papaIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o utjecaju današnjih medija kao poluge moći koja ne samo da predstavlja zrcalo stvarnosti, nego je želi i kreirati. Iz toga razloga i papa Benedikt XVI upozorava na potrebu stvaranja takozvane infoetike. Izdvajamo: "U svojoj poruci za Svjetski dan medija, papa Benedikt XVI., upozorio je na činjenicu da mediji ne žele biti samo „zrcalo“ stvarnosti nego je i „kreirati“. Upozorio je da komunikacija bez etičkog uporišta može dovesti do iskrivljenih obrazaca osobnog, obiteljskog i društvenog života, i svesti se na vulgarnost, nasilje, ekonomski materijalizam i etički relativizam. Mediji u sebi imaju veliki potencijal za dobro, mogu biti, kako Papa ističe, oruđe za bolji i pravedniji svijet, ali je nužno uspostaviti jednu infoetiku. Upravo ta kovanica znači jednu snažnu novinu, jedan pojam koji je izuzetno bitan za promišljanje uloge i društvenih dosega suvremenih medija. Kao što postoji bioetika, logično bi bilo uspostaviti i infoetiku kao sociološku i moralnu disciplinu. Skepsa u odnosu na medije tako bi se kanalizirala u jedan intelektualno pošten stav, koji bi uključivao dogovor oko nekih univerzalnih normi komunikacije."
Add a comment        
 

 
Jandroković i RupelMinistri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije i potpredsjednik srbijanske vlade Božidar Đelić potpisali su prošli utorak u Luxembourgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji će se početi primjenjivati kada Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim sudom. Potpisivanju je prisustvovao i srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je na konferenciji za novinare izjavio da će Srbija do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. «Srbija će do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. Možda to u ovom trenutku izgleda nemoguće, ali prije nekoliko dana nemogućim je izgledalo i ovo potpisivanje» - rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić. Ovakav politički i diplomatski skok Srbije izravna je posljedica slovenskoga višemjesečnog predsjedanja EU-jom i najbolji pokazatelj u kojem su se smjeru i prema kome u vanjskopolitičkom smislu Slovenci okrenuli ili bolje rečeno priklonili. I dok sa svojim prvim susjedima Hrvatima nikako ne uspjevaju naći zajednički jezik niti u jednom od međusobno aktualnih otvorenih pitanja, čini se kako na relaciji Ljubljana - Beograd trenutno cvjetaju ruže.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠušakIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o predstojećoj desetoj obljetnici smrti Gojka Šuška i razlozima zbog kojih na njegov lik i djelo, kao i zasluge u borbi za današnju samostalnu Hrvatsku, nikada ne smijemo zaboraviti. "Ključno je" - piše Piskač - "to da je Gojko Šušak zapravo najuspješniji hrvatski ministar od kad smo raskinuli sve državnopravne sveze sa SFRJ do danas. I kad se jednom bude pisala povijest obnove hrvatske države, oslobođena haaško-velikosrpske ideologije i hrvatske minimalističke pužologije, Gojko Šušak bit će uz bok dr. Franji Tuđmanu. Bio je, dakle, u početku na čelu razoružane, nepostojeće, vojske. Trebalo ju je stvoriti, naoružati, organizirati – sve to u ratnim uvjetima izvršene agresije i unutarnje pobune Srba na Hrvatsku. Šušak je to napravio slijedeći državotvornu politiku dr. Franje Tuđmana, ne osvrćući se previše na preživljene ostatke JNA doktrine."
Add a comment        
 

 
kozaIz Hrvatskog slova prenosimo komentar Nenada Piskača u kojem efektno piše između ostaloga o dvostrukim kriterijima koje je EU postavila prema Hrvatskoj, posebice u odnosu na neke druge države: "Prošloga tjedna izvješteni smo kako je u Europskoj uniji bugarski poljoprivrednik Stoil Panajotov na stočnom sajmu u Plovdivu mijenjao suprugu za kozu. Razlog? Supruga Elena nije mu rodila dijete, a rečena koza već se tri puta ojarila. Navodno je zamjenom zadovoljna i Elena, ali i Stoilov prijatelj koji je za kozu dobio ženu. Ova priča nije europski standard, ali podsjeća kako su „kriteriji“ za ulazak u EU za neke postavljeni nisko, a za primjerice Hrvatsku visoko i neprestano se pomiču naviše, tako da će Hrvatska s neponovljivom i briljantnom Blankom Vlašić postati kolektivni europski prvak u skakanju u vis – trenutno mora preskočiti vlastitu brodogradnju, kao što je prethodno preskočila ZERP, a prije njega „jedinu prepreku“ – Antu Gotovinu".
Add a comment        
 

