SrakićSa internetskih stranica www.ika.hr, prenosimo najzanimljivije dijelove propovijedi biskupa Marina Srakića, sa uskrsnoga misnog slavlja održanog u nedjelju u katedrali Sv. Petra u Đakovu. Izdvajamo: "Upravo zato što vjerujemo da je Krist ne samo uskrsnuo i da je živ, nego je s nama 'snagom svog uskrsnuća', ne možemo biti pesimisti. Usprkos mračnosti i proturječnosti suvremene opće i nacionalne povijesti, usprkos razočaranju koje svaki dan doživljavamo, usprkos nesigurnosti za budućnost, mi imamo to pouzdanje: uvijek je moguće početi od početka naš život, našu zajednicu, naš svijet. Usprkos tome što nam se čini da sve ide protiv te pashalne sigurnosti, vjerujemo da budućnost može biti drugačija i da je čovjek još uvijek sposoban pisati nove stranice, vjerujemo da nijedan krug nije zatvoren zauvijek i da nijedna situacija nije bez horizonta; vjerujemo da je 'radikalno novo' i 'apsolutno novo' još moguće; vjerujemo u Božja iznenađenja, upravo jer je Krist uskrsli s nama i s nama je 'snaga njegova uskrsnuća'. Što više, moramo i drugima prenijeti to povjerenje, taj optimizam: biti službenici pouzdanja i širitelji optimizma u zajednici".
Add a comment        
 

 
ŠkrinjaIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se u pomalo neobičnoj formi - u obliku pisma svojoj prabaki dotaknuo problematike ZERP-a. Izdvajamo: "Da ne duljim, ZERP Hrvatima predstavlja ono što praunuku predstavlja prabakina škrinja. Ako ju izjedu crvi – a oni ne priznaju granice, grickaju sve što ne zaštitiš - onda će crvi pojesti i fascikl sa ZERP-om. Kužiš? Zato se ne smijemo okretati prošlosti jučerašnjih izjava kamoli međunarodnom pravu, da ne prozremo logiku eurocrva i njihovih kmetova. Ako, međutim, spriječimo crve da pojedu tvoju škrinju, koja je sad, privremeno moja a u budućnosti bi trebala privremeno pripasti mojim praunucima, onda smo sačuvali i ZERP. Trenutno je situacija ovakva: Od 1. siječnja 2008. ZERP je na snazi bez primjene. Genijalno? Da, prvi smo izmislili okruglu kocku! Vjerojatno ti je jasno kako se naši legitimiteti mogu dogovoriti da su i pregovori i crvi iznad Hrvatskoga sabora, da je sve, pa i on, u „europskom duhu“ relativno. Crvljivo. I dalje moli za nas, naše u Haagu i naše škrinje. Bez njih postali bismo nepametni: Goli, bosi, gladni i izigrani, osuđeni skupo plaćati tuđu opravu, brašno, kruh i zerponosne plodove iz tuđih zglancanih škrinja punih crvljive praznine".
Add a comment        
 

 
PrenđaZadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa, koji je svojedobno dao svoje jamstvo Haaškom sudu za puštanje generala Ante Gotovine na slobodu do početka suđenja, obratio se hrvatskoj javnosti povodom početka suđenja hrvatskim generalima u Haagu. "Naši su generali sigurno u ozbiljnom psihičkom stanju, pod velikim pritiskom, daleko od svojih obitelji. Htio bih im reći da u takvim životnim prilikama treba imati povjerenja u istinu, u istinu koju su zastupali i što su činili. Treba imati povjerenja u ono što su učinili u najboljoj savjesti, za dobro domovine i naše slobode. I konačno, trebaju imati povjerenja da je zadnji sud Božji sud i da je savjest koju nosimo u sebi mjerilo onoga pred Bogom što smo učinili. Ljudima je mnogo nedostupno i nepoznato. Mnogi tendenciozno prosuđuju i mogu okrivljivati, ali čovjek pred Bogom zna što jest. Bog zna našu savjest i dubinu onog što nosimo u srcu. Htio bih potaknuti generale da budu hrabri, da će proći i to vrijeme neizvjesnosti i teškoća. Vjerujem da će se ipak pokazati da su ono što su činili zastupali na pravi način i da su i ovo što trpe sada iznova uložili u dobro domovine; da svoju čast i poštenje mogu sačuvati i biti ponosni na ono što su pretrpjeli i učinili. S druge strane, mislim da nisu sami i da je naša hrvatska javnost uz njih, jer smo svjesni da su zadužili svoju domovinu".
Add a comment        
 

