EUStjepan Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od 21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako, ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između ostalog,  glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti način glasovanja pa bi u buduće trebala  vrijediti tzv. "dvostruka većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)
Add a comment        
 

 
Mladost danasStara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)
Add a comment        
 

 

Kako piše Hina, "Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) traži od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da pokrene izmjene Zakona o tajnosti podataka ili da se počnu prikupljati peticije za privolu ispitanika da se njihova imena iz Registra branitelja mogu javno objaviti". Postavlja se pitanje - zašto građani Republike Hrvatske nemaju pravo, odnosno mogućnost uvida u te podatke? U čijem je interesu da se od očiju javnosti kriju imena i prezimena ljudi kojima danas dugujemo svoju slobodu? Zakon također zabranjuje i objavu imena poginulih, nestalih i umrlih branitelja pa ispada, umjesto da im svi zajedno odajemo dužnu počast, da ih se mi sramimo?

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderU svojoj kolumni u Večernjem listu Tihomir Dujmović piše o tome koliko se hrvatska vlast ponizuje dodvoravajući se haaškom sudu, Europi i svijetu, naravno, bez rezultata, budući da takva politika ne može donijeti rezultata. Posljednji takav primjer je posjet Carle del Ponte Hrvatskoj, Brijunima, gdje je odbila s predsjednikom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom razgovarati dulje od 10 (deset) minuta. Sanader je nakon toga, valjda iz protesta, dva sata ranije napustio Brijune. Dakle, domaćin napušta ranije Brijune, otočje u svojoj državi, a gost određuje koliko će s domaćinom razgovarati! Još jedna pljuska Hrvatskoj, ali ne od Carle del Ponte, već od onih koji namjeste obraz i pomognu joj zamahnuti rukom.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićGlas Koncila donosi komentar Ivana Miklenića o problematici medija koji žive od "afera" i moćnicima iz sjene koji njima sve više i očitije manipuliraju. "Poznato je da su hrvatski mediji davno pali na ispitu profesionalnosti da bi prepoznavali falsifikate od vjerodostojnih dokumenata, ili da bi prepoznali kad koji moćnik ili skupina želi njima najgrublje manipulirati. Neki od važnijih medijskih djelatnika, osobito urednici, davno su izgubili osjećaj odgovornosti za javnu riječ odnosno svijest da su oni odgovorni za ono što objave, a ne izvor, bio on javni ili tajni". Autor teksta smatra da su "takve okolnosti zapravo idealne za djelovanje tkzv. podzemlja koje nije samo ekstremno ili umjereno desničarsko ili ljevičarsko niti samo političko ili ideološko, nego - uz sve to - uvijek profitersko". Miklenić se osvrnuo i na komentar Predsjednika Mesića koji je dao za Jutarnji list od 6. srpnja ove godine, gdje je - nakon što se i sam našao na udaru medija govorio o postojanju "aktivnog obavještajnog podzemlja". Autor smatra da je takvo priznanje samo djelomično potpuno "jer su mnogi političari, a isto tko i mnogi urednici spremni prozvati i denuncirati javnosti one dijelove "podzemlja" koji im ne služe, s kojima se idejno, politički ili općenito interesno ne slažu, a istodobno su spremni komunicirati kao s najčasnijim osobama s predstavnicima drugih klanova "podzemlja" tj. s onima s kojima se slažu, ili o kojima su čak katkad i ovisni". Miklenić piše i o korupciji kao o danas opće raširenoj i prisutnoj pojavi čiji glavni temelji i ozakonjenje "nisu djelo onih snaga u hrvatskoj vlasti koje su se borile za samostalnu hrvatsku državu i za demokratizaciju hrvatskog društva, nego onih snaga koje su se prekaljene u komunizmu znale "prilagoditi" i politički prestrojiti kako bi i u novoj državi znale zadržati ili steći upravljačke i imovinske povlastice, bilo ostajući na javnoj sceni, bilo djelujući u "podzemlju"". (mmb)
Add a comment        
 

 
HrvatskaČesto se podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj zasnivaju na odnosu prema državotvornosti. Oni koji smatraju kako je neophodno sačuvati hrvatsku državu i ističu svoju nacionalna pripadnost doživljavaju se desničarima, dok oni koji se ležerno ponašaju prema hrvatskom nacionalnom pitanju, koketirajući rado s jugoslavenskim vremenima, nazivaju se hrvatskim ljevičarima. No, ovakva podjela posljedica je činjenice da se jugoslavenska vlast u Hrvatskoj provodila preko odnarođenog sloja ljudi, čiji je utjecaj znatan i danas, kako u politici, tako i u medijima. U drugim zemljama podjela na lijeve i desne ne uključuju pitanje državotvornosti, što je dobro primijetio Tihomir Dujmović u svojoj zadnjoj kolumni: "Slovenci imaju ljevicu, ali je ona, kako smo vidjeli, glasnija u svojatanju Piranskog zaljeva negoli je hrvatska desnica ozbiljna u obrani istog tog zaljeva! Imaju Britanci laburiste i konzervativce: razlikuju li se u pitanju čija je nafta u Basri i čiji su Folklandi? Imaju i Talijani ljevicu: njihov komunistički lider Togliatti, nakon Drugoga svjetskog rata ministar pravde, pisao je zakon o oprostu na temelju kojeg ni jedan viši talijanski fašistički časnik koji je ubijao po Istri i Dalmaciji, nikad nije izručen u Titove ruke. A nema tada ljevijeg u Italiji od Togliattija! Nisu oni bili manji antifašisti od Vlade Janjica Cape i Mike Špiljaka, ali su imali mjeru i razlikovali su ideologiju od nacionalnih relacija. Ovdje se na koncu sudilo čak i nadbiskupu Stepincu! To je bila slavna hrvatska ljevica!". (mm)
Add a comment        
 

