Zaslugom današnjih vodećih hrvatskih političara, u zadnje vrijeme svako malo u medijima nailazimo na vijesti koje bi trebale pripadati jednom prošlom vremenu, odnosno razdoblju propale Jugoslavije. Nažalost, ove vijesti postaju sve više naša svakidašnjica, tako da se zaista opet može govoriti o ugroženosti hrvatskog jezika, kulture i identiteta. A kada se nekom narodu uskraćuje primjerice pravo na jezik, onda nema sumnje da se taj narod nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. U ovom kontekstu vrijedi se prisjetiti prvih triju točaka iz Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije koju je 2005. donijelo Hrvatsko kulturno vijeće:

1. Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Taj proces, krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

2. Osobito smo zabrinuti što se s mnogih strana opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskoga jezika, njegov u Ustav zapisan naziv, kao i hrvatski jezični standard. Zahtijevamo da se zaustavi prodor u hrvatske škole onih jezičnih priručnika koji ne poštuju hrvatsku jezičnu tradiciju i rezultate suvremene hrvatske jezikoslovne znanosti.

3. Smatramo nedopustivim da se krivotvori dalja i bliža hrvatska povijest, relativiziraju događaji i osobe bitni za opstanak hrvatskoga naroda, te da se tako ponavlja ideološki obrazac pristupu povijesti iz razdoblja hrvatske neslobode. Odlučni smo u zahtjevu da se zaustave stalni udari na stare hrvatske kulturne institucije. Upozoravamo i na pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika, kao i na diletantsko i jednoumno arbitriranje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i umjetnosti uopće.

U nastavku se mogu pročitati tri vijesti koje zorno svjedoče o licu i naličju trenutnih regionalnih integracija.

 
 
Države bivše Jugoslavije pokreću jugo-loto 
 
Države bivše Jugoslavije ujedinit će svoje lutrije, što je prvi projekt koji bi mogao ujediniti cijeli prostor bivše Jugoslavije, a pokretanje zajedničkog lota predviđa se već ove jeseni. Sporazum su potpisale Lutrije Slovenije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Republike Srpske, Makedonije i Kosova, a ugovor o konstituiranju bit će potpisan sredinom sedmog mjeseca u Celju, prenosi pincom.info.

Čelnici lutrija vjeruju u velik uspjeh ovog projekta, imajući u vidu da bi na zajedničkom tržištu okupili 30 milijuna potencijalnih igrača. Cilj je razvoj igara na sreću i povećanja fondova dobitaka. Sporazum o formiranju Asocijacije lutrijskih organizacija Jugoistočne Europe, potvrdio je i dr. Branko Jovanović, direktor Lutrije Crne Gore. Najavio je također da je inicijativa za osnivanje jedne ovakve organizacije potekla iz Slovenije, pa će tako i središte ove Asocijacije, koja će biti otvorena kao samostalna i neprofitna organizacija, biti u LJubljani.

"Osnovni ciljevi Asocijacije su zadovoljenje i zaštita zajedničkih interesa članova, međusobno povezivanje lutrija regija, kako bi što uspješnije organizirali igre na sreću u narednom periodu, kao i suradnja sa lutrijama Europe i šire. Zanimljive lutrijske igre i veće i atraktivnije nagrade svakako će biti i bolji motiv za sve sudionike u igrama na sreću", izjavio je Jovanović.

Istaknuo je također da bi prve godine loto bio upravljan u Sloveniji, a da bi se zatim u rukovođenju smjenjivale druge države.

"Asocijacija će biti otvorenog tipa i primat će nove članove. Otvoreni smo i za prijem Bugarske i Rumunjske", zaključio je Jovanović.

Siniša Dojčinović, direktor lutrije Republike Srpske, izjavio je da su države bivše Jugoslavije osim za loto, iskazali interes i za mnoge druge inicijative iz područja lutrije koje bi mogle funkcionirati na zajedničkom nivou.

"Preostaje nam još potpisivanje ugovora, a čelni ljudi lutrija ex-SFRJ moraju premostiti još niz barijera kako bi ovaj projekt profunkcionirao i kako bi ideje bile sprovedne i u djelo", istaknuo je Dojčinović.

