Izraelsko-njemački odnosi

Kada je kancelar Olaf Scholz čestitao novom izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu (naslovna fotografija) na preuzimanju vlade, to je zvučalo kao rutina među prijateljskim vladama: „Želim Vam uspjeh u zadacima koji su pred Vama.“ Izrael i Njemačku veže posebno i blisko prijateljstvo, nastavio je Scholz, i dodao kako će se temelje partnerske suradnje njegovati i u budućnosti.

Ti predstojeći „zadaci“ u smislu smjernica izraelske vlade uključuju, na primjer, širenje naselja u područjima na koja Palestinci polažu pravo za svoju buduću državu. Odnosno, širenje tih naselja palestinsku državu bi praktički učinilo nemogućom. Glasnogovornik palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa ocijenio je da su te smjernice „opasna eskalacija“ koja će imati posljedice po regiju.

Muriel Asseburg, stručnjakinja za Bliski istok iz berlinske Zaklade za znanost i politiku, za DW kaže: „Ne radi se samo o forsiranju izgradnje naselja i raseljavanju palestinskog stanovništva, već (...) o prelasku s privremene, vojne okupacije na stalnu, civilnu kontrolu Zapadne obale.“

Netanjahu

Rješenje o dvije države u koalicijskom sporazumu

Iza cilja, tj. rješenja o dvije države, odnosno o tome da uz Izrael postoji i neovisna država Palestina, stoje, između ostalih, SAD, EU, a time i Njemačka. Čak se i u koalicijskom sporazumu njemačke vlade iz 2021. navodi: „Nastavit ćemo raditi na pregovaračkom rješenju dvije države na temelju granica iz 1967. Zahtijevamo zaustavljanje izgradnje naselja koja krše međunarodno pravo.“

To znači da bi se njemačka vlada mogla naći u teškom sukobu s izraelskom vladom ako se ona bude držala svojih planova. Međutim, na pitanje DW-a, zamjenica glasnogovornika savezne vlade Cristiane Hoffmann, samo je suzdržano i ne ulazeći u kontradikcije, ponovila službenu liniju – da je rješenje o dvije države pravi put za napredak u bliskoistočnom procesu. „Sada se radi o uspostavljanje odnosa s novom vladom, za što vidimo dobre temelje."

Dvojica izraelskih ministara odbacuju palestinsku državu

Ni izjave dvojice radikalnih ministara u izraelskoj koalicijskoj vladi, ministra unutarnjih poslova Itamara Ben-Gvira iz stranke Židovske moći i ministra financija Bezalela Smotricha iz stranke Religijskog cionizma, za sada nisu promijenile dozu suzdržanosti njemačke vlade. Njih dvojica u načelu odbacuju palestinsku državu i podržavaju širenje izraelskog teritorija na okupiranu Zapadnu obalu.

Ben-Gvir je 2019. čak pozvao na protjerivanje svih Palestinaca koji imaju izraelsko državljanstvo, a „nisu lojalni Izraelu“. Do prije nekoliko godina, u njegovoj dnevnoj sobi bio je istaknut i portret Barucha Goldsteina, radikalnog američko-izraelskog doseljenika koji je 1994. ubio 29 Palestinaca na jutarnjoj molitvi u Hebronu.

A Bezalel Smotrich je 2017. iznio „plan podčinjavanja“ s ciljem da se „izbriše svaka nacionalna nada Palestinaca". Smotrich je ekstreman i u drugim područjima – priznao je da je „ponosni homofob".

Abbas i Scholz berlin

Abbas (l.) i Scholz u Uredu saveznog kancelara u Berlinu

Njemačka kritika?

Reakcija iz Berlina na sve to? Skoro ništa. To se promijenilo tek kada je Ben-Gvir početkom siječnja posjetio Brdo hrama u Jeruzalemu, mjesto koje je sveto i za židove i za muslimane. Palestinci, arapske i zapadne države žestoko su protestirali. Iznervirali su se i u SAD-u. Dan kasnije, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu rekao je da je posjeta bila „provokacija".

