Prijepori oko EU proračuna

Jedno se moglo ustanoviti već prije izvanrednog samita šefova država i vlada u četvrtak: pogrešnim se pokazalo očekivanje da je EU nakon krize eura, migracijske krize i u svjetlu brexita jedinstven kao nikad dosad. Kad se radi o novcu, kroz Europu prolazi dubok jaz. To zorno pokazuju izjave dvaju vodećih šefova EU-a prije sastanka u Bruxelles. „Neprihvatljivo je misliti da ćemo odustati od svojih ambicija samo zato što Ujedinjeno ProračunKraljevstvo više nije dio EU-a“, rekao je francuski predsjednik Macron. Nekoliko minuta prije toga nizozemski premijer Mark Rutte kazao je: „Ne znam o čemu bih raspravljao na ovoj sjednici Europskoga vijeća pa sam ponio novu Chopinovu biografiju“.

S proračunom većim od jedan posto BDP-a 27 država članica neće se složiti. Nesuglasje je frapantno. Jer Macrona i Ruttea povezuje više nego što ih dijeli. Obojica pripadaju stranačkoj obitelji liberala. Obojica žele jake investicije i istraživanje, razvoj, tehnologiju, sigurnost i prije svega zaštitu klime. I obojica neprestano govore kako je potrebno „modernizirati“ proračun Unije. Ali tu zajedničko prestaje. Jer kada Rutte govori o modernizaciji, misli na radikalno smanjenje direktnih uplata za agrar i regionalne fondove. Iz tih dvaju proračunskih dijelova, koji zajedno još uvijek čine više od 60 posto zajedničkog proračuna od 156,7 milijardi eura, Nizozemska dobiva malo. Francuska je, naprotiv, jedan od najvećih primatelja agrarnih subvencija.

Francuski seljaci iz Bruxellesa godišnje dobiju oko jedanaest milijardi eura – jedanaest puta više od svojih konkurenata u Nizozemskoj, najvećem agrarnom izvozniku EU-a. I tako je isti prijedlog sporazuma Charlesa Michela, predsjednika Europskoga vijeća, nizozemskom liberalu Rutteu previsok, a francuskom liberalu Macronu prenizak.

Kurz među četvero neto uplatitelja

Jasnije nego u dosadašnjim pregovorima o sedmogodišnjem financijskom okviru formirale su se skupine istomišljenika. Austrija je primjerice dio „štedljive četvorice“ (na engleskom „Frugal Four“) s Nizozemskom, Danskom Kurui Švedskom. Povezuje ih zabrinutost da će zbog istupanja Britanaca preko pristojbi morati platiti više. „Naš je cilj da naš prilog ne naraste neizmjerno“, kazao je kancelar Sebastian Kurz prije početka samita njemačkim i austrijskim novinarima. Ta četvorica, dakle, žele nastavak popusta na svoje priloge.

Odmah nakon što je sletio u Bruxelles, sastao se s Rutteon, švedskim premijerom Stefanom Löfvenom i danskom premijerkom Mette Frederiksen. Zajednički će ići u pregovore, koji bi se mogli rastegnuti do nedjelje, i samo zajednički složiti se s rezultatom, kazao je Kurz. Ali nisu svi neto uplatitelji na toj tvrdoj liniji. Jer popuste toj četvorici i Njemačkoj morali bi financirati svi ostali. Nije dakle čudno što ih Macron odbija. Ali ne samo on. „Finska je protiv rabata“, rekla je finska premijerka Sanna Marin.

Osim toga, ona je i protiv prevelikih kraćenja kod ruralnog razvoja, takozvanog drugog stupa agrarne politike. To Finsku povezuje s Austrijom, koja se tu ubraja među najveće korisnike – ali ne i s Nizozemskom, koja iz toga fonda malo dobiva.

Odlučit će Berlin i Pariz

Štedljivoj četvorici nasuprot stoje „prijatelji kohezije“. To su sve države članice koje su pristupile nakon 2004. plus Njemačka FrancuskaŠpanjolska, Portugal i Grčka. Michel je već malo popustio pod njihovim pritiskom. On predlaže da se osam milijardi eura premjesti od bogatijih prema siromašnijim zemljama članicama. Ali pitanje je hoće li te prijateljske veze u borbi za novac ostati tako čvrste. „Pokazat će se da prijatelji kohezije ipak nisu tako kohezivni“, zajedljivo je primijetio jedan EU-ov diplomat ovih dana u razgovoru za Presse.

Na kraju će sve ovisiti o tome hoće li se Macron dogovoriti s njemačkom kancelarkom Merkel. Nakon brexita Njemačka financira četvrtinu EU-ova proračuna, pa iako Merkel traži popust, ona je pragmatična: „Njemačka će vrlo odlučno raditi na postizanju dogovora“, rekla je.

Oliver Grimm
Die Presse

Čet, 9-04-2020, 19:00:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.