Iz Hrvatske lutrije potvrdili su nam da je na sastanku u Celju održanom 15.06.2007. Hrvatska Lutrija d.o.o. potpisala Ugovor o osnivanju Gospodarskog interesnog udruženja asocijacije lutrijskih organizacija. Pored Hrvatske Lutrije Ugovor su potpisale i lutrije: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Udruženje je osnovano s ciljem razmjene stručnih, tehnološko-tehničkih, pravnih, organizacijskih, sigurnosnih i ostalih iskustava, stoji u priopćenju.

Novoosnovano udruženje također razmatra mogućnost priređivanja zajedničke igre loto. Pri tom je suočeno s nizom zakonskih barijera i različitosti načina na koji je regulirano oporezivanje i priređivanje igara na sreću i u zemljama članicama.

Uključivanje u zajedničku igru nije uvjet članstvu u Udruženju već je stvar slobodnog izbora pojedinih lutrija. Za očekivati je da će lutrije koje usklade regulativu i pronađu zajedničke interese započeti s priređivanjem zajedničke igre, a da će se preostale i buduće članice udruženja priključivati igri ovisno o svom planu, interesu i mogućnostima koje imaju sukladno zakonodavstvu svoje zemlje, stoji u priopćenju Hrvatske lutrije.

Posebno će biti zanimljivo vidjeti tko će biti voditelj ili voditeljica ovog jugo lota, a jugonostalgičari će se vjerojatno prve sjetiti Suzane Mančić, slavne jugoslavenske loto djevojke.

Večernji list

 

Sarajlije u Splitu: Kučko ustaška to je tvoj Isus, treba pobit ustaše

Vlasnica apartmana u Splitu koji iznajmljuje turistima prijavila je policiji da su ju sinoć napadali gosti, državljani Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva i to na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Prema njezinoj prijavi na spavanje u apartman primila je troje gostiju iz Sarajeva, i to A. T. (1978.), S. T. (1958.) i J. T. (1953.). Kada je radi njihova odlaska došla u apartman, vlasnica J. Š. (1951.) je križ s raspetim Kristom, koji je inače na zidu, našla bačen na pod.

Na njezin upit zašto su to napravili, rekli su joj da je ustaška kučka i da je to njezin Isus, a ne njihov.

Osim toga, A. T. ju je udario čašom u glavu. Nakon što su platili račun, pri odlasku su zaprijetili da će doći ponovno za tjedan dana i zapaliti nju i njezinu kuću, govoreći kako treba pobiti sve ustaše kojih je puna Hrvatska.

U splitskoj Policijskoj upravi kažu kako je protiv njih podnesena kaznena prijava za prijetnju. 

Portal Pincom.info 

  

Ustašice na Federalnoj televiziji
 

Ljepuškasta novinarka Informativnog programa Federalne televizije Nikolina Veljović, ali i njezine kolege koji u programima ove medijske kuće govore hrvatskim jezikom našli su se na meti neobičnih napada u kojima se nastoji dokazati da je jezik kojim govore zapravo "proustaški".

Sličan napad na Veljovićevu, Blažicu Krišto i Sanju Bagarić (koja je u međuvremenu napustila FTV) dogodio se i prije više od dvije godine, ali tada je "kalibar" onih koji su proglašavali hrvatski jezik na FTV-u fašističkim i tuđmanovskim bio neusporedivo manji od sudionika aktualne polemike.

Sve je započelo jednom prilično vrlo oštrom izjavom najpoznatijeg bošnjačkog pjesnika Abdulaha Sidrana koji je kazao da je "jezik na Federalnoj televiziji proustaški".

- Oni misle da je hrvatski, ali je daleko od hrvatskog, kazao je Sidran, koji je široj javnosti postao poznat tijekom osamdesetih pišući scenarije za filmove Emira Kusturice i koji je među bošnjačkim nacionalistima prešao put od vrlo neomiljenog do krajnje popularnog lika.

Na ovo je reagirao poznati književnik Ivan Lovrenović, ocijenivši u tekstu objavljenom u magazinu Dani ovu Sidranovu izjavu "političkom gadošću".

