U Hvaru predstavljen zbornik „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine"

U hvarskoj je katedrali u srijedu 11. prosinca gospićko-senjski biskup Mile Bogović predvodio koncelebrirano euharistijsko slavlje za mučenike i žrtve Drugog svjetskog rata i poraća. Koncelebrirali su hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk, generalni vikar don Stanko Jerčić, hvarski dekan don Emil Pavišić, župnik don Mili Plenković i više svećenika.

„Nas su nakon Drugog svjetskog rata", rekao je biskup Bogović u homiliji, „prisiljavali da zaboravimo svoje žrtve. Mi ih nismo htjeli zaboraviti. Ali, o tome nismo smjeli govoriti, a pogotovo pisati. No, kad je došla sloboda, u zemljopisnom središtu naše domovine, na Udbini, napravili smo im veličanstveni hram. Sada nastojimo popisati svoje mučenike i žrtve. Tu obvezu je preuzela Crkva zbog toga što drugi, koji bi to trebali, ne samo da su to zaboravili nego nemaju volje da to rade. To je kršćanski zadatak našeg naraštaja. Ono što nismo smjeli i mogli sada možemo i trebamo učiniti; da na javni način vratimo dostojanstvo mučenicima i žrtvama. Mi smo na našim prostorima u svim vremenima doista mnogo žrtava imali. O njima ćemo sada više govoriti i poticati vjernike da se o tome ne srame i ne boje govoriti i da ne misle da, zbog toga što smo mnogo podnijeli i pretrpjeli, da smo to zaslužili prije nego su to drugi zaslužili. Velike vrijednostiMi smo na našim prostorima u svim vremenima doista mnogo žrtava imali. O njima ćemo sada više govoriti i poticati vjernike da se o tome ne srame i ne boje govoriti i da ne misle da, zbog toga što smo mnogo podnijeli i pretrpjeli, da smo to zaslužili prije nego su to drugi zaslužili. Očima pape Ivana Pavla II. možemo vidjeti u našem narodu velike vrijednosti koje je narod sačuvao zato što je veće križeve nosio i veće patnje podnosio, a te vrijednosti u Europi su stradale ili su jako slabeOčima pape Ivana Pavla II. možemo vidjeti u našem narodu velike vrijednosti koje je narod sačuvao zato što je veće križeve nosio i veće patnje podnosio, a te vrijednosti u Europi su stradale ili su jako slabe.

Mnoga carstva su pala

Znamo iz povijesti da su na ovim našim hrvatskim prostorima mnoga carstva pala - s istoka je i agresija izvršena – ali, ovaj kršćanski narod nije pao, on se svemu tome odupirao i odupro. I danas vidimo agresiju na čovjeka kao takvoga. S ponosom možemo reći da se i ovdje kod nas odvija ta bitka za čovjeka koji je ugrožen i da smo kršćanski reagirali i reagirat ćemo uvijek kršćanski ako imamo razvijeni osjećaj za poštivanje i dostojanstvo svakoga čovjeka i svake žrtve. To je razlog zašto su Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija BiH uspostavile posebnu Komisiju za hrvatski martirologij, za hrvatske mučenike i žrtve. To je razlog da sa svojim pomoćnicima idem po našim biskupijama i nadbiskupijama da uz svakog biskupa i s njime poradim da ne zaboravimo one koji su nevino stradali, da ne zaboravimo žrtve koje su po naredbi trebale biti zaboravljene, nego da, gledajući pred sobom križ Kristov, i mi s ponosom gledamo na žrtve koje su pale i za svoju vjeru i za svoj narod", rekao je biskup Bogović u homiliji.

Nakon misnog slavlja u gradskoj Loggi predstavljen je Zbornik radova o hrvatskim mučenicima i žrtvama iz vremena komunističke vladavine. Riječ je o zborniku radova s međunarodnog znanstvenog skupa na ovu temu održanog u Zagrebu 25. i 26. travnja 2012. godine. Zbornik su predstavili predsjednik Komisije za hrvatski martirologij biskup Bogović, povjerenik Splitsko-makarske nadbiskupije za Hrvatski martirologij prof. IzostaljeniProfesor Dukić je istaknuo kako stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu i poraću nisu u potpunosti i sustavno istražena. Razlog slabe istraženosti u razdoblju od 1945. do 1990. godine leži ponajviše u političko-ideološkoj kontroli istraživača od strane komunističkih vlastodržaca, koji su, da bi prekrili likvidacije koje su počinili pripadnici partizanskih postrojbi u ratu i poraću, istraživanje žrtava pretvorili u strogo nadzirane i tabu teme. To najbolje potvrđuje selektivni rad triju Komisija za istraživanje žrtava koje su uspostavljene pri kraju i nakon Drugog svjetskog rata. Te komisije sastavile su tri popisa, ali niti jedan nije cjelovit. Na sva tri popisa nedostaju osobe ubijene od pripadnika partizanskih postrojbidr. Josip Dukić i povjerenik Hvarsko-bračko-viške biskupije fra Stipo Marčinković koji je govorio „O mučenicima i žrtvama Hvarske biskupije u doba komunističke vladavine".

Tri popisa, ali niti jedan nije cjelovit

Profesor Dukić je istaknuo kako stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu i poraću nisu u potpunosti i sustavno istražena. Razlog slabe istraženosti u razdoblju od 1945. do 1990. godine leži ponajviše u političko-ideološkoj kontroli istraživača od strane komunističkih vlastodržaca, koji su, da bi prekrili likvidacije koje su počinili pripadnici partizanskih postrojbi u ratu i poraću, istraživanje žrtava pretvorili u strogo nadzirane i tabu teme. To najbolje potvrđuje selektivni rad triju Komisija za istraživanje žrtava koje su uspostavljene pri kraju i nakon Drugog svjetskog rata. Te komisije sastavile su tri popisa, ali niti jedan nije cjelovit. Na sva tri popisa nedostaju osobe ubijene od pripadnika partizanskih postrojbi.

