Dokumenti SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu (3)

 

Gospodo predsjednici, je li vam stalo?

Svaki pokušaj pojedinca ili skupine da se Hrvatska barem malo izvuče iz čvrstoga centralističkog zagrljaja iz Beograda nailazio je isključivo i jedino na žestoku osudu SUBNOR-a, i to na svim njegovim razinama: saveznoj, republičkoj i općinskim.

Oduševljenje »ogromne većine boraca NOR-a«

To se najočitije može vidjeti iz izjava njegovih članova nakon sloma 1971, koji su još godinama nakon toga upozoravali na pokušaje »razjedinjenja naših naroda i narodnosti«. Stoga nije slučajno da je od 19. do 21. lipnja 1974. sedmi kongres SUBNOR-a Jugoslavije održan upravo u Zagrebu. Na njemu je još uvijek trajao obračun s 1971: »Na sjednici Predsjedništva Saveznog odbora u travnju 1971. neposredno prije 17. sjednice Predsjedništva SKJ, sa zabrinutošću je konstatirano da je nacionalizma u nekim krajevima zemlje u porastu, da njegovi protagonisti okupljaju razne antisocijalističke i antisamoupravne snage, da je to napad na tekovine naše revolucije radi razjedinjenja naših naroda i narodnosti... Stavove 21. sjednice Predsjedništva SKJ s oduševljenjem je prihvatila ogromna većina boraca NOR-a, jer su u njima vidjeli pobjedu revolucionarne linije Saveza komunista i druga Tita i početak stvarne akcije protiv opasnosti koje su ozbiljno ugrožavale našu zajednicu« (»7. kongres«, str. 27-28).

Svaki je pokušaj »separatizma« redovito bio izjednačavan s nacionalizmom: »SUBNOR je davao otpor u prevladavanju uskih interesa nad općim interesima, i kroz to se odlučno suprotstavljao narastanju nacionalističkih separatističkih tendenca« (isto, str. 86). U temeljima svih antifašističkih aktivnosti bilo je čuvanje integriteta Jugoslavije, što je u završnoj riječi na kongresu izrekao ondašnji predsjednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije general Kosta Nađ: »Mi možemo obećati da ćemo uložiti sve svoje snage da što potpunije odgovorimo obvezama koje danas primamo. U osnovi to je izraz našega stalnog duga prema sebi samima i vlastitom opredjeljenju, koje snagom poruka i jedinstva ovoga najvišeg dogovora boraca Jugoslavije postaje dio ukupnih vrijednosti našega revolucionarnog pokreta, naše radničke klase, svih radnih ljudi naše samoupravne, socijalističke, nezavisne i nesvrstane Jugoslavije« (isto, str. 165).

»Radeći na izvršavanju donijetih zaključaka, polazeći od utvrđenih stavova Desetog kongresa saveza komunista Jugoslavije i druga Tita, mi se moramo založiti za razvijanje i stalno jačanje takvih odnosa u našem društvu, koji će biti sigurno jamstvo tekovinama naše borbe: slobode, bratstva i jedinstva, ravnopravnosti, jednakosti, integriteta i suvereniteta naše socijalističke samoupravne Jugoslavije« (isto, str. 167). I tom je prigodom, kao i svaki put u sličnim događajima, poslan brzojav Titu u kojemu mu borci obećavaju »odlučni obračun s kontrarevolucionarnim snagama«: »Dosljedni u svojoj borbi za očuvanje kontinuiteta revolucije, borci su dali svoj doprinos uspješnoj borbi Saveza komunista u svladavanju slabosti koje su kočile samoupravljanje i odlučnom obračunavanju s kontrarevolucionarnim snagama svih boja, koje su pokušale da razbiju jedinstvo jugoslavenske socijalističke zajednice« (isto, str. 169).

