Izbori u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se 19. ožujka održava prvi krug predsjedničkih izbora na kojima će građani birati između aktualnog predsjednika Mila Đukanovića i lidera stranaka koje su 2020. smijenile sa vlasti njegovu Demokratsku partiju socijalista (DPS). Iako je u crnogorskom sustavu podjele vlasti funkcija predsjednika znatno slabija od premijerske, ovi izbori se vide kao važni jer bi mogli biti uvod i u izvanredne parlamentarne izbore i novu podjelu moći na prilično zamršenoj crnogorskoj političkoj sceni.

Osim Đukanovića, predsjednički kandidati su i jedan od čelnika prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zatim Jakov Milatović iz novog pokreta Europa sad, koji je sve popularniji među biračima, te Aleksa Bečić, kao čelnik Demokrata, još jedne važne stranke aktualne većine, koja je, međutim, slabije prošla na nedavnim lokalnim izborima. Kandidati su i lider jedne od brojnih stranaka vladajuće većine – Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović te zastupnica oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković.

Ako dođe do drugog kruga izbora, on će se održati 2. travnja.

Test snage Đukanovića, ali i nove vlasti

Politička analitičarka Daliborka Uljarević za DW ocjenjuje da se na ovim predsjedničkim izborima odlučuje i o terminu i rezultatu eventualnih izvanrednih parlamentarnih izbora. „Za pobjedničke koalicije s izbora u kolovozu 2020. godine i nove aktere iz tog dijela političkog spektra, ovo će biti najozbiljniji test jesu li uspjeli sačuvati taj rezultat ili su ove dvije i pol godine razočarale građane u tolikoj mjeri da oni i dalje vide Đukanovića kao svoj većinski izbor. Ovi izbori će odrediti i budućnost samog DPS-a, koji se nije uspio suštinski reformirati, a ni pozicionirati kao stranka koja ima snage i znanja da djeluje kao snažna oporba, zbog čega i bilježi trend pada, iako još uvijek ne dramatičan. Konačno, ovi izbori će odrediti i to ostaje li Crna Gora u okvirima do sada utvrđenih vanjskopolitičkih prioriteta ili se oni mijenjaju pod rusko-srpskim utjecajem“, smatra Uljarević.

I politička novinarka dnevnog lista Vijesti Biljana Matijašević smatra da su ovi predsjednički izbori važni, jer su, kaže, mjera moći koju trenutačno ima Đukanović. „On je oslabljen nakon parlamentarnih izbora, kada je njegova stranka izgubila vlast. Ovo je njegova posljednja prilika da povrati svoju, a time i moć DPS-a“, vjeruje Matijašević.

Predizborna kampanja će biti kraća nego ikad prije, ali ju je već obilježio jedan kuriozitet. Naime, iz utrke za predsjednika izbačen je čelnik pokreta Europa sad Milojko Spajić, zato što se ispostavilo da ima prebivalište u Beogradu i državljanstvo Srbije, što je u suprotnosti s crnogorskim Zakonom o državljanstvu. Spajić je prije tvrdio da nema dvojno državljanstvo, a na kraju se pravdao da ga odvjetnik nije na vrijeme odjavio iz srbijanskog državljanstva. Zbog toga mu Državna izborna komisija (DIK), u kojoj najviše članova imaju DPS i DF, nije potvrdila kandidaturu. Podatci od Srbije traženi su i za Mandića, koji je još prije 12 godina rekao da ima srbijansko državljanstvo. Iz Beograda je stigao odgovor da nema prebivalište u Srbiji.

„Očigledno je da je na djelu bio udruženi pothvat DPS-a i DF-a, jer sada imaju zajedničkog neprijatelja – Europu sad. Naravno, tome je doprinijela i Spajićeva neodgovornost i to što je obmanjivao javnost. Ovdje se i Srbija direktno umiješala u izborni proces“, ukazuje Matijašević.

I Uljarević smatra de je diskvalifikacija Spajića od strane Komisije formalno-pravno sporna i da je političkog karaktera, ali ističe da je za tu odluku materijal dao sam Spajić. „To su, očekivano, njegovi najjači politički protivnici iskoristili, ali ne mislim da postoji neka strategija suradnje DPS-a i DF-a, već je to ad hoc akcija, u obostranom interesu“, dodaje Uljarević.

