Korona-kriza

Usklađena financijska reakcija Europe na korona krizu. Za nove institucije ili instrumente treba vremena kojeg sada nemamo. Pandemija koronavirusa globalni je šok koji pogađa sva europska gospodarstva. Europa se suočava s najtežom zdravstvenom krizom od španjolske gripe prije stotinu godina. Zbog toga će europska gospodarstva pretrpjeti mnogo veće štete nego što se isprva očekivalo. Potrebna je usklađena i dobro koordinirana Ekonomijareakcija i na nacionalnoj i europskoj razini. Cilj je ograničiti štetu za gospodarstvu, očuvati financijsku stabilnost i stvoriti uvjete za gospodarski oporavak čim se prevlada zdravstvena kriza.

S obzirom na razmjere medicinske krize i razmjere očekivanih šteta za gospodarstvo i socijalne sustave europska je solidarnost prijeko potrebna. Vlade zemalja članica EU-a najavile su i pokrenule fiskalne mjere za ograničavanje gospodarske štete: za 2020. fiskalne mjere za potporu gospodarstvu za sada se procjenjuju na 2,3 posto BDP-a u prosjeku. Mjere za potporu likvidnosti, koje se sastoje od državnih jamstava i poreznih rasterećenja za poduzeća i neke građane, zajedno iznose više od 13 posto BDP-a. Kako bi se upotpunile nacionalne mjere i pokazala europsku solidarnost, nužan je europski pristup krizi.

Europska komisija olabavila je pravila za zaduživanje država. Osim toga, zajedno s vijećem ministara, aktivirala je opće izuzeće od pravila Pakta za stabilnost i rast kako bi se zemljama članicama omogućilo potrebno povećanje javnih rashoda. Odluke Europske središnje banke nužne su za nastavak funkcioniranja bankovnog sektora i Koronafinancijskih tržišta. Što bi se u neposrednoj i bliskoj budućnosti trebalo učiniti na europskoj razini za dopunu nacionalnih mjera?

Na koji način Europa može u što kraćem roku mobilizirati dodatne kredite kako bi pomogla vladama, tvrtkama i građanima u svim članicama EU-a? Kratkoročno gledano, bar za 2020., europska solidarnost trebala bi se dokazati korištenjem postojećih institucija – Europske komisije, Europske investicijske banke, Europskog stabilizacijskog mehanizma i njihovih postojećih instrumenata. Europska komisija najavila je uvođenje osiguranja za nezaposlene na razini EU kako bi se zaštitila radna mjesta za vrijeme korona krize.

Osim toga, financirat će Investicijsku inicijativu kao odgovor na korona virus, koja bi trebala poduprijeti zdravstvene sustave, male i srednje poduzetnike i tržišta rada na način da im se stave na raspolaganje sredstva iz strukturnih fondova. Europska središnja banka predložila je paneuropski garancijski fond. Fond bi obuhvaćao garancije za članice EU-a u iznosu od ukupno 25 milijardi eura koje bi se mogle iskoristiti kao instrument za mobilizaciju dodatnih kredita za male i srednje tvrtke, mid-caps i projekte u realnom sektoru u ukupnom iznosu od 200 milijardi eura.

ESM bi mogao staviti na raspolaganje kreditne linije po niskim kamatnim stopama u ukupnom iznosu od 410 milijardi eura. Kutija s instrumentima ESM-a sadržava više financijskih instrumenata za razne situacije. Trenutno se čini da su preventivne kreditne linije koje se nikada prije nisu koristile najprikladniji instrument. Takve kreditne linije ne moraju biti povučene, ali njihova je prednost u tome što zemlje kojima hitno zatreba pomoć, mogu vrlo brzo doći do novca.

Ako EIB i ESM poduzmu više, morat će izdavati obveznice kako bi financirali svoje kredite. EIB, a u manjoj mjeri i EK, izdaju obveznice za koje jamči svih 27 zemalja članica. ESM to čini za 19 zemalja eurozone. Te tri institucije EUveć su prije mnogo godina izdavale pozajedničene odnosno europske obveznice. Danas te institucije imaju neplaćenih europskih obveznica u iznosu od oko 800 milijardi eura.

Sve tri institucije stavljaju na raspolaganje kredite po kamatama koje su znatno niže od troškova zaduživanja većina članica EU-a. Ti su se krediti pokazali učinkovitima i uspješnima čak i u teškim okolnostima. Predlaže se i osnivanje novih institucija ili novih instrumenata, no za to treba vremena kojeg trenutno nemamo. Na početku krize prvom ograničenom fondu za spas eura, EFSF-u, trebalo je sedam mjeseci za izdavanje prve obveznice. A to je bila rekordna brzina ako se uzme u obzir da su sličnim institucijama za takve korake potrebne dvije do tri godine.

Za uvođenje novih europskih dužničkih instrumenata potrebni su ili kapital, ili garancije ili ustupanje budućih poreznih prihoda te funkcionalan pravni i upravni sustav. Stoga je najbolje iskoristiti postojeće institucije i instrumente koji već godinama na tržištu posuđuju velike iznose. Nakon tekuće godine mogu se razviti i nova rješenja koja bi mogla pomoći europskim gospodarstvima da se oporave od pandemije. Sljedeći višegodišnji financijski okvir bit će fokusiran na borbu protiv posljedica korona krize na gospodarstvo, kako je već najavila predsjednica EK Ursula von der Leyen. Pritom bi, u fokusu trebale biti zemlje članice čija će gospodarstva biti posebno teško pogođena.

U sljedećim godinama Italija sigurno ne bi trebala više biti neto platiteljica. K tomu, EIB bi trebao povećati svoj kapital kako bi u nadolazećim godinama mogao odobravati više kredita. ESM ima dovoljno kapaciteta za kreditiranje. Sada je trenutak za solidarnost u Europi. Ako želimo zaštititi zajedničko europsko tržište nije dovoljno da svaka članica spašava svoje gospodarstvo. Svakoj je članici u interesu da ovu krizu prebrodi i ostatak EU-a.

Klaus Regling
F. A. Z.

Sri, 27-05-2020, 01:21:29

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.