Arctium lappaOvih dana Ivan Zvonimir Čičak ne prestaje puniti novinske stupce. Tome najviše doprinose njegove kolumne koje uredno objavljuje Jutarnji list, i u kojima se plasiraju razne tvrdnje i optužbe koje prozvani kasnije pokušavaju opovrgnuti. Ivan Zvonimir Čičak više je puta svojim ispadima obilježio hrvatsku političku scenu, a ovdje se prisjećamo onog iz 1990. godine. Radi se o slučaju kada je u Širokom Brijegu I. Z. Čičak postrojio "hrvatski domoljubni odred", odnosno dvadesetak mladića u crnim uniformama. Ovo postrojavanje je slikano, te su slike prvo bile objavljene u Slobodnom tjedniku, a onda i u srbijanskom tisku kao dokaz ustašoidnosti nove hrvatske vlasti. O pozadini ovih zbivanja piše dr. Ivić Pašalić u pismu koje ovdje prenosimo u cijelosti, a upućenom Jutarnjem listu zbog tamo objavljenih Čičkovih tvrdnji na njegov račun.
Add a comment        
 

 
Vijeće EuropeKao predsjednik Udruge sudionika Bleiburga i hrvatskih križnih putova, dr. Šošić uputio je prošli tjedan pismo u kojem se suprotstavlja izboru Vanje Sutlića, i općenito kadrova naslijeđenih iz komunističkog sustava na čelo hrvatske nacionalne kuće HRT. Šošić podsjeća na rezoluciju Skupštine Vijeća Europe pod naslovom "Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima". U točki 13 ove rezolucije stoji kako Skupština Vijeća Europe "poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude." Budući da je hrvatska stvarnost kao što to primjećuje dr. Šošić u velikom raskoraku sa sadržajem ove rezolucije, odlučili smo se je u cijelosti objaviti na našem portalu.
Add a comment        
 

 
VukovarPrenosimo članak iz Večernjeg lista od 13. travnja 2007. o Svetoj misi održanoj u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u spomen na žrtve komunističkog terora u Vukovaru, ubijene nakon 12. travnja 1945. i ulaska partizanskih postrojba u taj grad. Među 290 odmah ubijenih građana i još toliko tijekom idućih mjesec dana (bez suđenja, naravno) bili su, prema obrascu koji se ponavljao u svakom mjestu koje su "oslobodili" antifašisti, viđeniji ljudi - liječnici, učitelji, profesori, odvjetnici, sudci, svećenici, itd. Napominjemo da je prema popisu stanovništva iz 1948. Vukovar brojio nešto manje od 18 tisuća stanovnika, što znači da je ubijeno oko 4% stanovništva tog hrvatskog grada.
Add a comment        
 

 

Hrvatski vojnikDonosimo pismo Hrvatskog zbora koje je upućena prije godinu dana na mnoge adrese u Hrvatskoj u svezi izmjena koje su učinjene na spomeniku žrtvama Bleiburške tragedije. Hrvatski zbor s punim pravom ukazuje na to kako je novi tekst na spomeniku potpuno neprimjeren, a mi bi dodali da čak ima grješka i u ono malo riječi što piše na hrvatskom. Također, ovom prilikom ukazujemo još jednom na neodrživo stanje zbog kojeg se posmrtni ostaci ubijenih u Sloveniji 1945. nakon kraja rata zbog "nezainteresiranosti" hrvatskih dužnosnika čuvaju na provizoran način u toj zemlji, umjesto da već jednom budu prebačeni u Domovinu i dostojno sahranjeni.