 
BalkanPremijer Sanader nakon pritisaka iz Europske unije odlučio je konačno odustati od ZERP-a, čime je nesumnjivo zadao težak udarac naciji koja se htjela i nadala se drugom rješenju. Štoviše, padom ZERP-a postalo je svima bjelodano jasno kako Hrvatska u pregovorima s Europskom unijom obična igračka s kojom se svatko poigrava kako hoće. I dok je sam predsjednik Vlade svojim izjavama poručio da je morao birati između dvaju nacionalnih interesa, ZERP-a i EU, Tihomir Dujmović u Večernjem listu napisao je kako je pred Hrvatsku bila postavljena zapravo jedna druga dvojba, ZERP ili zapadni Balkan. "Da bismo odgovorili na pitanje ZERP ili Unija, valja znati što slijedi ako je odgovor ZERP! Odgovor je dan isti dan: Unija je već završila planove o zapadnom Balkanu! To je alternativa! ZERP ili zapadni Balkan!". Komentar na kraju sugerira da bi neodustajanjem od ZERP-a Hrvatska ostala vjerojatno i bez NATO članstva, čime bi nas, nema dvojbi, još lakše bilo pospremiti na zapadni Balkan. "Misli li netko da je realno da bi Ljubljana i Rim potvrdili naš ulazak u NATO? Ne znam, razmislimo..." Pa, evo, razmislimo. Ali, dodajmo, da isto tako vrijedi razmisliti kako smo došli do ovako katastrofalne situacije.(mm)
Add a comment        
 

 
ŠešeljIz Hrvatskoga slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji piše o trenutnoj političkoj situaciji u Srbiji i o onome što ona zaista predstavlja, a to je trend rehabilitacije četništva i zapravo nikad napuštene Šešeljeve ideologije o formiranju Velike Srbije.  "Mnoge je iznenadio ovako teški incident, a poglavito paljenje hrvatske zastave, te luđačko gaženje po hrvatskom grbu, što nas je ponovno podsjetilo na 1991., kao da je Hrvatska kriva za sve nevolje naših susjeda. A oni su i priznanje Kosova iskoristili da nam se koliko-toliko osvete za poraz u Domovinskome ratu, pa stoga i ne začuđuje izjava vođe najjače srpske stranke, radikala Tomislava Nikolića, koji je upozorio Hrvatsku da će priznanjem Kosova otvoriti pitanje vlastitih teritorija naseljenih Srbima. "Hrvatska koja ne poštuje srpske granice, ne može očekivati da će Srbija poštovati hrvatske granice. Hrvatska, koja je protjerala stotine tisuća Srba može samo misliti da je riješila problem teritorija koje naseljavaju Srbi. Ne. Povratkom Srba u krajeve u kojima su živjeli, u kuće koje su sami izgradili, otvara se problem Hrvatske, zato što će Srbi tada tražiti ne autonomiju, tražit će državu"- izjavio je Nikolić, koji, kao lutka na koncu, ništa drugo ne radi nego promiče stavove Vojislava Šešelja".
Add a comment        
 

 
Hrvatsko slovoIz Hrvatskoga slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o nejasnim i nedosljednim kriterijima prema kojima Povjerenstvo za kulturu Poglavarstva grada Zagreba odlučuje o raspodjeli sredstava kojima, među ostalim tiskovinama, podupire i tjednik za kulturu Hrvatsko slovo. "Poštovani čitatelji, ne znam spada li Urednički komentar u kulturu ili u nekulturu, no osjećam dužnost izvijestiti vas o jednoj činjenici, a je li ona kulturna ili nekulturna, procijenite sami. Povjerenstvo za kulturu Poglavarstva grada Zagreba odlučilo je u 2008. godini poduprijeti jedini hrvatski tjednik za kulturu, Hrvatsko slovo, iznosom od 105.000 kuna. List, naime, „izlazi svakog petka“, „Godina izlaženja XIII“, te k tomu „u jednom dijelu donosi napise o kulturi – o kazalištu, filmu, glazbi, književnosti, te objavljuje književna djela i prijevode“. A što donosi u drugim „dijelovima“, obrazloženje ne navodi.  Ono što ideološke naočale ne vide kao „kulturu“ u Hrvatskom slovu spada u nerazdvojivi temelj, svrhu i smisao izlaženja. Zato se godišnja potpora Hrvatskom slovu svodi na 105.000, a Zarezu i Vijencu na 280.000. Uvidom u sva tri lista može se utvrditi nelogičnost počinjene nepravde. Hrvatsko slovo izlazi svakoga petka u godini, dok izdašnije poduprti izlaze dvotjedno. Nije valjda da bi Hrvatsko slovo pravednije prošlo u zagrebačkoj kulturnoj politici kad bi izlazilo svakog drugog petka ili kad bi kopiralo uređivačku politiku izdašnije sufinanciranih listova!?"
Add a comment        
 