Obračun s organiziranim neprijateljem

Na istovjetnoj je ideološkoj liniji sa saveznim SUBNOR-om u odnosu prema događajima iz g. 1971. cijelo vrijeme bio i hrvatski SUBNOR: »Iz izlaganja druga Tita borcima u Kumrovcu i političkom aktivu Hrvatske i onog što ste i sami u tijeku, vidite da smo angažirani kao Savez komunista na tome da što temeljitije pripremljeni uđemo u drugu fazu našeg djelovanja, nakon one prve faze u kojoj smo svu energiju i glavni pravac udarca usmjerili na razbijanje jednog protivnika koji je bio u agresivnoj ofenzivi i koji je ugrožavao cijeli niz vrlo bitnih određenja našega socijalističkog sustava i naše jugoslavenske zajednice. I bilo je logički da uđemo u tu bitku, da je što energičnije i što brže dovedemo do kraja. To kad kažem ne mislim, naravno, kad se razbije jedan protivnik da time prestaje i bitka protiv njega, ili da on potpuno nestaje sa scene... pravi je posao angažiranje svih naprednih društvenih snaga na rješavanju krupnih problema našega daljnjeg razvoja, znači razvoj Socijalističke Republike Hrvatske i razvoj socijalističke Jugoslavije« (»Informator«, 1-2/1972, str. 3).

»Mi smo na posljednjem plenumu Centralnog komiteta usvojili ono izvješće o stanju u Savezu komunista Hrvatske u odnosu na prodor nacionalizma. Dat ćemo ga u Savez komunista i u društveno-političke organizacije, jer u izvješću vidimo jednu trajniju vrijednost. Ne vidimo samo onaj konkretni obračun s organiziranim neprijateljem, ne vidimo samo odluku za isključivanje iz Saveza komunista onoga partijskog vrha koji je odgovoran za ono što se zbilo u Hrvatskoj, već vidimo jedan pristup i analizu našega društveno-političkog kretanja i stanja i snaga koje postoje, koja nas osposobljava da kroz jedan temeljni rad ne liječimo nego sprečavamo takve krizne situacije i boljke kao što je bio ovaj agresivni nacionalizam na našem hrvatskom tlu« (isto, str. 3). Hrvatski su antifašisti nakon g. 1971. stalno upozoravali kako je borba protiv neprijatelja »kod kuće«, tj. u Hrvatskoj, borba za Jugoslaviju jer su te dvije borbe nerazdvojive: »Stvari se kreću u dva pravca, ali koji nisu odvojeni nego su međusobno organski povezani.

Jedan je akcija SKH u samoj Hrvatskoj, i drugi je angažiranje i prilog koji Savez komunista Hrvatske daje u daljnjem razvoju Jugoslavije, odnosno u rješavanju problema s kojima se Jugoslavija u ovom trenutku suočava. Nama je i drug Tito rekao da bez obzira koliko smo angažirani vlastitim poslovima i bitkom u vlastitoj kući, moramo biti stalno i aktivno angažirani u jugoslavenskim poslovima, jer ako to ne bismo radili, onda bi iz toga bilo ustvari štete i za ono što radimo u vlastitoj kući« (»Informator«, 1-2/1972, str. 4). »Mi razbijanjem nacionalizma nismo probleme riješili. Samo smo odstranili jednu krupnu prepreku da se ozbiljno uhvatimo ukoštac s tim problemima. I bit će jako puno protivnika koji će nam htjeti to onemogućiti. Bit će, također, recidiva nacionalizma, nakon ovoga prvog radikalnog teškog udarca koji su doživjeli, nakon što su razbijeni kao vojska, tražit će ponovno prostora, najprije, kao što drug Ugrčić reče, iz skrivenih kutaka da se još malo izmaknu ovim udarcima koji još tu padaju, da se malo snađu pa da se malo organiziraju itd. Ali ne samo nacionalizma, odnosno ne samo nacionalizma separatističkog tipa nego i svih ovih drugih antisocijalističkih snaga...« (isto, str. 7).

