Konflikti oko manjka novca

Novac nije sve, ali bez novca je sve ništa. Ova izreka ne vrijedi sigurno za sve životne situacije, ali za državu i njezine zadaće ona sigurno vrijedi. Ako nema novca politički naumi ne mogu biti ostvareni. To izaziva frustracije i svađe, a upravo toga sad ima unutar vladajuće koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a.

Sredinom ožujka savezni ministar financija Christian Lindner mora predstaviti osnovne stavke saveznog proračuna za 2024. godinu. Lindner, koji je i predsjednik liberalne stranke FDP, želi provesti jedno od svojih najvažnijih predizbornih obećanja: želi ponovo na snagu staviti „kočnicu zaduživanja" (zabranu prevelikog zaduživanja), koja je zapisana u njemačkom Ustavu, dakle da država troši samo onoliko novca koliko dobije od poreza. Od početka korona-pandemije „kočnica zaduživanja" je stalno stavljana izvan snage. To je dopušteno ako se država nalazi u teškoj financijskoj situaciji.

Svi moraju štedjeti

Već mjesecima Lindner, koji je i šef FDP-a, vodi pregovore o proračunu sa svojim kolegama u vladi. Jer, „kočnica zaduživanja" može biti poštivana samo ako vlada bude jako štedjela. Kad je Rusija napala Ukrajinu Lindner je morao uzeti dodatne kredite, pored već dogovorenog zaduženja od 60 milijardi eura za zaštitu klime. 100 milijardi eura za opremanje njemačke vojske i 200 milijardi eura za rasterećenje građana i pomoć zbog velikog rasta cijena energenata.

Ti krediti su došli uz ionako rekordno zaduženje državnog proračuna nastalo zbog korona-pandemije i velik iznos starih dugova. Ako se sve to zbroji, Njemačka je dužna više od 2,5 bilijuna eura (2.500 milijardi). Ministarstvo financija na te dugove mora plaćati kamate, koje su osjetno porasle zbog inflacije i povećanja kamata. Dok su kamate 2021. još iznosile četiri milijarde, trenutno su one oko 40 milijardi eura. „To je novac koji nedostaje na drugoj strani", naglašava ministar financija.

Velike potrebe

A to znači još veći nedostatak novca za nužne potrebe. Jer, očekivani porezni prihod za 2024. ionako neće biti dovoljan da bi se financiralo barem status quo. Nakon godina pandemije zdravstvena osiguranja trebaju milijarde kako bi poravnala svoje deficite, osiguranje za njegu je pod tako velikim pritiskom zbog starenja društva, da ono mora biti reformirano.

Prošle godine je više od milijun izbjeglica došlo u Njemačku, a i dalje stižu nove. Smještaj i opskrba izbjeglica također koštaju milijarde. Savezne pokrajine i općine se već mjesecima žale da s odobrenim novcem ne mogu izaći na kraj.
Što je važnije: sigurnost ili socijalna politika?

A tu je onda i vojska. Savezni ministar obrane Boris Pistorius želi pored obećanih 100 milijardi još više novca. Ovaj socijaldemokrat smatra da je za Bundeswehr potrebno dodatnih deset milijardi eura svake godine. S time se ne slažu mnogi čak ni u njegovoj stranci. 100 milijardi eura je „dovoljno za iduće godine", kaže predsjednik Zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu Rolf Mützenich.

Ima još područja koja moraju biti uzeta u obzir u saveznom proračunu. U međunarodnoj politici ne smiju biti zanemareni ni humanitarna i razvojna pomoć, naglašava Mützenich. „To treba uskladiti", kaže on čime podupire svoju stranačku kolegicu, ministricu razvojne pomoći Svenju Schulze. Ona upozorava da su zemlje u razvoju jako zabrinute da bi Njemačka zbog rata u Ukrajini mogla zaboraviti na pomoć južnoj zemljinoj polutci.

Smještaji za izbjeglice na istoku Njemačke

Siromaštvo djece, manjak stanova, zastarjele pruge

Ne vlada samo u SPD-u strah da bi rat u Ukrajini i njegove posljedice mogli jako ograničiti mogućnosti djelovanja vladajuće koalicije. Što će biti s koalicijskim ugovorom i političkim namjerama koje puno koštaju?

Na popisu je borba protiv siromaštva djece socijalnom pomoći za svako dijete, uz to bi svake godine trebalo biti izgrađeno više od 100.000 socijalnih stanova, a tu su i investicije u zaštitu klime, digitalnu infrastrukturu, željezničke i cestovne prometnice. Samo za financiranje mirovina preko dionica bi deset milijardi eura trebalo biti doznačeno Njemačkom mirovinskom osiguranju koje bi taj novac trebalo uložiti na burzi. FDP smatra da bi za tu svrhu moglo biti izdvojeno puno više od deset milijardi eura.

Habeck protiv Lindnera

S obzirom da planovi zapisani u koalicijskom ugovoru nisu poredani po prioritetima, svaka stranka smatra da njezini planovi trebaju imati prednost. A zbog manjka novca unutar koalicije dolazi do konflikata, koji su ovoj trojci prognozirani već na početku vladavine. SPD i Zeleni su dvije lijeve stranke, kojima su važni socijalna pravda i zaštita okoliša i koje se zauzimaju za jaku državu. Liberalni FDP na mnogim područjima zastupa suprotna stajališta: što je moguće manje reguliranja, niske poreze i što je moguće niža socijalna davanja.

Ali, tko bi trebao popustiti, tko bi se trebao odreći svojih ciljeva? U veljači je u javnost dospjelo pismo koje je ministar gospodarstva iz Zelenih Robert Habeck u ime svih ministarstava na čelu kojih su Zeleni uputio ministru financija iz FDP-a. U njemu Habeck kaže da Zeleni, istina, ne dovode u pitanje „kočnicu zaduživanja", ali i da nisu spremni za to žrtvovati svoje projekte.

Povećanje poreza?

Habeck je odbacio Lindnerove planove štednje i umjesto toga predložio povećanje prihoda države. Ali, Lindner se tomu odlučno protivi. Povećanje poreza ili ukidanje poreznih olakšica za one koji imaju službena vozila za Lindnera ne dolazi u obzir. Umjesto toga bi liberali u sadašnjoj situaciji smanjili poreze poduzećima i pokrenuli porezne olakšice za one s najvišim primanjima. Kao prvo, liberali bi ukinuli porez solidarnosti koji su u Njemačkoj ranije plaćali svi, a sad ga plaćaju samo oni s najvišim primanjima. No, to bi smanjilo porezne prihode za oko 11 milijardi eura.

U prijeporu između Habecka i Lindnera je navodno kancelar već nametnuo svoju odluku. Der Spiegel je izvijestio o sastanku trojice političara u kancelarovom uredu na kojem je Olaf Scholz stao na stranu Lindnera. FDP je izgubio na pet posljednjih pokrajinskih izbora zbog čega je šef te stranke ionako pod velikim pritiskom. Scholz ne želi dodatno povećavati taj pritisak.

Zatvorena sjednica vlade

Vlada će 5. i 6. ožujka održati zatvoreno vijećanje u dvorcu Mesebergu. Ako tamo ne bude postignut dogovor, Lindner će u svom prijedlogu državnog proračuna morati ostaviti neka prazna mjesta. To se zove globalnim smanjenjem izdataka, što znači da uštede moraju biti naknadno navedene. Za to ostaje vremena do lipnja. A tada prijedlog državnog proračuna mora biti potpun, sa svim pojedinostima, jer on tada mora biti predan u Bundestag na vijećanje i prihvaćanje.

Sabine Kinkartz
Deutsche Welle