Muriel Asseburg reakciju njemačke vlade ocjenjuje na sljedeći način: „Pojedinačna kritika uz inače suzdržan stav (...) nije politika koja je usmjerena ka cilju. Umjesto da stalno ponavlja da je za rješenja o dvije države, savezna vlada bi prvo trebala jasno reći što se događa: realnost je država s nejednakim pravima, sa stalnom okupacijom i prelazak s de facto aneksije na legalnu aneksiju. Također, imamo posla s izraelskom vladom s kojom dijelimo malo vrijednosti.“

Gabriela Heinrich (SPD) također je zabrinuta. Ona u Bundestagu predvodi Njemačko-izraelsku zastupničku skupinu koja je posvećena međusobnom dijalogu i redovito okuplja članice i članove njemačkog Bundestaga i izraelskog Knesseta. „Zabrinjavajuće je to što su ultradesničarske i ultraortodoksne snage uključene u vladu", ocijenila je ona za DW. Benjamin Netanjahu je najavio da će biti šef vlade za sve Izraelce, a to uključuje i veliki broj onih koji su kritični prema izgradnji naselja, kaže Heinrich: „Nade polažem i u civilno društvo i kritičku javnost“, rekla je zastupnica SPD-a.

Ben Gvir

Ben-Gvir na Brdu hrama (3.1.2023.)

Duga sjenka Holokausta

Zbog povijesne krivnje za Holokaust u doba nacionalsocijalizma, njemačke vlade se tradicionalno malo miješaju u izraelsku politiku. Kada dođe do sukoba s njemačkim stavovima, na primjer u odnosu Izraela prema Palestincima, Berlin je obično suzdržan.

Izraelski historičar Moshe Zimmermann smatra da se ni sada tu neće mnogo toga promijeniti. Nakon što je Netanjahu preuzeo dužnost, Zimmermann je na radiju Deutschlandfunk rekao da je rješenje o dvije države za Berlin, a i za EU, samo „prazna fraza".

„Upotreba fraza nije rješenje. Time se samo pokazuje da postoji volja da se nešto uradi, a u stvari se ne radi ništa. Palestinci su prepušteni sami sebi. Efekta može biti samo ako se i prema Izraelu odnosi kao prema Poljskoj, Mađarskoj ili Bjelorusiji. Ali naravno, Njemačka ili EU to sebi ne dozvoljavaju, jer se uvijek plaše da će biti optužene za antisemitizam“, kaže on.

Izraelski veleposlanik vidi dvostruke standarde

S druge strane, Ron Prosor, veleposlanik Izraela u Njemačkoj, u ponašanju mnogih njemačkih političara vidi dvostruke standarde. Prosor je za berlinski list Tagesspiegel rekao: „Oni s jedne strane žele demokratsku židovsku državu, ali zahtijevaju li istovremeno i demokratsku palestinsku državu? Odgovor je: Ne! Funkcionalna vladavina prava trebala bi biti minimalni uvjet za Palestince. To je jedini način da se postigne mir.“

Muriel Asseburg također optužuje palestinske vlasti da „vladaju na sve autoritarniji način“: „Društveni ugovor između njih i stanovništva odavno je prekinut. (…) Bez obnove legitimiteta nije moguće stabilizirati situaciju. Njemačka vlada bi stoga trebala apelirati na palestinsko rukovodstvo da održi 'izbore utemeljene na pomirenju i podjeli vlasti'."

Asseburg također smatra da njemačka vlada i ministarstva u Berlinu moraju pažljivo preispitati suradnju s izraelskim vlastima. Crvena linija je „na primjer, kada suradnja više ne može biti jasno ograničena na Izrael u granicama iz 1967., kada važni međunarodni standardi više ne vrijede za izraelsku vojsku ili kada izraelski ministri provode protjerivanje stanovništva na nehumani način.“ U suprotnom, postoji rizik od „zajedničke odgovornosti za ozbiljna kršenja ljudskih prava“, kaže ona.

Političarka SPD-a Heinrich uvjerena je da izraelsko-njemački odnosi mogu izdržati i iskrenu razmjenu stavova: „Njemačku i Izrael će i dalje povezivati otporno prijateljstvo, tako da se može otvoreno razgovarati i o razlikama u mišljenjima."

Christoph Hasselbach
Deutsche Welle

 

 

Čet, 22-02-2024, 18:24:58

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.