O Jugoslaviji nema dijaloga

Ishod burnih povijesnih zbivanja u Hrvatskoj g. 1971. dobro je poznat, zbog čega su hrvatski SUBNOR-ovci imali puno razloga za zadovoljstvo: »Ocijenjeno je da su boračke organizacije u Hrvatskoj u proteklom razdoblju bile izuzetno društveno-politički aktivne, da su se one potvrdile kao aktivan društveno-politički subjekt s veoma širokim dijapazonom zanimanja i djelatnosti... Unoseći u tu borbu svoju odanost revoluciji, odlučnost i beskompromisnost prema klasnom neprijatelju, borci NOR-a potvrdili su se još jednom kao čvrst i najaktivniji oslonac Savezu komunista Hrvatske u razobličavanju i savladavanju snaga kontrarevolucije... Na svim dosad održanim skupovima boraca ispoljavana je bezrezervna podrška istupanju i stavovima druga Tita i spremnost da se zaključci i stavovi CK SKJ i SKH u borbi protiv nacionalizma i kontrarevolucije provedu beskompromisno i dosljedno. Uvjereni da se uspješna borba za obranu i razvijanje revolucije ne može ograničiti samo na politički obračun s kontrarevolucionarnim snagama, borci izražavaju svoju spremnost i odlučnost da se svim svojim snagama uključe u realizaciju zadataka i programa SK Hrvatske na rješavanju aktualnih problema našega društvenog razvoja i izgradnje samoupravnog socijalizma. Savez boraca je još jednom time potvrdio da je spreman da svoju odgovornu društveno-političku funkciju i ulogu ostvaruje kao dio najsvjesnijih i najodanijih socijalističkih snaga na programu i pod vodstvom Saveza komunista« (»Informator«, 3/1973, str. 1).

Ne treba trošiti previše riječi u dokazivanju da su slijedom toga sve boračke organizacije u Hrvatskoj na nižim, općinskim razinama bile u potpunom skladu s republičkom i saveznom organizacijom dosljedno provodeći njihovu politiku. Zato su riječki SUBNOR-ovci, kao i svi drugi, bili potpuno jasni: »Nema i ne može biti 'dijaloga' o slobodi i ravnopravnosti, bratstvu i jedinstvu svih naroda i narodnosti Jugoslavije, o njihovoj opredijeljenosti za zajednički život u socijalističkoj federativnoj zajednici« (»Bilten«, 3/1982, str. 12). Da to nisu tek puke fraze, govori podatak o njihovoj moći i utjecaju na sva ondašnja društvena zbivanja: »Ako pogledamo sastav našega Općinskog odbora SUBNOR-a, gotovo nećemo naći člana koji nije na jednoj ili više značajnih društvenih funkcija« (»Bilten«, 2/198., str. 6).

Boračka »minuta nakon dvanaest«

Kontinuitet očuvanja Jugoslavije od strane hrvatskih antifašista trajao je ne »minutu do dvanaest« nego »minutu poslije dvanaest«, tj. kad je već započela otvorena oružana agresija na Hrvatsku. Zato ne treba nikoga iznenaditi da su hrvatski predstavnici i na Jedanaestom kongresu SUBNOR-a Jugoslavije, koji je održan u Beogradu 10. i 11. srpnja 1990, bili iznimno aktivni. Osim njih, među 143 sudionika bili su i (nezaobilazni) članovi SKJ, predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović, general-pukovnik Blagoje Adžić, načelnik Generalštaba oružanih snaga SFRJ i drugi. U radnome predsjedništvu bio je i Rade Bulat iz Hrvatske. U središnjem predavanju »SUBNOR Jugoslavije u društvenoj reformi« Risto Džunov je optužio, uz ostale, i ondašnje hrvatske vlasti poistovjećujući nacionalno i nacionalističko: »Aktuelne i akutne međurepubličke i međunacionalne napetosti i sukobi, učinili su da većina, a svakako najutjecajnije oporbene stranke, u a Hrvatskoj i Sloveniji danas vladajuće stranke odnosno koalicije budu prvenstveno nacionalno i nacionalistički orijentirane« (»11. kongres«, str. 16).

