Mađarska realpolitika

U Budimpešti se održava konferencija biskupa i svećenika s Bliskog Istoka. Tema skupa: kako Putin orbanbolje zaštititi kršćane na Bliskom Istoku. Prisutni su crkveni vjerodostojnici prije svega iz Iraka i Sirije - i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Putin i njegov domaćin Viktor Orban ovoga se puta javnosti predstavljaju kao zaštitnici kršćanstva tamo gdje je ono nastalo i gdje je najugroženije - na Bliskom istoku. Tu se oni razlikuju od zapadnih zemalja koje dobro paze da pri realizaciji humanitarnih projekata u toj regiji ne čine razliku između muslimana i kršćana - jer bi to predstavljalo diskriminaciju.

Spasitelji kršćanstva među sobom

Putin i Orban na to gledaju drugačije: zapadne zemlje vide progon kršćana kao "oblik prihvaćene diskriminacije", Križrekao je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pred početak konferencije. I doista: do sada je Mađarska dala 50 milijuna dolara za izgradnju ili obnovu škola, crkvi i bolnica kršćanskih zajednica u toj regiji. A osim toga je Mađarska jedina zemlja koja ima zamjenika državnog tajnika zaduženog za zaštitu progonjenih kršćana širom svijeta.

To je u svakom slučaju novum, kada se radi o susretima Putina i Orbana. Svaki put kada se njih dvojca sastaju, bilo u Budimpešti, bilo u Moskvi, a to znači otprilike dva puta godišnje, mediji, prije svega na Zapadu, su puni ocjena kako se tu radi o susretima dva autokrata. Sada oni očigledno žele poslati neki pozitivniji signal: susret dva spasitelja kršćanstva. Hoće li zapadni mediji to sada pozitivnije ocijeniti?

Novac i atomske elektrane

To je kulisa. No kada je riječ o sadržajima susreta, prije će biti da će njih dvojca razgovarati više o novcu i opskrbi energijom, nego o kršćanstvu. Dvije glavne teme bi trebale biti pitanje opskrbe plinom i pitanje proširenja atomske elektrane Paks. Kada je o toj elektrani riječ, govori se o poslu vrijednom desetak milijardi eura. Mađarska je odlučila da će za modernizaciju i proširenje postojeće elektrane angažirati ruske firme, a ne zapadne. Tu, tehnički gledano, ima logike: Rusi su nuklearnu elektranu Paks i izgradili, pa je razumno da ju i moderniziraju odnosno nadograde.

No politički je to osjetljiva odluka koja je izazvala prilično velike rasprave. Mnogi su u tome vidjeli opasan potez kojim Mađarskase mala Mađarska dovodi u još veću ovisnost od velike Rusije kada je u pitanju opskrba energijom. I svoj plin Mađarska doprema gotovo isključivo iz Rusije. Razlog: naprosto je jeftiniji. Pa zar bi zemlja trebala kupovati skuplji plin samo zato da bi se umilila zapadnim zemljama i njihovim koncernima?

Kada se pažnja obrati na detalje, tu situacija postaje kompliciranija. Za financiranje ovog posla Rusija je odobrila kredite Mađarskoj pod uvjetima koji javnosti nisu poznati. No činjenica je da su u odnosu na vrijeme kada je ovaj kreditni ugovor sklopljen kamate na svjetskom tržištu novca znatno pale, a da se uvjeti rusko-mađarskog ugovora nisu mijenjali. Vrlo je vjerojatno dakle da Mađari plaćaju veće kamate nego da su novac posuđivali na tržištu novca.

Osim toga se s realizacijom projekta prilično kasni. Djelomično je razlog tome otpor od strane Europske unije. No pitanje je primjerice i kako će se sve realizirati - Mađarskoj već sada nedostaje kvalificirane radne snage za izvođenje takvih poslova. Mnogi Mađari su se već odavno odselili na Zapad u potrazi za većim plaćama.

Plin, Ukrajina i moć

I tema opskrbe plinom je u osnovi politička - pogotovo nakon izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine. Rusija je najavila da od početka sljedeće godine više neće isporučivati plin trećim zemljama putem plinovoda koji prolaze sj tok2ukrajinskim teritorijem. Alternativne rute su već postojeći plinovod Sjeverni tok 1, koji je u promet pušten još 2011. godine, te sporni plinovod Sjeverni tok 2, koji je još u izgradnji. Oba ova plinovoda vode preko Baltičkog mora i namijenjena su velikim dijelom opskrbi Njemačke i zemalja EU-a ruskim plinom. Osim toga tu je još i plinovod Turski tok, kojim bi plin kroz Crno more trebao biti dopreman do Turske. Predviđeno je da taj plinovod bude pušten u promet sljedeće godine. Jedan krak tog plinovoda bi trebao voditi i do Mađarske - s kapacitetom od šest milijardi kubičnih metara plina godišnje. U tom kontekstu sigurno nije slučajnost da će 7. studenoga turski predsjednik Recep Tayip Erdogan posjetiti Budimpeštu.

Sve to znači da bi Putin ubuduće Ukrajini naprosto mogao obustaviti dostavu plina, bez da to ugrozi opskrbu Europe. To je politički svakako vrlo problematična situacija, ali u Njemačkoj to nitko ne može glasno kritizirati, budući da i tu ruski plin dolazi zaobilazeći Ukrajinu.

Realna politika jedne male zemlje

No mimo ovih konkretnih tema, svakako se postavlja pitanje zbog čega se Orban i Putin puno češće posjećuju, no što Geopolitikaprimjerice mađarski premijer posjećuje zapadne zemlje. Otkako je Orban 2010. došao na vlast njemačka kancelarka Angela Merkel bila je samo dva puta u Budimpešti.

Jedan odgovor je svakako i činjenica da se sa svojim zapadnim partnerima Orban vrlo često susreće - u Bruxellesu. No dio odgovora je i u realnoj poziciji Mađarske: kao mala zemlja stisnuta između svjetskih sila, Mađarska je naučila da je najbolje svakome nešto ponuditi, sa svima biti dobar. Tako Orban podržava američku politiku u Iraku ili Afganistanu, i šalje tamo vojnike. Njemački automobilski koncerni dobivaju vrlo povoljne uvjete poslovanja u Mađarskoj. A ruskom predsjedniku Orban nudi atomsku elektranu Paks i pozornicu za nastupe: u Budimpešti Putin može pokazati kako on i u redovima EU-a ima svoje saveznike.

 Boris Kalnoky
Deutsche Welle

Pet, 15-11-2019, 15:55:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.