DocumentaKako se doznaje iz Hinine vijesti, "Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću" priopćio je danas da otvoreno pismo akademika HAZU-a i povjesničara glede udžbenika povijesti doživljava kao "otvoreni poziv na prekrajanje povijesti". Prvo što ovdje treba primijetiti je kako je sadržaj ovog pisma po običaju uglavnom prešućen u medijima, pa veći dio javnosti ne zna što u njemu piše. Jedan od rijetkih izuzetaka je naš portal koji je pismo 20 akademika i 10 povjesničara objavio još prije dva tjedna, pa naši čitatelji mogu sami provjeriti da li su se potpisnici primili prekrajanja povijesti ili ne. No, ono što je ovdje posebno drsko je to što se za riječ na temu prekrajanja povijesti javila nevladina udruga koja je u Zagrebu početkom veljače, s još dvije udruge iz Beograda i Sarajeva, organizirala Međunarodnu konferenciju o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba.
Add a comment        
 

 
Josip BoljkovacKako smo već javljali, karlovačka policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv 89-godišnjeg Petra Zinaića zbog sumnje da je sudjelovao u masovnim ubojstvima civila za i poslije 2. svjetskog rata. Time je učinjen presedan u Hrvatskoj prema pitanjima partizanskih ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom. Na prvu vijest da bi se možda u Hrvatskoj moglo suditi partizanskim zločinima reagirao je Josip Boljkovac na jučer održanoj sjednici Saveza antifašističkih boraca Karlovačke županije. No, njegova reakcija, sudeći prema vijesti Večernjeg lista koju ovdje prenosimo, ničim nije obuhvatila pitanje partizanski zločina. Umjesto toga, Boljkovac je našao za shodno potpuno nevezano upustiti se u obračun s dva "hercegovačka" kadra. Tako se osim na Vicu Vukojevića, Boljkovac posebno okomio na Gojka Šuška: "Najveći zločinac Domovinskog rata je Gojko Šušak. To svi znaju, ali se boje reći. On je smeće i lažljivac koji je, osim zločina nad ljudima, naređivao i rušenje svih spomenika iz NOB-a, pa tako i onog u Jasenovcu, što, na sreću, pošteni ljudi nisu poslušali." Imajući na umu da je Josip Boljkovac bio početkom Domovinskog rata ministar unutarnjih poslova, čini nam se da se još jednom može konstatirati kako je Hrvatska izborila svoju nezavisnost u gotovo nemogućim uvjetima.
Add a comment        
 

 
ZločiniIz Jutarnjeg lista od 19. travnja prenosimo članak o rezultatima opsežne istrage o nedavno ekshumiranim žrtvama partizana na Babinoj i šumi Bujadnjak na Petrovoj gori. Karlovačka policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv 89-godišnjeg Petra Zinaića zbog sumnje da je, kao šef “Rejonsko obavještajnog centra” (ROC) i opunomoćenik povjerenstva “Odsjeka za zaštitu naroda” (OZNE) za područje općine Slunja i Plaškog, počinio kazneno djelo protiv više od 100 civila krajem Drugog svjetskog rata, te u vrijeme poraća. Nadamo se i želimo vjerovati da je to pravi početak sudskih progona za masovne zločine partizana počinjene pred kraj 2. svjetskog rata i nakon njegovog završetka.
Add a comment        
 

 
Arctium lappaOvih dana Ivan Zvonimir Čičak ne prestaje puniti novinske stupce. Tome najviše doprinose njegove kolumne koje uredno objavljuje Jutarnji list, i u kojima se plasiraju razne tvrdnje i optužbe koje prozvani kasnije pokušavaju opovrgnuti. Ivan Zvonimir Čičak više je puta svojim ispadima obilježio hrvatsku političku scenu, a ovdje se prisjećamo onog iz 1990. godine. Radi se o slučaju kada je u Širokom Brijegu I. Z. Čičak postrojio "hrvatski domoljubni odred", odnosno dvadesetak mladića u crnim uniformama. Ovo postrojavanje je slikano, te su slike prvo bile objavljene u Slobodnom tjedniku, a onda i u srbijanskom tisku kao dokaz ustašoidnosti nove hrvatske vlasti. O pozadini ovih zbivanja piše dr. Ivić Pašalić u pismu koje ovdje prenosimo u cijelosti, a upućenom Jutarnjem listu zbog tamo objavljenih Čičkovih tvrdnji na njegov račun.
Add a comment        
 

