Kajin: Talijanska ljevica tvrđa od talijanske desnice 

 

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić nije morao dugo čekati na odgovor Italije. Predsjednik Italije Giorgio Napolitano je na prekjučerašnjem obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi za "dramu julijsko-dalmatinskog naroda", odnosno zločine nad Talijanima i "mučenike u fojbama" okrivio "krvoločnu mržnju i bijes" i "slavenske aneksionističke težnje". Te težnje i taj bijes, po Napolitanu, prevagnule su i u Pariškom mirovnom sporazumu iz 1947. godine, poprimajući "zloslutne obrise etničkog čišćenja".

Mesić se u svojoj izjavi Talijane koji su poslije rata napustili Hrvatsku i Sloveniju usudio nazvati optantima, a za fojbe je rekao da su bile "reakcija na fašističke zločine", izazivajući val protesta na talijanskoj strani.

Dok se čeka reakcija predsjednika Mesića, koju je logično očekivati s obzirom na to da mnogi Napolitanovu izjavu opravdano tumače kao reakciju na nedavne Mesićeve izjave, hrvatski državni vrh zaprepašten je sadržajem onoga što je rečeno na talijanskom Danu sjećanja 10. veljače, kao i rječnikom koji je tom prigodom korišten. "Teško je oteti se dojmu da je riječ o grubom revizionizmu i revanšizmu", rekao je sugovornik iz hrvatske vlasti koji je želio ostati neimenovan. Dodao je da će biti potrebno dobro razjasniti zašto je tako nešto rečeno prije nego što Hrvatska s Italijom nastavi dosadašnje odnose.

Zahtjevi za revizijom neutemeljeni

Pozivaju li Napolitano i Italija na reviziju Osimskog sporazuma? "Mogu Talijani tražiti što god im padne na pamet, no sporazum je potpisala ranija talijanska vlada. U Italiji se u međuvremenu nije dogodila nikakva revolucija i današnja vlada naslijedila je obaveze iz tog sporazuma, koje je dužna provoditi." Dakle, odlučni su na hrvatskoj strani, nikakvi zahtjevi za revizijom nisu utemeljeni.

U novonastaloj situaciji, nakon razmjene teških riječi, tzv. sastanak pomirenja hrvatskog, talijanskog i slovenskog predsjednika, na kojem bi se zatvorile stranice teške i traumatične prošlosti, smatra hrvatski dužnosnik s kojim smo razgovarali, ne bi imao previše smisla. "Teško ga je zamisliti. Ako je ovo što sada čujemo od Napolitana službeni stav Italije, onda je to znak da sastanak pomirenja Italija zamišlja kao prešućivanje vlastite prošlosti, a prenaglašavanje pojedinih aspekata naše prošlosti", rekao je naš sugovornik.

Nešto pomirljiviji, ali ništa manje zabrinuti bili su u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje su nam rekli da se u hrvatsko-talijanskim odnosima stvara nepotrebna klima zaoštravanja oko pitanja iz prošlosti, što može loše djelovati na rješavanje otvorenih pitanja. Upravo na rješavanju otvorenih pitanja treba inzistirati, a ne na sukobima oko dviju najtotalitarnijih ideologija 20. stoljeća, komunizma i fašizma, jer takva rasprava, posebno kad je potaknu najviši dužnosnici na jednoj i drugoj strani - što se može shvatiti i kao suzdržana kritika Zrinjevca na račun Mesića - sigurno znači korak unatrag u međusobnim odnosima. "Otvaranje takvih pitanja opterećenih prošlošću nije u interesu ni Italije ni Hrvatske", rekao je visoki hrvatski diplomatski izvor.

Poziv na bilateralne razgovore

IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin ne slaže se da je riječ o talijanskom odgovoru Mesiću, već o tradicionalnom folkloru koji je karakterističan za Trst i okolicu, a nema uporište u drugim dijelovima Italije. Međutim, Kajina brine što talijanska ljevica po pitanju optanata vodi tvrđu politiku od talijanske desnice, želeći uspjeti u nečemu u čemu desnica nije.

Kajin naglašava da je egzodus Talijana s istočne obale Jadrana bio "posljednji čin talijanske imperijalne politike na ovim prostorima". "Istina je da su se dogodile fojbe i zločini iz osvete, no fojbe ne mogu amnestirati fašističke zločince i njihove metode", kaže on.

 Radin traži susret pomirenja 

"Ne sviđa mi se ton ove polemike, jer on ne pridonosi odnosima Hrvatske i Italije niti je u duhu tolerancije koji afirmiramo u Istri i Rijeci", komentirao je saborski zastupnik talijanske manjine Furio Radin, koji je dosad bio skeptičan prema trojnom sastanku pomirenja, a sada pak misli da se sastanak Mesića, Napolitana i Drnovšeka mora što prije održati. "Tražim od trojice predsjednika da si pruže ruke, a onda počnu razgovor o prošlosti i budućnosti", inzistira Radin.

IDS-ov zastupnik ne vjeruje u mogućnost skorog susreta pomirenja trojice predsjednika, no siguran je da bi bilateralni razgovori pridonijeli smirivanju situacije, stoga poziva predsjednika Mesića na takav korak.

Nije dobro jedan zločin relativizirati drugim, pri čemu ne treba smetnuti s uma zločine koje su komunisti činili poslije 1945. godine, navodi HSP-ovac Tonči Tadić, ne dopuštajući nikome, pa ni Napolitanu, da cijeli hrvatski narod tretira kao genocidan prema Talijanima.

Inzistirati na sporazumima

- Talijani su zadnji koji tako nešto mogu govoriti, ako znamo što su sve napravili ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama, ali i drugdje u svijetu. Oni su zadnji koji bi nekoga mogli podučavati o genocidnosti i etničkom čišćenju, navodi Tadić, iščitavajući u odlikovanju koje je Napolitano dodijelio Mussolinijevom prefektu Zadra Vincenzu Serrentinu, kojeg su komunističke vlasti strijeljale 1947. zbog ratnih zločina, "talijanski žal za Zadrom".

Svi u Hrvatskoj koji su očekivali da će dolazak ljevičara na vlast u Italiji promijeniti smjer koji je u talijansko-hrvatskim odnosima držala desna, Berlusconijeva vlast, prevarili su se. Napolitano je prvi postkomunist na čelu talijanske države, a lijeva vlada Romana Prodija, međutim, zaoštrila je problem optanata i naknade za njihovu imovinu do dosad nezamislivih razmjera. No, ono što je napravio talijanski vicepremijer i ministar vanjskih poslova Massimo D'Alema kad je usred Ljubljane zatražio reviziju "nepravednih" Osimskih i Rimskih sporazuma, njegov prethodnik u Farnesini Gianfranco Fini mogao je samo sanjati. Hrvatska, međutim, bez obzira na sve mora ostati mirna i strpljiva, inzistirajući jedino na potpisanim sporazumima, jer će samo tako moći zaštititi svoje interese.

Denis Romac
Glas Istre

{mxc} 

Sri, 3-06-2020, 03:00:00

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.