Povijest nasilja u europskim školama

Pucnjava u školi u austrijskom gradu Grazu odnijela je najmanje deset života. Tragedija je šokirala Austriju, gdje je nasilje vatrenim oružjem u obrazovnim ustanovama rijetkost. Bio je to najsmrtonosniji događaj te vrste u zemlji u posljednjim desetljećima.

Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama su od 1993. godine zabilježena četiri incidenta s vatrenim oružjem. Međutim, sve do sada, nijedan od njih nije imao više od jedne žrtve – ne računajući počinitelja. Slična situacija dogodila se i u drugim dijelovima Europe tijekom posljednjih desetljeća – a ponegdje je to dovelo i do promjena u zakonodavstvu.

Najsmrtonosnije pucnjave u školama u Europi

Kada je napadač 1996. godine ubio 16-ero djece u dobi između pet i šest godina u škotskom gradu Dunblaneu, britanska je vlada brzo zabranila privatno posjedovanje pištolja. Nakon masovnih pucnjava tijekom 2000-ih u Njemačkoj, podignuta je dobna granica za posjedovanje oružja i uvedene su nenajavljene kontrole kako bi se osiguralo da vlasnici oružja poštuju propise o njegovom čuvanju.

Godine 2002. izbačeni devetnaestogodišnji učenik Robert Steinhäuser otvorio je vatru u školi u Erfurtu, ubivši 12 nastavnika, dvoje učenika, tajnicu i policajku, prije nego što je počinio samoubojstvo. Sedam godina kasnije, u gradu Winnendenu, na jugu Njemačke, sedamnaestogodišnjak je ubio 15 učenika, nastavnika i prolaznika u i oko svoje bivše škole. Kasnije je ubijen u razmjeni vatre s policijom.

U Srbiji su vlasti uvele nasumične kontrole u domovima vlasnika oružja i pokrenule amnestiju za neregistrirano oružje nakon što je trinaestogodišnji dječak u svibnju 2023. ubio osmero svojih školskih kolega i zaštitara u osnovnoj školi Vladislav Ribnikar. Osumnjičeni je ubrzo uhićen.

U prosincu iste godine, dvadesetčetverogodišnji student ubio je 14 osoba na sveučilištu u Pragu koristeći oružje koje je legalno posjedovao. Napadač je ubijen na licu mjesta, vjerojatno vlastitim hicem. U međuvremenu je Češka u procesu pooštravanja zakona o oružju.

Znatno manje pucnjava u školama nego u SAD-u

Masakri u školama i obrazovnim ustanovama u Europi još su uvijek rijetki u usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama. Iako ne postoje izravni usporedni podaci isključivo za škole, istraživanje Rockefeller instituta za javnu upravu pokazuje da su SAD pretrpjele znatno više "javnih masovnih pucnjava" nego zemlje sličnog gospodarskog razvoja. Takvi incidenti, prema definiciji njujorškog instituta, uključuju "najmanje nekoliko žrtava koje su nasumično odabrane i/ili napadnute zbog svoje simbolične vrijednosti", pri čemu se isključuju slučajevi državnog nasilja ili organiziranog terorizma.

Prema njihovim podacima, u SAD-u je između 2000. i 2022. godine zabilježeno 109 takvih incidenata, dok ih je u istom razdoblju bilo šest u Francuskoj, pet u Njemačkoj, tri u Finskoj, te po dva u Velikoj Britaniji, Austriji, Italiji, Nizozemskoj i Švicarskoj. "Iako postoji više faktora koji doprinose tim napadima, istraživanja pokazuju da je veći broj javnih masovnih pucnjava u Americi djelomično povezan s manje restriktivnim zakonima o oružju i većim brojem oružja u civilnom vlasništvu u usporedbi s mnogim drugim zemljama", napisao je kriminolog Jason R. Silva prošle godine u istraživačkom blogu za institut.

U EU, središnja izvršna vlast u Bruxellesu postavlja minimalne propise o posjedovanju i uporabi oružja za svih 27 država članica. Nacionalne vlade mogu ih dodatno pooštriti.

Iako se brojke razlikuju diljem Europe, količina oružja među civilima i dalje je znatno manja nego u SAD-u. Prema istraživanju Small Arms Survey, u SAD-u je 2017. bilo procijenjeno 120,5 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika. U Engleskoj i Walesu ta brojka je iznosila 4,6, dok je u Francuskoj i Njemačkoj bila 19,6. Procjena za Austriju bila je 30 na 100 ljudi, dok je Srbija imala najvišu stopu u Europi – 39,1.

Smrtonosni napadi nožem na djecu u Europi

Iako su u Europi pucnjave relativno rijetke, napadi nožem u školama češći su nego u SAD-u. U Francuskoj je posljednjih godina bilo niz napada nožem u školama, uključujući posljednji slučaj: u utorak 10. svibnja 2025. u gradiću na sjeveroistoku zemlje 14-godišnji učenik nasmrt je izbo učiteljicu (31) koja je toga dana na ulazu u školu kontrolirala đačke torbe. Kontrole su uvedene kako bi se spriječilo da djeca donose noževe u školu.

U listopadu 2023. muškarac koji je bio pod nadzorom zbog sumnje na islamističku radikalizaciju izbo je nastavnika nasmrt i ozlijedio još troje ljudi u školi koju je ranije pohađao, u gradu Arrasu na sjeveru Francuske. U slučaju koji je šokirao Francusku 2020., osamnaestogodišnjak je odrubio glavu nastavniku Samuelu Patyju ispred škole u blizini Pariza. U Velikoj Britaniji, u srpnju prošle godine sedamnaestogodišnjak je izbo tri djevojčice u dobi od šest do devet godina na satu plesa u Southportu.

U Zagrebu je 20. prosinca prošle godine, 19-godišnji napadač nožem ubio sedmogodišnje dijete i ranio još nekoliko osoba u osnovnoj školi Prečko.

U siječnju ove godine, učenik i nastavnik izbodeni su nasmrt u srednjoj školi na sjeveru Slovačke. U Njemačkoj su tužitelji podigli optužnicu protiv sedamnaestogodišnjaka za četiri pokušaja ubojstva nakon napada nožem u veljači u srednjoj školi u gradu Wuppertalu.

Rosie Birchard
Deutsche Welle