Add a comment        
 

 
Tihi svjedociVeć smo više puta pisali o grobištima u Sloveniji u kojima se nalaze posmrtni ostaci velikog broja hrvatskih žrtava ubijenih poslije 2. svjetskog rata. Mnogi posmrtni ostaci trenutno čuvaju se u prostorijama Instituta za sudsku medicinu u Ljubljani. Naime, iako bi to trebala biti samo stvar formalnosti, još uvijek ne postoji dogovor između službenog Zagreba i Ljubljane koji bi omogućio prebacivanje ovih posmrtnih ostataka u Hrvatsku. U ovome samo vidimo slijed jedne politike koja je zločine počinila i skrivala ih od hrvatske javnosti onoliko koliko se to skrivati moglo. Danas ova politika izbjegava pokopati svoje žrtve, čime bi one dobile dostojan grob, ali i krvnici tihe svjedoke onoga što su počinili. 
Add a comment        
 

 

Stjepan MesićU nedavnom broju Hrvatskog slova Nenad Piskač podsjetio je na zbivanjima iz 1967. godine u svezi "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". Tu deklaraciju svojedobno je supotpisalo 18 hrvatskih ustanova, što je naravno bio vrlo hrabar i opasan potez. Izdvojili smo za portal dio teksta s govorom koji je današnji predsjednik Republike Hrvatske  održao 1967. osuđujući spomenutu deklaraciju. Ovaj govor ne bi trebao privlačiti posebnu pažnju budući da su se u to vrijeme, jednom kad je veliki vođa dao mig, na sličan način s političkim protivnicima obračunavali mnogi danas zaboravljeni aparatčiki. Nažalost, ovom govoru je uloga koju je danas Mesić zauzeo u Hrvatskoj dala povijesnu težinu. U nastavku se može pročitati što je Vjesnik izdvojio iz Mesićevog govora 1967..

Add a comment        
 

 
Ivan BandićU članku na portalu www.javno.com Ivan Bandić, kojeg je predsjednik Mesić nedavno imenovao za veleposlanika Hrvatske u Mađarskoj, pokušava vrlo nevješto opravdati svoju prošlost. Zapravo to čini toliko nevješto da je jasno kako i danas pripada udbaškim krugovima čiji obrazac djelovanja nije teško prozreti. Tako je Bandić za svoj izbor da bude udbaški kadar rekao "...bio sam mlad te sam tražio posao koji će mi omogućiti da svojoj obitelji osiguram stambeno pitanje". Kao da u to vrijeme  nije postojalo drugih načina da se osigura stambeno pitanje. No, nije to jedina glupost, odnosno pamflet koju u članku koji prenosimo Bandić pokušava plasirati. Dovoljno je izdvojiti podnaslove: "Bandić: Samo sam radio svoj posao",  "Na popisu Udbe bio je otac Milana Bandića", "Pašalić je kod Tuđmana isposlovao smjenu njegova sina", "Spor Šeparović-Mišetić je u biti sukob između generala", "Hercegovinu ne čine Rojs, Tuta, Šušak i ekipa". S ovakvom kadrovskom politikom pitamo se ne bi li neka hrvatska veleposlanstva bilo bolje zvati jugoslavenskima.
Add a comment        
 

 
FAZFrankfurter Allgemeine Zeitung (14. veljače, str. 5) izvješćuje o teškom hrvatsko-talijanskom sporu. Hrvatski Predsjednik Mesić da je opisao talijanskog Predsjednika Napolitana kao jednog rasista. Mesić je naime stvarno pronašao "pojedine elemente otvorenog rasizma, povijesnog revizionizma i političkog revanšizma" u jednom govoru talijanskog Predsjednika Napolitana. U međuvremenu je Europska komisija odbacila ove riječi kao "neprikladne", dok u Italiji... postaje glasna "sumnja o hrvatskoj zrelosti kao kandidata za pristupanje EU".
Add a comment        
 

 
ItalijaDok se razbuktava rasprava između Hrvatske i Italije na najvišoj razini oko fašističkih zločina i oko fojbi, zanimljivo je znati kako o ovom slučaju piše lokalni istarski dnevni list Glas Istre. Članak na tu temu, koji objavljen jučer, prenosimo u cijelosti.
Add a comment        
Ned, 22-09-2019, 21:10:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.