Borbe za Harkiv

Dvije godine poslije propalog pokušaja da zauzme Harkiv Rusija je opet krenula na ovaj grad. HARKIVDonedavno su stručnjaci bili sigurni da su operacije u blizini Harkiva dio ruske propagandne kampanje jer Rusija nema dovoljno trupa da osvoji grad.

Ali ruska vojska je početkom svibnja brzo zauzela nekoliko sela na sjeveru Harkivske oblasti, pa se zabrinutost za sudbinu Harkiva povećala. Za Kijev nisu u igri samo dodatni teritorijalni gubici.

Za Ukrajinu je Harkiv višestruko ključan grad. Ekonomski i kulturni centar, ali i simbol ukrajinske sposobnosti da se obrani od ruske invazije.

Što se mora znati o Harkivu?

Još u carskoj Rusiji Harkiv je bio veliki grad. Od 1919. do 1934. bio je prvi glavni grad sovjetske Ukrajine. Mada je stanovništvo grada kasnije pretežno govorilo ruski, ovdje je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća procvjetala ukrajinska kultura, čiji su istaknuti predstavnici postali žrtve Staljinovog terora. Imena mnogih pisaca i pjesnika te generacije „pogubljenog preporoda“ postala su poznata tek u neovisnoj Ukrajini.

U sovjetskoj eri Harkiv je bio prometni, industrijski i znanstveni centar. Iz sovjetskog vremena Harkiv je sačuvao visokotehnološko nasljeđe i važne fakultete kao što su Karasin, pravni i radioelektronski fakultet, kao i jedini ukrajinski institut za zrakoplovstvo. U jednom znanstvenom institutu u Harkivu je tridesetih godina prošlog stoljeća prvi put postignuto cijepanje atomske jezgre (nuklearna fisija).

Harkiv je udaljen 40 kilometara od granice s Rusijom, na križanju važnih prometnica koje vode od zapada prema istoku i od sjevera prema jugu, uključujući i smjer od Moskve preko Rostova na Donu do Krima.

Donedavno su u gradu proizvodili dijelove za hidroelektrane, termoelektrane i nuklearne elektrane, ali i komponente za zrakoplove, traktore i tenkove. Osim toga, u centru se nalazi najveća ukrajinska tržnica – Barabašovo.

Harkiv – mjesto Putinovog poraza

Usljed pojačane paljbe s ruske strane i nestanaka električne energije mnoga poduzeća ne mogu raditi punim kapacitetom. Malo je vjerojatno da bi Ukrajina mogla sve ih prebaciti na sigurnije mjesto. Za to su potrebni novac, putinteretni vlakovi i puno vremena. A vlada nestašica svih tih resursa. Neka manja poduzeća su preselila u zapadnu Ukrajinu još 2022. U travnju su ukrajinski mediji javili da su dva industrijska giganta iz Harkiva, koji su se spojili uoči ruskog napada, odlučili osnovati svoja predstavništva na zapadu zemlje.

Rusija nije krila da želi osvojiti Harkiv. Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev otvoreno je najavio da će Harkivska oblast u jesen 2022. biti peta regija Ukrajine koju će anektirati Rusija. Uspješna protuofenziva ukrajinske vojske spriječila je te planove. Iz Harkivske oblasti je ruska vojska doslovce pobjegla ostavljajući za sobom oružje, opremu i streljivo.

Analitičari ne sumnjaju u želju Rusije da se osveti za taj poraz. Gubitak Harkivske oblasti bio bi za Ukrajinu težak udarac u pogledu energetske sigurnosti. Ekonomske posljedice bi bile veće nego kod gubitka Donjecka i Mariupolja. Prema državnim statistikama Harkiv i njegova oblast bili su 2019. treći po doprinosu bruto domaćem proizvodu (6,3 posto), iza Kijeva i Dnjepropetrovska. Harkivska regija posjeduje najveće zalihe plina u zemlji, koje bi skoro u potpunosti mogle podmiriti ukrajinske potrebe.

Logističko čvorište ukrajinske vojske

Bitka za Harkiv mogla bi biti najkrvavija do sada. Grad se prostire na 350 kvadratnih kilometara na kojima po aktualnim službenim procjenama živi oko 1, 3 milijuna ljudi. To je otprilike veličina Münchena. U gradu dakle živi isti broj ljudi kao i prije ruskog napada na Ukrajinu. Doduše, brojni stanovnici su otišli iz grada, ali je mnogo njih došlo iz ratom zahvaćenih područja u Donbasu i drugim regijama.

Kada su 2014. proruski aktivisti uz diskretnu pomoć ruskih tajnih službi pokušali preuzeti vlast u gradovima istočne ukrUkrajine, to im je pošlo za rukom u Donjecku i Luhansku. U Harkivu su ih brzo otjerali iz zgrade regionalne uprave. Kada je iste godine počeo rat u Donbasu, Harkiv je postao logističko čvorište ukrajinske vojske, ali i centar dragovoljačkog pokreta. U gradu se popravlja vojna oprema i oružje, njeguju se ranjenici. Harkivska oblast je zadržala brojne vojne objekte iz sovjetske ere. Među njima su skladišta oružja i vojni aerodrom.

Ruska ofenziva u ovoj oblasti nije iznenadila Ukrajinu. Oko grada Harkiva napravljeno je nekoliko obrambenih linija. Ali one ne obuhvaćaju i širi teren. Osim toga, Rusija ima veliku stratešku prednost jer može gađati Harkiv sa svog teritorija. Ukrajina smije odgovoriti samo svojim oružjem manjeg dometa, ali ne i zapadnim projektilima većeg dometa. To ne dozvoljavaju ugovorni uvjeti pod kojima Zapad isporučuje oružje. Velika Britanija je nedavno izrazila spremnost da to promijeni. Za većinu drugih zapadnih zemalja to je tabu – ne žele da Ukrajina gađa ruski teritorij njihovim oružjem.

Roman Goncharenko
Deutsche Welle

Pon, 24-06-2024, 21:40:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.