 

Milorad PupovacTihomir Dujmović upozorio je u svojoj kolumni "(Ne)poželjni politički Hrvati" u Večernjem listu na opasnosti koje proizlaze iz politike koju zastupa Milorad Pupovac po kojoj građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj ne moraju biti politički Hrvati. Naime, kako Dujmović dobro zamjećuje, ovakva Pupovčeva politika podrazumijeva da i pored pouka koji nudi nedavna povijest srpsko stanovništvo ne treba ništa značajnije mijenjati u načinu na koji je prije rata doživljavalo hrvatsku državu: "U ruralnim krajevima od te teze do slogana ”ovo je Srbija” manje je od pola koraka". A kao svojevrsno objašnjenje tomu kako je moguće da Pupovac vodi ovakvu politiku dok je istovremeno koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, Dujmović nabraja još nekoliko apsurda: "...u zemlji u kojoj je čelnik IDS-a više negoli znakovito najavio da ubuduće povezivanje zemalja na Jadranu vidi kroz svojevrsni “jadranski parlament”, pa tu zlokobnu najavu nitko nije zamijetio, u zemlji u kojoj istom provincijalnom šutnjom biva ogrnuta sramota da Slovenci na tisuće Hrvata mogu prisluškivati jer smo im to omogućili pretvorbenim idiotizmom, u zemlji u kojoj ministar obrane kad isplaćuje plaće svojoj vojsci mora zamoliti talijansku banku da nakon podrobnog uvida u tu isplatu isplati plaću jer ozbiljne nacionalne banke nemamo, u takvoj zemlji dilema (o političkim Hrvatima, op. ur.) s kojom se muče Arlović i Pupovac traži osvrt!".

Add a comment        
 

 
Zagrebačka katedralaMilan Ivkošić napisao je u Večernjem listu kao i inače subotom pregled proteklog tjedna. U ovom uvodu izdvojilo smo njegov komentar nepojavljivanja predsjednika Mesić na misi na Dan državnosti koju je vodio kardinal Bozanić: "Cijeli tjedan odjekuje izostanak predsjednika Mesića s Bozanićeve mise na Dan državnosti. Premda predsjednik poriče da je izostao zbog ljutnje na kardinala, uvjerljivi izvori tvrde da sukob Pantovčak-Kaptol postoji te da Mesić neće ići na Bozanićeve mise sve dok se kardinal ne ogradi od vrlo neugodnih napada nekih svećenika na poglavara države. Ali nitko se ne pita što o tome misli - Bog, jer se priča zbiva u području bogoštovlja. Kako to ne znamo, s pouzdanjem u jednakost svih pred Njim možemo se upitati - zašto bi Mesiću uopće bilo važno da pribiva Bozanićevoj misi i zašto bi kardinalu bilo važno da mu predsjednik dođe na misu? Koliko znam, u tim se pitanjima ne krije misterij svete mise, on je negdje drugdje i njegova svetost nije nimalo podložna ozračju što bi ga nametala hijerarhija na misi nazočnih vjernika. Ako kome vrijedi osobni stav, evo ga: uvijek bih izbjegavao mise koje sračunato vodi crkveni poglavar očekujući da će na njih sračunato doći Mesić, Sanader, Šeks i drugi politički značajnici. Pa i iz ovog razloga: njihova obećanja i zaklinjanja Bogu ne mogu biti drukčija od njihovih obećanja i zaklinjanja narodu, vjernicima, biračima, pa sad si zamislite kakva su.".
Add a comment        
 

 
Oliver Dulić - predsjednik Skupštine SrbijeU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač napravio je malu usporedbu statusa pripadnika hrvatskog naroda u zemljama na području bivše Jugoslavije sa statusom koji pripadnici naroda iz tih zemalja uživaju u Hrvatskoj. Po ovom pitanju situacija je dosta jednostavna: "U Sloveniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Slovenci u Hrvatskoj imaju. U Crnoj Gori Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Crnogorci u Hrvatskoj imaju. U BiH Hrvati su samo na papiru konstitutivni narod, što su konstitutivniji - to ih je manje... U Srbiji Hrvate su uspjeli podijeliti po nazivu, a Hrvata koji se izjašnjava "jugoslavenom" posjeli na mjesto koje po izbornim rezultatima pripada četnicima. U Makedoniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Makedonci u Hrvatskoj imaju.".
Add a comment        
Pet, 22-11-2019, 03:26:56

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.