Padom komunističkog režima ova tema nije više bila pod strogim nadzorom, pa se s pravom očekivalo da će doći do određenih promjena, naravno, na bolje, što stvarno i dogodilo. Svoj doprinos u tom smislu dala je Saborska komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od 1991. do 1999. godine. Komisija je u svom radu stavila naglasak na žrtve komunističkog režima, o čemu se do tog trenutka šutjelo. Članovi i suradnici komisije prikupili su vrlo vrijedne podatke ponajviše od rodbine stradalih osoba, ali su se nedovoljno koristili postojećim arhivskim materijalom i matičnim knjigama. Brojni župnici odgovorili su na poziv mjesnih biskupa te su počeli prikupljati podatke o žrtvama rata i poraća. U istraživanje se uključio i određeni broj znanstvenika i znanstvenih institucija kao što je Hrvatski institut za povijest. Tu svakako treba istaknuti i doprinos istraživača u iseljeništvu, pri čemu se prvenstveno misli na rad Krunoslava Draganovića koji se prvi bavio masovnim stradanjima Hrvata neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i o čemu je održan simpozij u Sarajevu od 8. do 10. studenoga 2013. godine.

Početkom trećeg tisućljeća ova je tema ponovno s čisto historiografske prebačena na ideološku i političku razinu. Dolaskom na vlast (2000.) uglavnom lijevo orijentiranih političkih stranaka najprije je dokinuta Saborska komisija, a potom je Ured za pronalaženje,obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata pripojen Ministarstvu branitelja, što u biti znači zaustavljanje ozbiljnijeg institucionalnog istraživanja.

Prema riječima Jasne Turkalj, ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, koje je izrekla u prigodi otvaranja spomenutog simpozija u Zagrebu: „Zagovornici različitih svjetonazora uporno se trude prešutjeti i omalovažiti svako istraživanje koje ne podržava njima poželjnu sliku prošlosti, gubeći pri tom iz vida da sve žrtve i stradalnici, bez obzira na nacionalnu, vjersku, političku ili vojnu pripadnost, imaju pravo na ime i prezime, utvrđivanje okolnosti i načina njihova stradanja, na grob i sjećanja. Utvrđivanje imena i prezimena svake žrtve nije samo znanstveno-istraživačka nužnost, {title}{text}to je civilizacijska zadaća našeg društva, naša moralna obveza prema stradalima, to je najmanje što možemo učiniti da im iskažemo poštovanje koje su zaslužili kao žrtve", rekla je prof. Turkalj.

Osnivanje Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij

Unatoč svemu rečenomu, teško je povjerovati da će se istraživački rad na ovoj temi zaustaviti, jer krivotvorenu i selektivno istraženu povijest treba ispraviti. U tom smislu ulijeva nam nadu osnivanje Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatski martirologij na čijem je čelu biskup Mile Bogović. Komisija je u kratkom roku uspjela povezati pojedince i ustanove u Hrvatskoj i BiH, a prvi vidljivi rezultat rada je Zbornik kojeg je predstavio profesor Dukić. Izdavač Zbornika je Hrvatska biskupska konferencija, a nakladnik je Glas Koncila. Glavni urednik je biskup Mile Bogović. Zbornik je, kao što je rekao nadbiskup Marin Srakić, veliki doprinos Crkve u Republici Hrvatskoj i BiH u podizanju razine svijesti i osjećaja poštovanja prema „hrvatskim mučenicima Preko InternetaKomisija za martirologij priprema drugi simpozij koji bi se trebao održati u proljeće 2014. godine. Kada se dovrše radovi oko unošenja podataka i utvrdi njihova točnost i povijesna istinitost, stavit će se preko Interneta na uvid svima zainteresiranima kako bi mogli dostaviti ispravke i dopunei žrtvama komunističkog vremena prema kojima je učinjena velika nepravda ne samo time što su nevini likvidirani, nego što im se željelo i želi uništiti svaki spomen".

Biskup Bogović istaknuo je kako Komisija posjeduje popis (na kojem je 260.000 osoba) Saborske komisije za žrtve (1991.-1999.). Postoje također objavljeni i neobjavljeni žrtvoslovi i popisi pojedinih područja, ali neuvedeni u spomenuti popis. U dosadašnjim popisima postoji kategorija vjera, ali nema biskupija i župa. Koristeći dosadašnje popise Komisija HBK i BK BiH preuzima obvezu da će sve stradale katolike u Drugom svjetskom ratu i poraću razvrstati prema biskupijskoj i župnoj pripadnosti. Na temelju povijesnih istraživanja Komisija će osobito kušati identificirati „onu našu braću i sestre koji nam mogu biti primjer, svjedoci kršćanstva u ovim našim krajevima" (N. Eterović). Upravo na tom tragu Komisija za martirologij priprema drugi simpozij koji bi se trebao održati u proljeće 2014. godine. Kada se dovrše radovi oko unošenja podataka i utvrdi njihova točnost i povijesna istinitost, stavit će se preko Interneta na uvid svima zainteresiranima kako bi mogli dostaviti ispravke i dopune.

Biskup Bogović pozvao je nazočne da sudjeluju u popisu svih mučenika i žrtava i da rade na tome da se podigne razina svijesti i osjećaja poštovanja prema mučenicima i žrtvama. Biskup Štambuk zahvalio je svim sudionicima predstavljanja Zbornika, osobito predstavljačima.

IKA