 
Vijeće EuropeKao predsjednik Udruge sudionika Bleiburga i hrvatskih križnih putova, dr. Šošić uputio je prošli tjedan pismo u kojem se suprotstavlja izboru Vanje Sutlića, i općenito kadrova naslijeđenih iz komunističkog sustava na čelo hrvatske nacionalne kuće HRT. Šošić podsjeća na rezoluciju Skupštine Vijeća Europe pod naslovom "Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima". U točki 13 ove rezolucije stoji kako Skupština Vijeća Europe "poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude." Budući da je hrvatska stvarnost kao što to primjećuje dr. Šošić u velikom raskoraku sa sadržajem ove rezolucije, odlučili smo se je u cijelosti objaviti na našem portalu.
Add a comment        
 

 
VukovarPrenosimo članak iz Večernjeg lista od 13. travnja 2007. o Svetoj misi održanoj u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u spomen na žrtve komunističkog terora u Vukovaru, ubijene nakon 12. travnja 1945. i ulaska partizanskih postrojba u taj grad. Među 290 odmah ubijenih građana i još toliko tijekom idućih mjesec dana (bez suđenja, naravno) bili su, prema obrascu koji se ponavljao u svakom mjestu koje su "oslobodili" antifašisti, viđeniji ljudi - liječnici, učitelji, profesori, odvjetnici, sudci, svećenici, itd. Napominjemo da je prema popisu stanovništva iz 1948. Vukovar brojio nešto manje od 18 tisuća stanovnika, što znači da je ubijeno oko 4% stanovništva tog hrvatskog grada.
Add a comment        
 

 

Hrvatski vojnikDonosimo pismo Hrvatskog zbora koje je upućena prije godinu dana na mnoge adrese u Hrvatskoj u svezi izmjena koje su učinjene na spomeniku žrtvama Bleiburške tragedije. Hrvatski zbor s punim pravom ukazuje na to kako je novi tekst na spomeniku potpuno neprimjeren, a mi bi dodali da čak ima grješka i u ono malo riječi što piše na hrvatskom. Također, ovom prilikom ukazujemo još jednom na neodrživo stanje zbog kojeg se posmrtni ostaci ubijenih u Sloveniji 1945. nakon kraja rata zbog "nezainteresiranosti" hrvatskih dužnosnika čuvaju na provizoran način u toj zemlji, umjesto da već jednom budu prebačeni u Domovinu i dostojno sahranjeni.

Add a comment        
 

 
Tihi svjedociVeć smo više puta pisali o grobištima u Sloveniji u kojima se nalaze posmrtni ostaci velikog broja hrvatskih žrtava ubijenih poslije 2. svjetskog rata. Mnogi posmrtni ostaci trenutno čuvaju se u prostorijama Instituta za sudsku medicinu u Ljubljani. Naime, iako bi to trebala biti samo stvar formalnosti, još uvijek ne postoji dogovor između službenog Zagreba i Ljubljane koji bi omogućio prebacivanje ovih posmrtnih ostataka u Hrvatsku. U ovome samo vidimo slijed jedne politike koja je zločine počinila i skrivala ih od hrvatske javnosti onoliko koliko se to skrivati moglo. Danas ova politika izbjegava pokopati svoje žrtve, čime bi one dobile dostojan grob, ali i krvnici tihe svjedoke onoga što su počinili. 
Add a comment        
 

 

Stjepan MesićU nedavnom broju Hrvatskog slova Nenad Piskač podsjetio je na zbivanjima iz 1967. godine u svezi "Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika". Tu deklaraciju svojedobno je supotpisalo 18 hrvatskih ustanova, što je naravno bio vrlo hrabar i opasan potez. Izdvojili smo za portal dio teksta s govorom koji je današnji predsjednik Republike Hrvatske  održao 1967. osuđujući spomenutu deklaraciju. Ovaj govor ne bi trebao privlačiti posebnu pažnju budući da su se u to vrijeme, jednom kad je veliki vođa dao mig, na sličan način s političkim protivnicima obračunavali mnogi danas zaboravljeni aparatčiki. Nažalost, ovom govoru je uloga koju je danas Mesić zauzeo u Hrvatskoj dala povijesnu težinu. U nastavku se može pročitati što je Vjesnik izdvojio iz Mesićevog govora 1967..

Add a comment        
Pon, 17-02-2020, 22:12:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.