Osnaženi položaj Bashara al-Assada

Godinama su bili veliki neprijatelji, ali sada turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da ne isključuje susret sa sirijskim predsjednikom Bašarom al Asadom. Erdogan je prošli tjedan najavio mirovni proces za Siriju, u kojem bi, pored Ankara i Damaska, sudjelovala i Moskva.

Prema pisanju turskog lista Hürriyet, šefovi diplomacija tri zemlje bi se mogli sastati već tijekom idućeg vikenda. Erdogan AssadPrethodno su se šefovi tajnih službi već sreli u Moskvi.

Poznavatelji prilika kažu da je to Asadova šansa da se vrati na međunarodnu pozornicu. Njegovi protivnici u Siriji stoga danima protestiraju protiv Erdoganovih najava.

„Asad je dobio rat tako što kontrolira najveće dijelove zemlje, iako ni izbliza cijelu zemlju“, kaže nam politolog Christopher Phillips s londonskog Sveučilišta Kraljice Mary.

Desetljeće rata donijelo je ogromna razaranja i Pirovu pobjedu režimu. „Ali u vojnom pogledu, opozicija više ne predstavlja ozbiljnu alternativu Asadu", dodaje Phillips.

Turska je dugo bila glavni sponzor naoružane sirijske opozicije i pobunjenika. Erdoganov režim je obilato slao oružje i godinama se nadao Siriji bez Asada na čelu. Sada je, suočen s činjenicama na terenu, napustio taj kurs.

Erdogana brinu Kurdi i izbjeglice

Može biti da se Erdogan uzda u Asadovu pomoć u potiskivanju partije sirijskih Kurda (PYD) i njihovih vojnih jedinica iz Assadpogranične oblasti. Te kurdske formacije su na glasu kao bliske Radničkoj partiji Kurdistana koja je za Erdogana državni neprijatelj broj jedan.

Tijekom godina su turske snage više puta napadale kurdska područja na sjeveroistoku Sirije, vojna invazija i dalje nije isključena.

„Nisam sigurna da će se Asad upustiti u zajednički kurs prema Kurdima s Erdoganom“, kaže nam Bente Scheller, poznavateljica Bliskog istoka iz njemačke Zaklade Heinricha Bölla. Jer, kako dodaje, premda Asad nije presretan kurdskim zahtjevima za autonomijom, Kurdi na sjeveroistoku su mu bitan partner.

Drugo što bi moglo zanimati Erdogana je povratak oko četiri milijuna sirijskih izbjeglica koji su trenutno u Turskoj. U lipnju turskog šefa države čekaju predsjednički izbori, a dobro zna da sve više Turaka ne odobrava toliki broj izbjeglica. Država dijelom financira njihov smještaj i potrepštine, što je sve teže, s obzirom na divovsku godišnju inflaciju od 85 posto.

Ali, kako smatra Bente Scheller, teško da Asadov režim ima interesa da se u razorenu i osiromašenu zemlju vrate milijuni ljudi.

Signali s Arapskog poluotoka

Prošlog tjedna je Asada u Damasku posjetio i ministar vanjskih poslova Ujedinjenih Emirata Zajed al Nahjan. Emirati su, uz Saudijsku Arabiju, najzagriženiji protivnik iranskog utjecaja u regiji.

Vladajuća garnitura u Siriji tradicionalno je bliska Iranu, a tijekom sukoba u velikoj mjeri se oslanjala na libanonski Assadšijitski paravojni Hezbolah koju kontrolira Teheran. I to u takvoj mjeri da je Asad na neki način ovisan o Hezbolahu. Pitanje je što bi Emirati mogli ponuditi, a što bi bilo izbliza tako atraktivno za Asada.

Osim Irana, Asadov opstanak na vlasti je bez sumnje vojnom intervencijom u Siriji osigurala Rusija. No, ta zemlja na vojnom polju u Ukrajini prolazi lošije nego što se nadala, a međunarodno je u dobroj mjeri izolirana.

U samoj Siriji ima sve više protesta protiv Asada, od kojih bi neki, kažu stručnjaci, opet mogli prerasti u oružane. Posebno jug Sirije kontroliraju paravojske koje su službeno odane režimu, ali je pitanje koliko su pod kontrolom.

„Asadova vlast djeluje stabilno na prvi pogled", kaže Scheller. „Ali mnogim dijelovima zemlje koje službeno kontrolira zapravo upravljaju pojedine paravojske nalik mafiji. One naravno imaju odrješenije ruke ako se Iran ili Rusija ne umiješaju."

Zapad neće pričati – za sada

Za razliku od diplomatskog preporoda u regiji, Asada na Zapadu i dalje čekaju samo zatvorena vrata. Kako kaže politolog Phillips, za zapadne prijestolnice Asad je ratni zločinac s kojim nema priče.

No, i tamo znaju da bez Asada neće biti potpunog smirivanja i obnove Sirije kao i rješenja pitanja izbjeglica. Asad je toga svjestan.

Bente Scheller smatra da bi puzajuća politička rehabilitacija Bašara al Asada imala katastrofalne posljedice. „Jer mnogo od onog što je Asad postigao bilo je moguće samo uz žestoko kršenje međunarodnih normi. Bio bi opasan primjer za druge konflikte ako jači ili naizgled jači izgura svoje, iako krši važeće pravo.“

Posebno mračno djeluje perspektiva milijuna sirijskih izbjeglica. Tamo gdje se danas nalaze, poput Turske, sve više ljudi ih odbija. A ako bi se vratili u Siriju, mnoge bi mogao očekivati politički progon od strane Asadovog režima.

Deutsche Welle

Uto, 27-02-2024, 05:48:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.