 
HaagTri ili četiri dana nakon Oluje Ivan Čermak preuzeo je od vojske kontrolu nad tim područjem. Predstavnici UN-a smatrali su Čermaka odgovornim za sve što se događalo na području bivšeg UN-ovog Sektora Jug, ustvrdio je bivši viši vojni pomatrač UN-a Mihael Ermolaev, na suđenju generalima Čermaku, Markaču i Gotovini. U jednom trenutku ovaj je svjedok čak i sugerirao da je Čermak “koordinirao pljačku, palež i ubojstva nakon Oluje”. Svjedočenje Ermolaeva, kao uostalom i mnogih prije njega najbolje zapravo dokazuje svu ridikuloznost i nepravednost haaških suđenja, na kojima se očito ne poštuju ni osnove statuta Međunarodnoga suda, kao i prava općenito. Konkretno, pod tim se pravima misli na zaštitu optuženih od mogućeg davanja lažnih iskaza i svjedočenja, upravo onoga što se u spomenutom procesu protiv trojice hrvatskih generala događa redovito, gotovo svakodnevno. To znači da na suđenje u funkciji svjedoka može doći bilo tko i iz bilo kojeg razloga i motiva ispričati svoju priču, bila ona istinita ili ne ili uostalom i potpuno izmišljena – posve svejedno, kazne ionako nisu u planu. Pa ako priča ne prođe nema veze, ima još brdo svjedoka koji će doći, a ako prođe – još bolje. Obrana generala bez obzira na činjenicu koliko je dobro pripremljena ne može pokriti i raskrinkati apsolutno sve laži.(mmb)
Add a comment        
 

 
Vojislav Šešelj"Da nije bilo višedesetljetnog podgrijavanja jasenovačkoga mita, vjerojatno ni Milošević i njegovi suradnici ne bi bili tako lako manipulirali Srbima, kako u Srbiji tako i onima izvan Srbije, te bi bili pošteđeni mnogi životi i mnogi ne bi doživjeli patnje i boli kroz koje su prošli. Očito je da pojedinci baš ništa nisu naučili iz recentnih povijesnih događanja pa ni to da je svaki govor na stratištima posebno osjetljiv - čak i onda kad se govori gola istina - a posebno je osjetljiv kad se istini doda i neistina. Očito je da je nekim pojedincima u suvremenom hrvatskom društvu svijest za odgovornost općenito i odgovornost za izgovorenu riječ još uvijek previsok civilizacijski zahtjev" - piše Ivan Miklenić u svojoj redovitoj uredničkoj kolumni u Glasu Koncila, no pitanje je koliko će ga razni Fumići koji jezde Hrvatskom htjeti čuti. Na kraju krajeva, reklo bi se da su im posljedice jasenovačkoga mita vrlo dobro poznate, ali da ih se to nimalo ne tiče.
Add a comment        
 

 
Domovinski ratIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o zaboravljenim junacima Domovinskog rata i načinu na koji se o tome, a u usporedbi s drugim ratovima u povijesti uči u hrvatskim školama. Izdvajamo: "Ima li Hrvatska junake Domovinskog rata? O tome više nitko ne raspravlja. Gusta magla prekrila je najzaslužnije za stvaranje hrvatske države. Generali pobjedničke vojske postali su najveći problem i teret u rješavanju ovoga pitanja. Samo se o njima govori i piše. Malo tko ih hvali i ističe. Sudovi ispituju ili su ispitali njihovu krivicu i odgovornost. Gotovini, Markaču i Čermaku sudi se u Haagu, Norcu i Ademiju u Zagrebu. Đaci u školama jedva znaju da je Hrvatska bila napadnuta, odnosno da je na Hrvatsku izvršena agresija. Ako o tome i uče, onda im se previše i ne objašnjava tko je bio agresor, a još manje im se govori o junacima Domovinskoga rata".
Add a comment        
 

 
neboIz Hrvatskog lista donosimo tekst u kojem je otkrivena skandalozna podjela nadležnosti nad hrvatskim nebom, čiji su dijelovi bez znanja Sabora i javnosti ustupljeni bivšoj Jugoslaviji, odnosno Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Italiji. Izdvajamo: "Takvom ležernom darežljivošću Hrvatska je sada u situaciji da drugi kontroliraju promet u njenom zračnom prometu i u slučaju bilo kakve zrakoplovne nesreće, države koje obavljaju kontrolu u hrvatskom zračnom prostoru nisu ničim odgovorne za moguće štete. Dokaz da je Hrvatska zemlja raskalašenog zakonodavstva, podjela je hrvatskog neba učinjena nelegalno, jer bi prema svjetskim normativima svakom ustupanju nadležnosti u zraku trebao je prethoditi međudržavni sporazum ratificiran u Saboru i prijavljen ICAO-u."
Add a comment        
 

 
referendumIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem se autor osvrnuo na najnoviji ispad slovenske politike prema Hrvatskoj, u smislu najavljenog referenduma s pitanjem: "Jeste li za ulazak Hrvatske u EU?". Taj konkretni potez još je jedan dokaz ljubljansko-beogradske sinergije koja ni na jednom polju nije toliko transparentna kao u odnosu prema Hrvatskoj. Izdvajamo: "No, ni oni koji su ovdje ostali zatečeni slovenskom najavom o hrvatskom referendumu, ne će reagirati sve dok ne reagira Bruxelles i kaže da je riječ o svinjariji nespojivoj s dosadašnjim europskim standardima. Kad bi se i održao taj i takav referendum Slovenija bi blokirala ulazak Hrvatske u EU, ne bi li je za koje desetljeće pristigao zaostali Beograd. Njemu bi lakše bilo ući u EU zajedno sa Zagrebom. Bilo bi, naravno, dobro da se cjelokupno hrvatsko višestranačje bavi stvarnim problemima i izazovima pred kojima se nalazimo, a manje samim sobom. Hrvatsko višestranačje u ovom se trenutku bavi pitanjem kako po stranačke vrhunce što bezbolnije provesti stabilno dvostranačje. Mesić opet, koji ono put? mijenja dres - navodno po završetku predsjedničkog mandata odlazi u SDP".
Add a comment        
Čet, 9-07-2020, 03:33:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.