EU - Koliko je članica već „riješilo“ Hrvatsku?

Detalji

Objavljeno Subota, 18 kolovoza 2012 18:00

Koliko je članica već „riješilo" Hrvatsku?

Hrvatska bi 1. srpnja sljedeće godine trebala postati 28. članica EU. Zasad je hrvatski pristupni ugovor ratificiralo jedanaest država. Što je, kako je zapisala Slobodna Dalmacija, dvije manje nego što je do kraja lipnja očekivala i najavljivala šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić. Kada je riječ o formalnim pristancima država članica EU vezano za to bi li naša južna susjeda trebala postati „nova u obitelji", u zadnjih je nekoliko tjedana u središtu pozornosti itekako bila Slovenija i to zbog novih napetosti između država u priči o štedišama Ljubljanske banke. Slovenija je zbog toga također potegnula ručnu kočnicu i nije ratificirala hrvatski pristupni ugovor. U slovensko-hrvatskoj priči o štedišama se, doduše, trenutno čeka susret dvojice bankovno-financijskih stručnjaka, France Arhara i Zdravka Rogića. Prema našim informacijama do toga bi trebalo doći još prije Bledskog strateškog foruma, koji će se održati 2. i 3. rujna. Vesna Pusić tamo će sudjelovati u raspravi o izazovima EU-a u jugoistočnoj Europi, na margini Ljubljanska bankaU slovensko-hrvatskoj priči o štedišama se, doduše, trenutno čeka susret dvojice bankovno-financijskih stručnjaka, France Arhara i Zdravka Rogića. Prema našim informacijama do toga bi trebalo doći još prije Bledskog strateškog foruma, koji će se održati 2. i 3. rujna. Vesna Pusić tamo će sudjelovati u raspravi o izazovima EU-a u jugoistočnoj Europi, na margini događaja susrest će se i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavecomdogađaja susrest će se i sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavecom.

Doduše, u intervjuu za portal Politika Plus hrvatski je predsjednik Ivo Josipović o pitanju LB-a kazao da su možda neki slovenski unutarnjopolitički razlozi utjecali na ponovno otvaranje toga pitanja. Istodobno je izrazio uvjerenje da će se pitanje riješiti na obostrano zadovoljstvo. „Konačni cilj – ponovni dolazak LB-a na hrvatsko tržište i to da građani dođu do svoga novca – bit će zasigurno postignut". Doduše, povratak (N)LB-a u Hrvatsku tamošnji političari praktično dosad još nisu spominjali. Ali mnogi hrvatski mediji u zadnjem razdoblju najavljuju da će Slovenija u jesen morati zamoliti EU za financijsku pomoć, čime bi, navodno, izdašno pogoršala svoju poziciju u sporu s Hrvatskom. Te će iz toga razloga biti neprimjereno kooperativnija.

Službena Ljubljana ni izdaleka nije jedina koja nije ratificirala hrvatski pristupni ugovor – iz regija srednje i južne Europe, znači, nekako iz hrvatskoga susjedstva, zasad Zagreb još nije dobio blagoslov iz Atene. Doduše, hrvatska diplomacija u jesen očekuje još ratifikaciju u četiri do šest država, a u ostalim još u zimu ili u proljeće sljedeće godine. Hrvatski mediji također utvrđuju da s obzirom na ratifikacije nije „problematična" samo Slovenija, nego bi do zapleta moglo doći još i u Nizozemskoj i u Velikoj Britaniji. U Amsterdamu su već rekli da čekaju na rezultate istraživanja iz izvješća Europske komisije, koja će posebnim monitoringom provjeriti kako napreduje Hrvatska odnosno drži li se ista dogovora i obveza EU. Predviđa se da će izvješće biti objavljeno u listopadu. Nizozemska koja će u jesen imati i izbore također je za vrijeme pridruživanja Hrvatske EU izrekla brojne nedoumice i kritike, osobito kada je bila riječ o suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije.

Na Otoku u međuvremenu još jačaju euroskeptične političke snage koje također dobivaju utjecaj trenutno vladajuće konzervativne strane premijera Davida Camerona. Već i ovako je u obje te države poprilično jako raspoloženje koje je „protiv proširenja", to se dosta raširilo i u Finsku, općenito nakon zadnjih izbora kada su moć dobili desni nacionalistički populisti Pravi Finci. Španjolska i Grčka trenutno su okupirane prije svega rješavanjem krize, ali tamo se zapleti ne očekuju. Danska je ratifikaciju najavila sljedeće godine, za neke je na neki način iznenađujuće da Hrvatska još nije „riješila" vodeću europsku silu – Njemačku. Ali ni na toj se točki ne očekuju zapleti. Isto vrijedi i za Poljsku, iako je i tamo ratifikacija djelomično „talac" unutarnjopolitičkih kalkulacija. Naime, oporba, kako je izvještavao Večernji list, uvjetuje podršku razgovorima s premijerom Donaldom Tuskom i promjenama odnosa s EU.

Matija Stepišnik
Večer