilaženje Ujedinjenih naroda, za čiji su povod poslužili lažni izvještaji o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje. Drugi se slučaj izravno tiče Hrvatske, a radi se o nedavno izašloj knjizi "Mir i kazna" novinarke Florence Hartmann, donedavne glasnogovornice haškoga tužiteljstva, u kojoj tvrdi kako su SAD, Velika Britanija i Francuska po odlukama svoga političkog vrha spriječile privođenje haškoj pravdi Karadžića i Mladića. Srž posljedica takvog poigravanja s istinom i pravdom za Hrvatsku može se sažeti u autorovom navodu: "U velikim zemljama, pa i članicama EU-a, i kad se gaze univerzalne vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne ostaje gotovo ništa."(djl)

Add a comment        
 

 
Križni putNenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)
Add a comment        
Sri, 23-10-2019, 00:58:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.