 
HrvatskaIz Hrvatskog slova donosimo komentar urednika Nenada Piskača koji se osvrnuo na okolnosti nedavnog proglašenja neovisnosti Kosova, kao i na današnju političku situaciju u Hrvatskoj, osamnaest godina od proglašenja njene samostalnosti. Izdvajamo: "Kakva je hrvatska punoljetnost doma i u „regionu“? Kad je svojedobno razbijen jedan prozor na kući srpskog vlasnika u Hrvatskoj, reagirali su svi čimbenici od predsjednika države i vlade do nevladinog sektora. Sad kad su u Borovu mladi Srbi razbili učenički dom, reagirao je samo SDSS-ov potpredsjednik vlade izjavom iz koje se moglo zaključiti – svi smo krivi. Kad je nedavno usred bijela dana u javnom prijevozu Sarajeva ubijen učenik, Hrvat, katolik, bokserima i nožem vršnjaka muslimana, iz „regiona“ izostala je osuda toga zločina. Hrvatska je zaboravila izraziti elementarnu „zabrinutost“".
Add a comment        
 

 
Beograd - palež veleposlanstvaU uredničkom komentaru u Glasu Koncila Ivan Miklenić se osvrnuo na temu koja već danima zaokuplja pažnju hrvatske i svjetske javnosti - nezavisnom Kosovu. "Neovisnost Kosova s pravom teško i bolno pogađa srpski narod koji to područje smatra svojom nacionalnom i crkvenom kolijevkom, no nužno je razlikovati srpski narod - koji je poput svih drugih naroda sastavljen od svetaca do kriminalaca - i velikosrpske politike koja, kad god je u prilici, trajno sije smrt, prolijeva krv i stvara nemir. Nikada se ne smije poistovjećivati bilo koji narod s bilo kojom, a osobito ne s nakaznom, zločinačkom politikom, jer ona zavodi ljude, manipulira njima i zlorabi ih za svoje hegemonističke ciljeve te uvijek stradaju tzv. mali ljudi. Zabrinjavajuće je i velika je šteta za dobro čitavoga srpskog naroda što - premda je već prošlo više od 20 godina - dio srpskoga naroda još uvijek nije prozreo zločinačku velikosrpsku politiku koje je u najnovije doba bio eksponent najprije Milošević a potom tzv. srbijanski radikali koji su i danas vrlo moćni. Proglašenje neovisnosti Kosova, nakon što su neovisnost proglasile i zaživjele sve druge bivše republike tzv. SFRJ, te su Srbi konačno ostali (uz Mađare u Vojvodini) uglavnom sami, trebalo bi postati nov snažan izazov i poticaj za katarzu, triježnjenje i za raskrinkavanje jedinstvene ideologije utemeljene na mitomaniji, osobitoj izabranosti i srpskoj nacionalnosti kao vrhunskoj etičkoj normi. To je jedan od najvećih interesa za objektivno dobro srpskoga naroda, ali i za sve susjedne narode, osobito albanski i hrvatski."
Add a comment        
 

 
BeogradNekoliko stotina tisuća građana sudjelovalo je na mitingu u četvrtak pod nazivom "Kosovo je Srbija" u centru Beograda, protestirajući zbog jednostranog samoproglašenja nezavisnosti Kosova, uz poruke da se Srbija ne će odreći svoje južne pokrajine.  S obzirom na činjenicu da se iz poruka srpskih političara jasno moglo razaznati prešutno odobrenje pa čak i svojevrsni poticaj upućen stanovnicima Srbije da ne odustanu od borbe za Kosovo, građanski neredi koji su popraćeni divljaštvom, nasiljem i paležom uslijedili nakon formalnoga završetka skupa nikoga ne bi trebali previše začuditi. Nemiri su tako rezultirali stradanjem oko 150 ljudi, a jedna je osoba pronađena i mrtva.  Najtraženija meta za razbijanje i paljenje bili su američko i hrvatsko veleposlanstvo, što su prenjeli i svi svijetski mediji. Simptomatična je činjenica da Srbi u trenutku kada doživljavaju tešku nacionalnu sramotu i poraz (s kojim Hrvatska nema blage veze) osjećaju veliku potrebu napasti baš hrvatsko veleposlanstvo. Fascinantno je zapravo koliko je malo potrebno da pritajena iskra mržnje ponovno plane. U srpskom loncu niti jedno zlo nije se kuhalo po recepturi koja garantira kakav će okus imati jelo na kraju, a svi ovi začini dodatno ga čine i neizvjesnijim i neukusnijim.(mmb)
Add a comment        
Uto, 26-05-2020, 12:28:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.