Kao i u brojnim slučajevima dotada, nitko od hrvatskih antifašista nije smatrao potrebnim progovoriti barem jednu riječ u obranu želje hrvatskoga naroda za samostalnom državom. A nazočni su bili članovi Saveznog odbora SUBNORJ: Zorko Čanadi, Slavko Havić, Jure Ivezić, Vukašin Karanović, Bogdan Pecotić, Ferruccio Pastrovicchio, Nikola Vujnović (»11. kongres«, str. 105), član Nadzornog odbora SUBNORJ Nikola Dozet (isto, str. 107), član Komisije za međunarodnu suradnju Zdenko Svete (isto, str. 108), član Komisije za socijalno-ekonomska pitanja i predstavke boraca i vojnih invalida Jandrija Bodrožić (isto, str. 108) i član Komisije za njegovanje revolucionarnih tradicija Zorko Čanadi (isto, str. 109).

»Nema te snage, dragi naš druže Tito!«

Kad se uoče temeljne ideološke odrednice SUBNOR-a, funkcioniranje, djelatnost, utjecaj, već spomenuta četiri stupa na kojima su gradili cjelokupnu aktivnost: Jugoslavija, Komunistička partija, JNA i Tito - sve je jasno, očekivano i poznato. Zato je za kraj, kao ilustraciju njihova mentalnog sklopa, kada je riječ o samostalnosti hrvatske države, najbolje donijeti još nekoliko poruka iz brzojavâ upućenih »najvećem sinu svih naših naroda i narodnosti«: »Dragi naš druže Tito, čuvat ćemo i razvijati bratstvo i jedinstvo naših naroda, skovano u narodnooslobodilačkoj borbi, i socijalistički humanizam - jamstvo jugoslavenske socijalističke zajednice i samoupravnog socijalizma« (»3. skupština«, str. 224). »Dragi naš druže Tito! Mi, borci Revolucije, s naše plenarne sjednice Republičkog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata SR Hrvatske - dajemo svesrdnu podršku Tvojim inicijativama i Tvom bogatom revolucionarnom djelu koje ugrađuješ u naše društvo. Pismo, Tvoje i Predsjedništva CK SKJ, prihvaćamo kao osnovnu i jedinstvenu revolucionarnu orijentaciju u našem radu. Svaka riječ Pisma za nas borce znači obvezu da Tvoje revolucionarne ideje provedemo u djelo.

Nema te snage, dragi naš druže Tito, koja nas borce može odvojiti od Tebe i Saveza komunista u ostvarenju zadaća u izgradnju našega samoupravnog socijalističkog društva. Istom onom snagom i elanom kojima smo se borili u Revoluciji i Narodnooslobodilačkoj borbi, borit ćemo se svjesni, da provođenje Pisma, koje smatramo revolucionarnim aktom, traži od nas boraca samo odlučne i dosljedne revolucionarne akcije« (»Bilten«, 9-10/1973, str. 1). Uostalom, u »Statutu Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata SR Hrvatske« u točki I. naslovljenoj »Osnovna načela« izrijekom stoji: »Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata radi na... jačanju samoupravne Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i na obrani njezine slobode, integriteta i suvereniteta« (»Informator«, 6/1973, str. 46). Stoga bi predsjedniku sadašnje samostalne i suverene države Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade sadašnje samostalne i suverene države Republike Hrvatske i predsjedniku Sabora sadašnje samostalne i suverene države Republike Hrvatske, svaki put kada budu u društvu hrvatskih SUBNOR-ovaca i šutke slušali njihove tvrdnje kako su se, kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu, borili za sadašnju samostalnu i suverenu državu Republiku Hrvatsku, samo »u različitim okolnostima«, trebalo postaviti pitanje: Gospodo predsjednici, je li vam stalo do istine?

Tomislav Vuković
Glas Koncila

{mxc}


 

Pon, 6-07-2020, 01:44:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.