EU i korona-kriza

Trenutna epidemija je ozbiljan test i za EU. Jedino rješenje je, međutim, solidarnost, a ne zatvaranje. Eurozona se raspala na dva dijela. Francuska, Italija, Španjolska, Grčka, Portugal, Belgija, Irska, Slovenija i Luksemburg napisali su pismo Charlesu Michelu, predsjedniku Europskog vijeća, zahtijevajući od EU-a EUroveću solidarnost. Talijanski premijer Giuseppe Conte i španjolski premijer Pedro Sánchez sve očajnije zahtijevaju izdavanje koronavirusne obveznice. No Austrija, Njemačka, Nizozemska o tome ne žele ni čuti.

Sada, međutim, ne govorimo o tradicionalno suprotstavljanju sjever-jug koje smo doživjeli tijekom gospodarske krize, nego su se zemlje poput Belgije ili Luksemburga također pridružile južnim državama, ponovno suočene s ozbiljnim ekonomskim poteškoćama. Sada je nastojanje ovih država da eurozona kolektivno podnosi ekonomske posljedice epidemije.

Premijer Giuseppe Conte nazvao je financijsku pomoć europskom obveznicom za obnovu, novom vrstom Marshallova plana. Ako EU ne djeluje, buduće generacije morat će platiti cijenu trenutne krize, rekao je za Il Sole 24 Ore. Međutim, oni koji odbacuju zahtjev, uključujući Austriju, tvrde da je proračun Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) od 410 milijardi dovoljan da pokrije posljedice krize.

Pitanje koje se, dakle, sve više postavlja: je li EU dovoljno solidaran? Uopće, hoće li EU preživjeti krizu u vremenu Koronakada se sve zemlje zaključavaju, zatvaraju svoje granice i ne koordiniraju svoje financijske napore s drugima u dovoljnoj mjeri? Zapravo, prvi koraci nakon izbijanja epidemije u Europi nisu pokazali bolje lice EU-a. Njemačka više nije propuštala medicinsku robu namijenjenu Italiji na granici, neke zemlje EU-a zaplijenile su maske iz Kine koje su druge zemlje kupile, a čak i manje, ali prosperitetnije države EU kao Austrija nisu bile u mogućnosti kupiti vrlo cijenjene brze testove.

Europska unija, kao da je postala vlastita sjena, sada ni traga ni glasa od Berlina često puta citirane - i vrlo zvučnog u ušima Europljana – teorije o „Više Europe!“, prema riječima austrijskoga ekonomista Rahima Taghizadegana, EU je postao "kafkijanskim tigrom od papira". Rusija i Kina vješto su iskoristile ovu situaciju, spektakularnim slanjem medicinskih timova i raznih medicinskih potrepština u Italiju. Ove su serije fotografija proputovale svijet i postale simbolom inertnosti EU-a.

Vijest da je 80 posto uređaja koji su Rusi poslali beskorisno nije došla do izražaja. Sve više i više ljudi izražava zabrinutost za budućnost EU-a. Bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors (94) boji se da će trenutna kriza Padrezultirati smrću Unije. "Raspoloženje koje vlada u redovima šefova država i vlada EU-a i nedostatak europske solidarnosti predstavljaju smrtonosnu prijetnju za EU", rekao je. Amélie de Montchalin, francuska ministrica za europska pitanja, izrazila je mišljenje da je sada već na kocki kredibilitet EU-a. "Ako je EU samo veliko unutarnje tržište na kojem se ne zna za solidarnost, onda to nema smisla", rekla je.

Te izjave ne treba nužno shvatiti doslovno, ima onih koji se time, bez prikrivanja, trude potaknuti Berlin da učini više, odnosno na da šire otvori svoj novčanik pred drugim državama članicama u teškoćama. EU se sada sigurno neće raspasti, ali bez sumnje, produljena ekonomska kriza, ozbiljna recesija koja bi dovela do otpuštanja velikog broja radnika, ozbiljno će ugroziti njeno postojanje. Ali Njemačka budućnost ne vidi toliko crnom, ministar vanjskih poslova Heiko Maas ovih je dana za Corriere della Sera rekao kako je solidarnost jedno od načela Europske unije i to se provodilo u praksi i tijekom izbjegličke krize.

Istovremeno, njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier u Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitungu objasnio je GEopolitikada, iako je solidarnost vrlo važna sa slabijim državama, ali paketi za spašavanje nisu trajno rješenje. Bavarski ministar Markus Söder rekao je da za trenutnu krizu u EU nisu odgovorni oni nego Europska komisija, koja ne nastupa dovoljno energično.

Međutim, također nije točna ni tvrdnja da je u Europi izgubljena solidarnost, posebno zato što je Europska središnja banka oslobodila značajna sredstva. Znak solidarnosti je da Njemačka prima sve više i više koronavirusnih bolesnika iz Francuske. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u svezi s tim da "europska solidarnost spašava živote".

Najveća lekcija krize je da, iako je EU prošao kroz nekoliko kriza u deset godina, nije spreman za krize poput pandemije koronavirusa. Međutim, nedavni događaji moraju biti lekcija koju treba naučiti: solidarnost je put kojim se treba ići, a zatvaranje granica ne može biti trajno rješenje.

T. Rónay
Népszava (Mađarska)

Pet, 29-05-2020, 18:25:33

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.