Pogoršani odnosi između Europske unije i Hrvatske

Pravo mora imati svoj slijed. Ipak, ako postoji dojam kako je također važno da sve strane umiješane u rat u bivšoj Jugoslaviji „moraju biti na isti način tretirane", neki se osjećaju iznevjerenima. To u svakom slučaju vrijedi za Hrvate koji su mišljenja da su nepravedno tretirani kao žrtveni janjci.

Hrvatska vojskaHrvatska se okrenula naglavačke kada je Tribunal za bivšu Jugoslaviju u Haagu osudio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača na visoke zatvorske kazne od 24, odnosno 18 godina. Tribunal obojicu generala drži odgovornima za zločine protiv čovječnosti, koji su počinjeni tijekom Operacije Oluja u Hrvatskoj u kolovozu 1995. Najvažnija točka optužnice protiv dvojice generala jest da su planirali „etničko čišćenje" srpske manjine koja je živjela u hrvatskoj Krajini, graničnom području između Hrvatske i Bosne.

Tijekom vikenda nakon presude u travnju ove godine u brojnim su hrvatskim gradovima organizirani masovni prosvjedi. Presuda je, pored toga, rezultirala i pojavom anti-europskog osjećaja u Hrvatskoj. Taj osjećaj jako otežava završetak pregovora između Hrvatske i Europske unije o pristupanju.

Hrvatski prosvjednici, koji podršku dobivaju uglavnom iz redova veterana, bili su bijesni zbog visokih kazni, kao i zbog činjenice da Hrvati zbog ove presude sada stoje zabilježeni kao „agresori" tijekom jugoslavenskog rata 90-tih godina prošlog stoljeća. Hrvati tvrde da je cilj Operacije Oluja bilo ponovno uspostavljanje hrvatskog suvereniteta nad hrvatskim područjem, koje su Srbi nepravedno okupirali. Milan MartićTijekom ove vojne akcije, koja je trajala od 4.do 7. kolovoza 1995., redovna je hrvatska vojska osvojila područje Krajine, koje su od raspada Jugoslavije kontrolirali Srbi.

Srpska prisutnost u graničnom području između Hrvatske i Bosne datira još iz 16. stoljeća. Etnički su se Srbi tamo naselili dok su bježali pred otomanskom vojskom, te su u Hrvatskoj dobili azil. Sve do protjerivanja Turaka s Balkana krajem Prvog svjetskog rata, ovi su Srbi kao granični vojnici čuvali granicu Hrvatske, koja je činila dio habsburške dvojne monarhije.

Godine 1991., na početku jugoslavenske krize, krajinska srpska manjina od 40.000 stanovnika zahtijevala je teritorijalnu autonomiju unutar jako oslabljene Hrvatske. Ubrzo je postalo jasno da su njihove aspiracije veće, te su oni proglasili vlastitu Republiku Srpsku Krajinu. Ova je republika činila oko trećine hrvatskog državnog područja. Krajiški Srbi su se naoružali, dobili podršku iz Srbije, od Arkanovih tigrova i ostalih ekstremističkih grupa. Oni su Krajinu očistili od etničkih Hrvata, što je mnoge hrvatske građane koštalo života. Neovisnoj je Hrvatskoj trebalo tri godine da oformi Hrvatsku vojsku. Slobodan MiloševićI tada je 1995., pod vodstvom generala Gotovine provedena Operacija Oluja. Srpske borbene postrojbe nisu se mogle mjeriti s discipliniranom hrvatskom vojskom, koju su trenirali američki instruktori. Tijekom operacije gotovo je polovica krajiških Srba, njih oko 200.000 pobjegla u Srbiju. Te Srbe, koji su bježali, hrvatska vojska nije dirala. Među naoružanim srpskim pobunjenicima pao je vrlo maleni broj žrtava.

Neosporno je da ratni zločinci iz bivše Jugoslavije moraju iza rešetaka. Ipak, pitanje je da li baš ovi generali mogu dobiti predikat „ratni zločinac". Oni, u svakom slučaju, na svojoj savjesti nemaju zločina. Ono što se Gotovini i njegov ljudima uzima za zlo je činjenica da su svjesno Krajinu „etnički očistili" od Srba, iako Sud priznaje da je Hrvatska vojska imala pravo naoružati se i braniti vlastiti suverenitet. Pažljivije promatrajući primjećuje se da je presuda prilično dubiozna. Operacija Oluja je trajala prekratko, a da bi se Krajina potpuno mogla etnički očistiti, i to u smislu masovnog ubojstva srpskih građana. Kolona sa srpskim bjeguncimaA to se niti nije dogodilo. To što su mnogi Srbi krenuli u bijeg pred nadolazećom hrvatskom vojskom je razumljivo. Srpske su borbene grupe u periodu između 1991. i 1995. bile vrlo nasilne prema lokalnim Hrvatima, zbog čega su etnički Srbi očekivali da će, dolaskom hrvatske vojske, biti tretirani na isti način.

To se, međutim, nije dogodilo.

Sud polazi od toga da je masovni bijeg srpskih građana iz Krajine, „etničko čišćenje", svjesno planirano od strane hrvatske vojske. Dokazni materijal za to je prilično mršav. Sud sve do sada nije došao u posjed optužujućih dokumenata, ili pokazao audio ili video snimke koji bi to neosporno dokazivali. Povrh toga, vojni su stručnjaci izjavili da je tijekom Operacije Oluja pala samo jedna civilna žrtva kao „colateral damage". Zbog toga bi zaključak prije trebao biti da je upravo zbog discipliniranog djelovanja hrvatske vojske bilo relativno malo civilnih žrtava tijekom ove ružne epizode jugoslavenskog konflikta.

Presuda hrvatskim generalima slučajno se poklapa sa završnom fazom pregovora između Hrvatske i Europske unije o pristupanju. Upravo je u tom kontekstu u Hrvatskoj došlo do uzavrelih strasti. Tijekom prosvjeda ton su određivali anti – europski osjećaji. Tako su tijekom nekih prosvjeda zapaljene europske zastave; godina 2011.; jedan strašan vikend kao nevjerojatna činjenica.

Europska je unija prilikom davanja statusa države-kandidata zemljama bivše Jugoslavije kao jasan uvjet za pristupanje postavila suradnju tih država s Tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. EU je Tribunalu pružila potpunu podršku u njegovoj politici da su sve strane umiješane u događaje u bivšoj Jugoslaviji jednako krive. Čini se da takva politika, takvo umjetno neutralno stajalište, djeluje suprotno od očekivanog, sada kada Hrvatska ima još vrlo malo povjerenja u Europsku uniju.

Laszló Marácz
ARMEX (neovisni dvomjesečnik nizozemskog kraljevskog udruženja „Naša vojska“)

Čet, 13-12-2018, 04:06:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).