Lovrenović je optužio Sidrana za nacionalizam te da "želi presuđivati o tome tko kakvim jezikom govori". Također, postavio je upit kako jezik može biti proustaški i što to zapravo znači. Naposljetku, kazao je da se u komunizmu upravo ovakvim kvalifikacijama služila tadašnja tajna služba UDBA želeći diskreditirati one koji su se borili za ravnopravnost hrvatskog jezika.

- Da ga i ne podsjećam kako je to bio "argument" pokojne Udbe, nimalo akademski i nimalo lingvistički, kada nas je razvrstavala na patriote i neprijatelje. Potpuno je smiješno i spada u područje čiste sociopatologije kako je akademiku jezik FTV "proustaški", dok je mnogima što svoje hrvatstvo doživljuju kao najveću vrijednost u kozmosu – "balijski" i najviše zato odbijaju uopće gledati tu televiziju. Očito je da ne može biti istinito i jedno i drugo, napisao je Lovrenović.

No, niti Lovrenović nije na odgovor morao dugo čekati, a u Sidranovu "obranu" stavio se kontroverzni Nenad Filipović, sin akademika Muhameda Filipovića, koji svoje žustre autorske tekstove u tjedniku Slobodna Bosna objavljuje pod egidom "jednog od najpoznatijih bh. filologa".

Filipović mlađi, pozivajući se na sociolingvističke studije o korištenju jezika za promoviranje političkih ideja, ponovio je ocjenu da je jezik Federalne TV "proustaški" argumentirajući time da taj jezik nije blizak onome kakvih govore Hrvati u BiH, odnosno da nema ništa zajedničkog s bosanskohrvatskom jezičkom osobenošću, niti sa standardnim hrvatskim jezikom i govorom. Naveo je primjer da se razlikuju govor spikera FTV-a, i, recimo, Dragana Čovića.

No, prava meta Filipovićevog napada bio je zapravo Lovrenović, odnosno konsocijacijski model ustroja bh. društva o kojem je ovaj književnik u više navrata pisao. Filipović optužuje Lovrenovića da se iza njegove, kaže navodne, brige za položaj hrvatskog jezika, zapravo kriju motivi osobnog probitka.

No, čini se da je središte rasprave zapravo pitanje postoji li u BiH nekoliko odvojenih društava (hrvatsko, srpsko bošnjačko), među kojima bi onda mogla postojati konsocijacija ili samo jedno (bosanskohercegovačko). Filipović tvrdi da je u pitanju ovo drugo. No, jednako tako, ima i ocjena da bošnjački intelektualci i političari odbijanjem modela konsocijacije, zapravo žele nametnuri unitarni model uređenja jednog društva u kojem bi dominirao većinski narod.

Uglavnom, pitanje uporabe jezika u javnoj sferi ponovno je u središtu intelektualno-političke rasprave u Bosni i Hercegovini, a u pozadini diskusije su naravno ključna pitanja današnjeg bh. društva - model ustroja ove zemlje i položaj Hrvata u njoj.

Kada je riječ o Federalnoj TV pomalo je bizarno da ova kuća sa svojom nekompetentnom lektorskom službom (i kada je riječ o hrvatskom i o bosanskom i o srpskom jeziku) postane povodom tako ozbiljnih polemika.

A kada je riječ o Nikolini Veljović, za koju je Filipović mlađi, napisao da "s FTV-a cvrkuće nekakav šomaše nad kojim se u početku čovjek grohotom smije, da bi taj smijeh ubrzo prerastao u suze žalosnice" - zanimljivo je da je ova najpoznatija sarajevska svršena frizerka, koja je popularnost stekla pojavljujući se u programima FTV-a, prije nešto više od godinu dana odlučno demantirala da je jezik kojim govori meta bilo kakvih napada bošnjačkih nacionalista, a posebno onih da je taj jezik "fašistički" i "ustaški". Tada su njezine izjave koristili oni koji su željeli demantirati (i tada) točnu tvrdnju, a o kojoj je pisao ovaj autor, da se hrvatski jezik novinarki FTV proglašava fašističkim i ustaškim. No, tako je to u životu - istina kad-tad ispliva na vidjelo. Ponekad kao farsa.

  Portal Pincom.info  

{mxc} 

Pon, 13-07-2020, 02:37:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.