Sankcije za političare na Balkanu?

U zimu 2001. godine, izabrani predsjednik Joe Biden, tada kao senator, posjetio je Visoke HardinajDečane – srpski pravoslavni manastir na Kosovu, i to u sklopu poslijeratnog putovanja po onome što je tada bio protektorat UN-a.

Dok je bio tamo (prema riječima Mikea Haltzela starog Bidenovg savjetnika za spoljnu politiku), Biden se nakratko sastao sa Ramushem Haradinajem, koji je donedavno, tijkom rata na Kosovu, bio gerilac u Dečanima, a koji će kasnije postati premijer. Biden, želeći osigurati zaštitu pravoslavne kulture, zatražio je od Haradinaja osobna jamstva da će posebno paziti na manastir. Kada je na Kosovu ponovo izbilo nasilje tri godine kasnije, desetine srpskih pravoslavnih crkava bilo je uništeno, ali je ovaj manastir ostao netaknut. Godinama kasnije, Haradinaj je navodno zatražio od Halzela da kaže Bidenu kako je održao svoju riječ.

Izbjegavanje grješaka

Ova priča evocira dva jednostavna principa kojih bi se buduća europska i američka politika morala držati u regiji. Prvo, nestabilnost često potiče od lidera, a ne od naroda. Međuetničkim tenzijama, koje zapadne diplomatske misije nastavljaju tretirati kao „drevnu prošlost“, upravljaju lideri sa vrlo neposrednim agendama. Naravno, u ovoj regiji postoje podjele, ali politički lideri prave svjesni izbor hoće li ih pojačavati ili suzbijati. U slučaju Visokih Dečana, utjecajni bidenčvrstorukaš Haradinaj po svemu sudeći je održao situaciju pod kontrolom u trenutku kada su druge oblasti potonule u nasilje.

Drugo, jasni signali iz Washingtona i europskih prijestolnica mogu spriječiti probleme na terenu. Biden je zatražio da manastir bude zaštićen i bio je, makar djelomično uslijed toga što su moćni lideri znali da ih Washington – najvažniji saveznik ove države – drži na oku. Slično tome, 2016. godine su zamjenik pomoćnika državnog tajnika Hoyt Yee i njegovi kolege iz EU-a pomogli obližnjoj Makedoniji (sada Sjevernoj Makedoniji) da prođe kroz tranziciju k demokratskoj vladi, i to uzastopnim i intenzivnim angažmanom. Sjedinjene Države su dva puta uvjerile EU, koja je posredovala u političkim sporovima unutar ove države, da odloži izbore na temelju toga što oni ne bi bili pošteni. Takav beskompromisni angažman Washingtona i Bruxellesa, ako su ciljevi zajednički i dobro definirani, može dovesti do velikih rezultata.

Trumpova administracija je podbacila u obje točke. Trivijalizirale je složene političke probleme između Kosova i Srbije i nastojala brzopleto prigrabiti zasluge za rješavanje starih animoziteta, taman na vrijeme za predizborni govor u TrumpSjevernoj Karolini. Za to vrijeme, ignorirala je saveznike i slala zbunjujuće signale, često gazeći po samim demokratskim principima u čiju je promociju u ovoj regiji Washington uložio više od dva desetljeća.

Bidenu će biti lako izbjeći grješke predsjednika Donalda Trumpa. Ali će biti daleko teže izbjeći ponavljanje grješaka koje su učinjene u vrijeme predsjednika Baracka Obame, u kojem su se Sjedinjene Države povukle iz regije, prepuštajući ga Europskoj uniji na rješavanje i ne nudeći bilo kakav jasan signal da su Sjedinjene Države spremne braniti svoju dvostranačku ostavštinu izgradnje institucija u regiji.

Imajući u vidu sve vanjskopolitičke izazove s kojim će se nova američka administracija suočiti, Zapadni Balkan se vjerojatno neće rangirati kao glavni prioritet. Međutim, Biden jest o njemu diskutirao u svome prvom telefonskom pozivu u svojstvu izabranog predsjednika – s britanskim premijerom Borisom Johnsonom. Ova tema se vjerojatno pojavila u želji da se Bidenu pristupi kroz područje s kojim je on upoznat, no to ipak pokazuje da će ova regija nastaviti biti aktualna. A kako su Berlin, Bruxelles i Pariz željni popraviti odnose sa Sjedinjenim Državama nakon prethodne četiri godine, Zapadni Balkan predstavlja izglede za obje strane da pokažu kako nova era transatlantske suradnje može prozivesti rezultate.

Borba protiv korupcije

Europa i Sjedinjene Države bi posebno mogle ostvariti dosta napretka u ovoj regiji fokusiranjem na borbu protiv korupcije, što bi istovremeno pokazalo da Amerika ne promatra Balkan kroz prizmu starih mržnji, i poslalo jasnu poruku o očekivanjima Zapada od regionalnih lidera i demokratskog upravljanja.

Biden je borbu protiv korupcije i nepotizma učinio jednim od svojih zavjeta, kako u unutrašnjoj, tako i u vanjskojpolitici. U svom članku za Foreign Affairs, pod naslovom „Zašto Amerika ponovno mora biti lider“, Biden je istaknuo svoju namjeru da se „obračuna s djelovanjima u osobnu korist, sukobima interesa, mračnim novcem i rasprostranjenom korupcijom koja služi uskim, privatnim ili inozemnimh agendama, podrivajući našu demokraciju“, KOrupcijakao i da utvrdi „borbu protiv korupcije kao ključni interes nacionalne sigurnosti i demokratsku odgovornost“ – kako kod kuće, tako i u inozemstvu.

