Nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i Afganistana
Šestog studenog bi trebala započeti nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i
Afganistana u Istanbulu. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Afganistanu 2021. godine, obje strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju postići mirovni sporazum.
Devetog listopada u afganistanskoj prijestolnici Kabulu došo je do eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj je incident potom prerastao u vojni sukob između dviju zemalja. Prema navodima talibana, pakistanska je vojska bombardirala više ciljeva, pa i u Kabulu.
Duboko nepovjerenje
Do posredovanja Turske i Katara sredinom listopada, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene. „Sve su strane pristale na nastavak primirja“, priopćilo je prošlog tjedna tursko ministarstvo vanjskih poslova. Nadalje je navedeno da bi se trebao uspostaviti mehanizam nadzora kako bi se osigurao mir i spriječila kršenja sporazuma.
„Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena“, kaže Omar Samad, stručnjak iz think-tanka New America Foundation u Washingtonu. Bivši diplomat bio je afganistanski veleposlanik u Kanadi i Francuskoj (2004.–2011.).
Za njega je ključno pitanje: „Tko bi trebao nadzirati poštivanje primirja – treća zemlja ili međunarodna organizacija? Duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, povijesni granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma dodatno otežavaju pregovore.“
Više napada u Pakistanu
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, posljednjih su godina znatno pogoršani. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj skupini Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP) – ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od dolaska talibana na vlast u Afganistanu broj navodno islamistički motiviranih napada u Pakistanu porastao je. Kako
bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi zračne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Afganistana.
Krajem prosinca 2024. godine u napadima borbenim zrakoplovima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
„Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dviju zemalja“, upozorava afganistanski politički analitičar Ahmad Saeed. Istodobno ukazuje na složenost situacije: „Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su prisegnuli na vjernost talibanskom vođi u Afganistanu i dijele zajedničku ideologiju.“ Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U kolovozu 2021. političko je vodstvo u Pakistanu isprva pozdravilo povratak talibana na vlast u Afganistanu. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regiji. No oduševljenje nije dugo trajalo. „Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Afganistanu moći proširiti svoj utjecaj“, kaže Ahmad Saeedi. „Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regiji, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Republike Afganistan, ne će nazvati teroristima.“
Afganistanski migranti žive u strahu
U međuvremenu se pritisak na Afganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv trgovina i stanova koje
drže ili iznajmljuju Afganistanci sve su češće, ne samo u pograničnim područjima, nego i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
„Živimo skriveni, naše su obitelji razdvojene jer se iz straha od uhićenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mjestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu, a ne znamo što će biti dalje“, rekao je početkom tjedna jedan afganistanski migrant koji je želio ostati anoniman za DW.
Mnogi se boje stvarnih posljedica, poput neobnavljanja ugovora o najmu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Afganistana i Pakistana zatvorena je već više od dva tjedna i otvara se samo za deportaciju afganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tijekom vikenda je 8.000 afganistanskih migranata deportirano preko graničnog prijelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.