Jakov Milatović, kandidat pokreta Europa sad

Izvjestan drugi krug izbora, a u njemu…

Predizborne ankete govore da je drugi krug izbora izvjestan, a analitičari, kao i stranke, slažu se da će se u njemu sigurno naći s jedne strane Đukanović, a druge Mandić ili Milatović. Manje šanse daju se Bečiću.

„Draginja Vuksanović-Stanković će Đukanoviću uzeti nešto procrnogorskih glasova, ali to ga neće ozbiljnije ugroziti. S druge strane, glasovi pobjednika izbora iz 2020. će se rasuti na Mandića, Bečića i Milatovića. Da su pobjednici imali zajedničkog kandidata, Bečića ili Milatovića, pobjeda bi im bila zajamčena u prvom krugu“, uvjerena je Matijašević.

Ona u drugom krugu vidi Đukanovića i Milatovića: „Ako se ne dogodi neka nova afera u Europi sad, tada veće šanse za pobjedu ima Milatović. On je za kratko vrijeme uspio skupiti više od 20.000 potpisa za kandidaturu, jer se kod građana probudio inat kao odgovor na spornu odluku Izborne komisije da diskvalificira Spajića. Ishod drugog kruga ovisit će i o tome koga će podržati DF“, smatra novinarka Vijesti.

S druge strane, Uljarević vjeruje da ovakva konstelacija odnosa ide na ruku Đukanoviću i Mandiću da se nađu u drugom krugu. „Spajićeva diskvalifikacija nije jedino breme s kojim Milatović ide u izbornu utrku, jer su tu i kontroverze oko Spajićeve imovine. Milatović će tijekom kampanje morati biti više u defanzivi, pravdajući svog stranačkog kolegu i lidera, a sužen mu je i prostor za afirmaciju vlastitog programa“, smatra Uljarević. Ona kaže da je problem za Milatovića i to što cilja na slično biračko tijelo kao i Bečić.

Andrija Mandić, kandidat prosrpskog Demokratskog fronta

Politički kraj ili povratak Đukanovića?

Na ovim izborima Đukanović se bori za treći mandat predsjednika. „Ako pobijedi“, podsjeća Uljarević, „Đukanović će biti jedan od najdugovječnijih vlastodržaca u modernoj povijesti, jer bi s tim mandatom zabilježio 37 godina vlasti. Njegova pobjeda dala bi golem impuls DPS-u za parlamentarne izbore, a posebno jer su i ove dvije posljednje Vlade ozbiljno podbacile i to do te mjere da se sada i grijesi DPS-a iz prethodnog razdoblja čine manjima. S druge strane, njegov poraz bi značio i kraj DPS-a, odnosno oni bi u najboljem slučaju imali rizik da dobiju duplo manje mandata na idućim parlamentarnim izborima. Znači, za Đukanovića je ovo bitka iz koje izlazi kao pukovnik ili pokojnik, sredine nema“, smatra Uljarević.

Međutim, podsjeća Matijašević, Đukanović se tijekom 30 godina u političkom smislu nakon svakog pada „uvijek dočekao na noge“: „Očekujem da će izgubiti izbore, ali i da se neće povući iz političkog života, barem do idućih parlamentarnih izbora, već će krenuti u snažnu predizbornu kampanju i nastojat će biti u javnosti itekako prisutan – iz inata“, kaže Matijašević.

S druge strane, kandidat DF-a Mandić, koji je prvi i počeo kampanju, u predizbornim spotovima poziva na pomirenje i kaže da se kaje zbog toga što je i svojim postupcima podgrijavao podjele u Crnoj Gori. „Mandić ima profesionalno dobro koncipiranu i prijemčivu kampanju koja teži širem obuhvatu od njegovog standardnog biračkog tijela“, ocjenjuje Uljarević. „Međutim, nisam sigurna koliko ona može biti učinkovita. S druge strane, ne može mu donijeti ni štetu, jer nema nijednog desnijeg kandidata na svom dijelu koji bi mu naštetio zbog tog pristupa", ocjenjuje Uljarević.

Matijašević, pak, smatra da, „koliko god uvjerljivo zvučao, teško da će Mandiću netko povjerovati": „Previše je pozivao na podjele da bi mu netko vjerovao da se promijenio. Mandić sada cilja na mlade, prosrpski nastrojene glasače, koji nisu upamtili njegove prethodne nastupe u Skupštini Crne Gore i pozive na sukobe“, zaključuje Matijašević.

Radomir Kračković
Deutsche Welle