Hrvatski vojnikDonosimo pismo Hrvatskog zbora koje je upućena prije godinu dana na mnoge adrese u Hrvatskoj u svezi izmjena koje su učinjene na spomeniku žrtvama Bleiburške tragedije. Hrvatski zbor s punim pravom ukazuje na to kako je novi tekst na spomeniku potpuno neprimjeren, a mi bi dodali da čak ima grješka i u ono malo riječi što piše na hrvatskom. Također, ovom prilikom ukazujemo još jednom na neodrživo stanje zbog kojeg se posmrtni ostaci ubijenih u Sloveniji 1945. nakon kraja rata zbog "nezainteresiranosti" hrvatskih dužnosnika čuvaju na provizoran način u toj zemlji, umjesto da već jednom budu prebačeni u Domovinu i dostojno sahranjeni.

Add a comment Add a comment        
 

 
Tihi svjedociVeć smo više puta pisali o grobištima u Sloveniji u kojima se nalaze posmrtni ostaci velikog broja hrvatskih žrtava ubijenih poslije 2. svjetskog rata. Mnogi posmrtni ostaci trenutno čuvaju se u prostorijama Instituta za sudsku medicinu u Ljubljani. Naime, iako bi to trebala biti samo stvar formalnosti, još uvijek ne postoji dogovor između službenog Zagreba i Ljubljane koji bi omogućio prebacivanje ovih posmrtnih ostataka u Hrvatsku. U ovome samo vidimo slijed jedne politike koja je zločine počinila i skrivala ih od hrvatske javnosti onoliko koliko se to skrivati moglo. Danas ova politika izbjegava pokopati svoje žrtve, čime bi one dobile dostojan grob, ali i krvnici tihe svjedoke onoga što su počinili. 
Add a comment Add a comment        
 

 

Stjepan Mesić U nedavnom broju Hrvatskog slova Nenad Piskač podsjetio je na zbivanjima iz 1967. godine u svezi "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". Tu deklaraciju svojedobno je supotpisalo 18 hrvatskih ustanova, što je naravno bio vrlo hrabar i opasan potez. Izdvojili smo za portal dio teksta s govorom koji je današnji predsjednik Republike Hrvatske  održao 1967. osuđujući spomenutu deklaraciju. Ovaj govor ne bi trebao privlačiti posebnu pažnju budući da su se u to vrijeme, jednom kad je veliki vođa dao mig, na sličan način s političkim protivnicima obračunavali mnogi danas zaboravljeni aparatčiki. Nažalost, ovom govoru je uloga koju je danas Mesić zauzeo u Hrvatskoj dala povijesnu težinu. U nastavku se može pročitati što je Vjesnik izdvojio iz Mesićevog govora 1967..

Add a comment Add a comment        
 

 
Ivan Bandić U članku na portalu www.javno.com Ivan Bandić, kojeg je predsjednik Mesić nedavno imenovao za veleposlanika Hrvatske u Mađarskoj, pokušava vrlo nevješto opravdati svoju prošlost. Zapravo to čini toliko nevješto da je jasno kako i danas pripada udbaškim krugovima čiji obrazac djelovanja nije teško prozreti. Tako je Bandić za svoj izbor da bude udbaški kadar rekao "...bio sam mlad te sam tražio posao koji će mi omogućiti da svojoj obitelji osiguram stambeno pitanje". Kao da u to vrijeme  nije postojalo drugih načina da se osigura stambeno pitanje. No, nije to jedina glupost, odnosno pamflet koju u članku koji prenosimo Bandić pokušava plasirati. Dovoljno je izdvojiti podnaslove: "Bandić: Samo sam radio svoj posao",  "Na popisu Udbe bio je otac Milana Bandića", "Pašalić je kod Tuđmana isposlovao smjenu njegova sina", "Spor Šeparović-Mišetić je u biti sukob između generala", "Hercegovinu ne čine Rojs, Tuta, Šušak i ekipa". S ovakvom kadrovskom politikom pitamo se ne bi li neka hrvatska veleposlanstva bilo bolje zvati jugoslavenskima.
Add a comment Add a comment        
 

 
FAZ Frankfurter Allgemeine Zeitung (14. veljače, str. 5) izvješćuje o teškom hrvatsko-talijanskom sporu. Hrvatski Predsjednik Mesić da je opisao talijanskog Predsjednika Napolitana kao jednog rasista. Mesić je naime stvarno pronašao "pojedine elemente otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma" u jednom govoru talijanskog Predsjednika Napolitana. U međuvremenu je Europska komisija odbacila ove riječi kao "neprikladne", dok u Italiji... postaje glasna "sumnja o hrvatskoj zrelosti kao kandidata za pristupanje EU".
Add a comment Add a comment        
 

 
Italija Dok se razbuktava rasprava između Hrvatske i Italije na najvišoj razini oko fašističkih zločina i oko fojbi, zanimljivo je znati kako o ovom slučaju piše lokalni istarski dnevni list Glas Istre. Članak na tu temu, koji objavljen jučer, prenosimo u cijelosti.
Add a comment Add a comment        
 

 
Za razliku od Mesića, koji je unazad par godina više puta ustvrdio kako se zločini partizanskih snaga za vrijeme i poslije II svjetskog rata mogu opravdati, mnogi tako ne misle. Primjerice, ovakve Mesićeve izjave u Italiji izazvale su pravi skandal, čemu svjedoči Hinina vijest koju ovdje prenosimo. Mi ovdje u Hrvatskoj želimo primijetiti da Mesić svakih 5-10 godina mijenja svoje izjave, pa je teško znati što on doista misli. U svakom slučaju, trenutno Mesićevo opravdavanje partizanskih zločina je u velikom raskoraku s njegovom trenutnom politikom prema zločinima u Domovinskom ratu. Štoviše, činjenica da se Mesić više puta podržao suđenja hrvatskim generalima, ali ne i partizanskim, mogla bi se čak protumačiti kako on smatra da je Hrvatska vojska u Domovinskom ratu bila fašistička.
Add a comment Add a comment        
 

 
Kako piše Večernji list, Srbija je najavila da će otvoriti arhive zloglasnih vojnih obavještajnih službi bivše Jugoslavije iz razdoblja od 1945. do 1975. godine. Ovi dokumenti obuhvaćaju rad Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), rad Kontraobavještajne službe (KOS), kao i rad obavještajne službe Jugoslavenske narodne armije (JNA). OZNA je osnovana 1944. godine, i njezin rad bio je podijeljen u četiri odsjeka. Za rad u inozemstvu i na teritoriju pod Njemačkom kontrolom bio je zadužen Prvi odsjek, Drugi odsjek je radio na teritoriju pod kontrolom komunističke vlasti, Treći odsjek imao je protuobavještajne zadaće, dok se Četvrti odsjek bavio statističko-tehničkim radom. 1946. godine od Prvog i Drugog odsjeka OZNE osniva Uprava državne bezbjednosti (UDB-a) pri Ministarstvu unutarnjih poslova, dok se od Trećeg odsjeka OZNE osniva Kontraobavještajna služba Jugoslavenske armije (KOS) pri Ministarstvu narodne obrane. 1955. godine KOS je transformiran u službu sigurnosti JNA.
Add a comment Add a comment        
Pon, 2-12-2024, 11:06:23

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.