Što sanja Aleksandar Vučić?

Rusija je za sada u defanzivi u Ukrajini, ali Kremlj ima na raspolaganju i drugo oružje kako bi Vučćpovećao svoj utjecaj širom svijeta", ocjenjuje list Rheinische Post. Autor Martin Kessler piše da ruski predsjednik Vladimir Putin na diplomatskoj sceni pokušava svim snagama na svoju stranu pridobiti zemlje koje se nisu jasno izjasnile u ukrajinskom ratu, te da „moskovski medijski stroj punom parom širi propagandu".

Kako se navodi, primjer za to je Srbija, kandidatkinja za članstvo u EU-u. „Intenzivirali su se i trgovinski tokovi sa Zapadom. Dobrih 60 posto vanjskotrgovinskih aktivnosti Srbije odvija se sa zemljama Europske unije. Dvije trećine svih stranih investicija dolazi iz zapadne Europe. Za samo dva desetljeća Bruxelles je Srbiji isplatio oko tri milijarde eura državne pomoći, uglavnom iz njemačke blagajne", piše Rheinische Post.

„Vučić Putina vidi kao uzor"

Ali, koliko god Zapadu bilo stalo do Srbije „njezin predsjednik Aleksandar Vučić vodi netransparentnu politiku klackalice između tradicionalnog saveznika Rusije i EU-a i SAD-a – ideološki se osjeća povezanim s Putinom", ocjenjuje autor. „On dijeli njegove ambicije i sanja o velikosrpskom carstvu."

„Vučić Putina vidi kao uzor", citira Kessler njemačkog novinara Thomasa Breya, koji, kako se navodi, više od 40 Putingodina izvještava iz regije za njemačku novinsku agenciju dpa, a sada je objavio i studiju o utjecaju ruskih medija u Srbiji.

Prema toj studiji, navodi njemački list, mediji u Srbiji koje kontrolira Vučić potpuno su u pandžama ruske propagande, koju potiču agencije kao što su Sputnjik Srbija i RT Balkan (bivši Russia Today). „Prije svega televizija – četiri nacionalne, privatne TV-postaje, kao i državni RTS – gotovo bez iznimke šire rusko viđenje kada je riječ o sukobu u Ukrajini, ali i što se tiče gospodarskih i geopolitičkih sporova između Moskve i Zapada. Dvije trećine stanovništva Srbije redovito se informira iz tih izvora. I najtiražnije dnevne novine i online-portali, koji uz nekoliko iznimaka spadaju u bliske političke prijatelje predsjednika Srbije, također ocjenjuju globalna politička događanja iz kuta Kremlja", piše Rheinische Post i prenosi ocjenu novinara Breya: „Izvještavanje je agresivno antizapadno i gotovo isključivo zauzima stajališta Rusije i Kine."

„Zapad se konačno mora probuditi"

Mediji pod kontrolom države i oni koji su pod utjecajem Rusije posebno ističu ulogu „slavenske žrtve", stoji dalje u tekstu. „Narativ je da Zapad želi da Rusija i njezini slavenski saveznici budu slabi ili da ih čak želi uništiti, kao i to da su ratovi Moskve u Ukrajini i ratovi Srbije na području naseljenom sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini i na Kosovu čin samoobrane i samopotvrđivanja. Zapadni svijet tone u močvaru dekadencije, u kojoj dominiraju pop-kultura niske Srbija Medijikvalitete, neprirodni feminizam i 'globalistička civilizacija', dok je cilj Rusije obrana slavenskih, kršćanskih i tradicionalnih vrijednosti. U tom 'sukobu civilizacija' Zapad će propasti."

Vodeći srpski mediji naveliko posežu za tim pričama, piše Rheinische Post i dodaje: „Postoje izvještaji da je (ministrica vanjskih poslova Njemačke) Annalena Baerbock bivša prostitutka, da Njemačkoj prijeti glad ili da su dolar i financijski sustav SAD-a na rubu kolapsa. Koliko god da je indoktrinacija u Srbiji preuveličana i klišeizirana, ona ipak zahvaća stanovništvo. Neovisni američki instituti za ispitivanje javnog mnijenja utvrdili su da dvije trećine Srba Zapad vidi kao ratnog huškača u sukobu u Ukrajini. Polovica vidi Moskvu kao svog političkog partnera, a samo 30 posto želi jače veze s državama EU-a. Najpopularniji strani političar je Putin, a nakon njega kineski predsjednik Xi Jinping."

U tekstu se zaključuje da je Srbija mala zemlja koja ne može ozbiljno izazvati Zapad, ali da u interesu Moskve može ometati politiku EU-a na Balkanu i sijati sukobe. Rheinische Post na kraju prenosi i Breyev zaključak: „Zapad se konačno mora probuditi i učiniti nešto kako bi se suprotstavio ruskoj propagandi u Srbiji. Samo biznis i diplomacija neće pomoći."

Deutsche Welle

Ned, 14-07-2024, 09:47:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.