Za to vrijeme, Europska unija je također pretvorila borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u centralni dio svojih napora na Zapadnom Balkanu. Izvještaji Europske komisije o napretku za 2018. godinu pokazuju da sve države regije kasne u tri ključna prioriteta: borbi protiv korupcije, suzbijanju organiziranog kriminala i unapređivanju pravosuđa. Neke države, uključujući Bosnu, imale su bolje pokazatelje početkom 2000-ih nego danas. Posljedica je da je cijela regija izgubila pet posto stanovništva za proteklih pet godina. U Bosni i Hercegovini, većina onih koji odlaze navode korupciju kao ključni faktor koji potiče njihov egzodus. Korupcija, za to vrijeme, potiče organizirani kriminal i isisava novac u džepove onih koji bi mogli izazvati nemire.

Biden bi mogao krenuti Obaminim stopama i prepustiti Balkan Europi, ali i pored sve priče o strateškom suverenitetu EU-a, ovaj blok od 27 zemalja članica (od kojih svaka ima svoje specifične interese) ostaje nesposoban formulirati efektivnu politiku za regiju. Uzmimo, na primjer, pokušaj Bugarske da blokira ulazak Sjeverne Makedonije u EU, ili hrvatske opstrukcije u politici EU-a o Bosni i Hercegovini.

Bilo to dobro ili ne, najefikasniji forum za donošenje odluka o Zapadnom Balkanu neće biti Europski savjet, nego koalicija država sa sličnim stavovima, poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Italije i predstavnika iz EU-a. Ali bit leži u tome da Sjedinjene Države mogu pomoći u postizanju europske koherentnosti povodom politike za Zapadni Balkan – naročito ako očuvaju fokus na korupciji i organiziranom kriminalu, koji prožimaju ekonomske, političke i sigurnosne probleme ove regije.

Djelovanje SAD-a i EU-a

Radeći zajedno, Sjedinjene Države i Europa bi ograničile troškove koje individualno imaju podržavajući regiju. Desetljeća transatlantske suradnje povodom vladavine prava na Zapadnom Balkanu znače da politički okvir već postoji. Ono što nedostaje jest zalet da se iskoristi mnoštvo financijskih i političkih instrumenata koji su dostupni. Sjedinjene Države su tradicionalno bile spremnije pribjegavati sankcijama kako bi obuzdale ili kažnjavale za političke opstrukcije i korupciju, kao kada su sankcije uvedene Miloradu Dodiku (srpskom članu Predsjedništva Bosne i SAD EUHercegovine) i Nikoli Špiriću (bosansko-srpskom političaru). Ujedinjeno Kraljevstvo je počelo naginjati bliže k američkoj strategiji, a lideri EU-a mogli bi krenuti istim stopama. Sankcije su jedan od troškovno najefikasnijih mehanizama za odvraćanje opstrukcija, ali one moraju biti kredibilne, što je Europskoj uniji teško postići, imajući u vidu njenu strukturu za donošenje odluka.

Konačno, radeći zajedno, Sjedinjene Države i Europska unija bi bolje koordinirale međunarodni financijski utjecaj i političke alate. I MMF i Europska unija su ulagali ogromne količine novca u ovu regiju. MMF je iskeširao 806 milijuna eura za hitnu pomoć regiji samo u 2020. godini, dok makrofinancijska pomoć Europske unije iznosi 750 milijuna eura. Nedavno najavljeni Ekonomsko-investicijski plan EU-a predviđa dodatnih devet milijardi eura pretpristupne pomoći i milijarde u pozajmicama za Zapadni Balkan. Ovaj novac, međutim, mora se adekvatno koristiti, sa strogim uvjetima kad su u pitanju financijska odgovornost i pritiscima u pogledu vladavine prava. To je nešto što će biti lakše postići ukoliko Sjedinjene Države budu dio kampanje pritiska.

Umjesto odmicanja ili pokušavanja da se riješe nerješivi zamrznuti konflikti, Sjedinjene Države – zajedno sa EU – moraju početi rješavati aktualni problem korupcije. Ako korupciju bude moguće staviti pod kontrolu, političko upravljanje i ekonomija regije moći će poboljšati. A to će, zauzvrat, popraviti problem odljeva mozgova s Balkana i potencijalno osnažiti mir.

Nacionalistički kvaritelji ove regije ovise od etničkog diskursa kako bi imali gorivo za mašineriju svoje politike. Zapadni lideri moraju biti sigurni da njihove pozajmice i druga financijska pomoć neće biti korišteni u te svrhe. Umjesto toga, trebalo koristiti svoj financijski i politički utjecaj kako bi lokalne lidere pozvali na odgovornost kroz provođenje antikorupcijskih mjera. Oni su ovladali vještinom stvaranja nestabilnosti u cilju ostanka na vlasti. Sjedinjene Države i Europa moraju shvatiti ovu igru i izvratiti na pravi način.

To je igra koju Biden, sa desetljećima svog dubinskog iskustva o regiji, vrlo dobro poznaje. Nadajmo se da će njegova administracija, usprkos brojnim drugim vanjskopolitičkim i sigurnosnom prioritetima, izdvojiti skroman politički kapital koji je potreban kako bi se obnovio transatlantski kredibilitet u regiji.

Majda Ruge
Foreign Policy
Prijevod: Davor Dijanović

 

Sri, 27-01-2021, 11:21:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.