Iran: Washington nastoji dobiti na vremenu

Iransko nuklearno pitanje

Partija koja se odigrala u Moskvi između skupine 5+1 (zemlje Vijeća sigurnosti + Njemačka) i Irana nije imala za cilj zaustavljanje iranskog nuklearnog programa. Nakon što je prošloga mjeseca gotovo došlo do raskida u Bagdadu, Šestorica su prije svega pokušala spasiti pregovarački proces i spriječiti Izrael da pokrene vojni napad na iranska ilegalna postrojenja. Iako je predsjednik Mahmud Ahmadinedžad nagovijestio da bi mogao ublažiti svoj stav oko razine obogaćivanja urana, također je podsjetio da njegova zemlja nikada od toga nije u potpunosti odustala. Tjedan dana prije sjednice u Moskvi, Iran je Obamaobjavio svoju namjeru da započne s izgradnjom nuklearnih podmornica. Budući da tehnologija tog tipa iziskuje jednaki udio obogaćenog urana kao i proizvodnja atomske bombe, stručnjaci su iz toga zaključili da takva najavaNovi pregovoriCilj novih pregovora započetih početkom travnja s Iranom jest dobivanje na vremenu. odnosno postizanje kompromisa. Velike su sile tako odustale – barem zasad – zahtijevati od Irana da odustane od svih aktivnosti obogaćivanja, uključujući i onu najnižu razinu obogaćivanja od 3,5% uvelike nalikuje novom izgovoru za ilegalne nuklearne aktivnosti.

Cilj novih pregovora započetih početkom travnja s Iranom jest dobivanje na vremenu. odnosno postizanje kompromisa. Velike su sile tako odustale – barem zasad – zahtijevati od Irana da odustane od svih aktivnosti obogaćivanja, uključujući i onu najnižu razinu obogaćivanja od 3,5%. One se danas fokusiraju na prag od 20%, kojom se Iran približava razini obogaćivanja potrebnog za proizvodnju bombe.

Iranska atomska prijetnja

Čak i u slučaju neslaganja s Teheranom Barack Obama želi ustrajati s raspravama kako bi predvidio izraelski napad koji bi destabilizirao regiju i uzrokovao nagli skok cijena nafte, usred američke izborne kampanje. Tel Aviv redovito prijeti da će riješiti problem korištenjem sile. No bit će mu teško djelovati dokle god pregovori ne budu prekinuti.

Zakulisno američka administracija nastoji nametnuti jedino rješenje koje ima u glavi kako bi izbjegla situaciju da mora izabrati između bombe i rata: zadržati iranski nuklearni program „na pragu". Drugim riječima, radilo bi se o prihvaćanju činjenice da Iran ima mogućnost proizvesti Irannuklearnu bombu, ali da ne prijeđe taj korak.

U to je, nedvojbeno, najteže uvjeriti Izraelce koji iransku prijetnju smatraju egzistencijalnim pitanjem te zahtijevaju potpuni prestanak aktivnosti obogaćivanja. U svezi s tim gorućim dosjeom, Amerikanci i Izraelci nisu zacrtali crvenu crtu na istom mjestu. Izraelci ne mogu prihvatiti činjenicu da je Islamska Republika u mogućnosti proizvesti atomsku bombu.

Hoće li Barack Obama uspjeti uvjeriti svog izraelskog saveznika? Njegov manevarski prostor uzak je: on mora postići prekid obogaćivanja od strane Iranaca te prihvatiti kompromise bez izazivanja Izraelaca, koji su sve nervozniji. Već više mjeseci, odlasci i dolasci političkih i vojnih dužnosnika postali su sve učestaliji na relaciji Washington – Tel Aviv.

No brzinska utrka koja je započela oko iranske bombe ne tiče se samo diplomata. Kako bi dobile na vremenu Sjedinjene Države i Izrael također su krenuli u tajni rat koji se sastoji od napada na znanstvenike i od računalnih virusa, koji su samo dodatak sankcijama. „Ciljani napadi u posljednjih nekoliko godina skandalozni su, ali strahovito učinkoviti", komentira jedan visokopozicionirani francuski dužnosnik. No hoće li to biti dovoljno? U ovome času, nitko na to nema odgovor.

Isabelle Lasserre
Le Figaro

 

HEADER  

# Jesmo li doista ovce?Crni Jahač 2012-06-24 23:45
Citat:
No brzinska utrka koja je započela oko iranske bombe ne tiče se samo diplomata.
Usudio bih se komentirati "brzinsku uturku".
Naime, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je 1992. "da će Iran imati nuklearnu bombu do 1999. godine". Isto je ponovio Shimon Peres, izraelski premijer, 1996. godine. Ima još, ali i ovo je dostatno za "brzinsku utrku".

A što je, u svezi "iranske nuklearne bombe", izbrisano iz povijesnog sjećanja?

Zapad je počeo graditi iransko nuklearno postrojenje Bushehr jer je iranski diktator šah Reza Pahlavi izrazio želju da ima atomsku bombu. Tada se nitko nije pozivao na neke "međunarodne sporazume" i rezolucije UN-a. Kad je u siječnju 1979. Pahlavi pobjegao iz Perzije, ajatolah Homeini je naredio obustavu radova na nuklearnom projektu "jer je to djelo Đavla". Valja ovdje spomenuti da je oko 80.000 dobrostojećih Židova iselilo iz Irana u Ameriku (poglavito New York) nakon svrgavanja Pahlavija. Itd. itd.
Prijavi Administratoru

Na STAROM SUSTAVU KOMENTIRANJA VIŠE NIJE MOGUĆE POSTAVLJANJE NOVIH KOMENTARA

Zato molimo sve one koji se još nisu prebacili na novi sustav da to što prije učine, a mi ćemo s naše strane vrlo rado pomoći u slučaju problema. Za pomoć samo se treba javiti na admin@hkv.hr.

Za komentiranje u novom sustavu Disqus potrebno je biti registriran na jednoj od tri socijalne mreže, Facebook, Twitter ili g+ (Google), odnosno imati korisnički račun na samom Disqusu. S takvim korisničkim računom svatko se može prijaviti u sučelju za komentiranje Disqus i postavljati svoje komentare.

Ned, 19-05-2013, 07:56:30

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 115 gostiju i nema članova online

Prijava

Preporučite članak

       'Like' za članak

'+1' na Googleu

Kolumne

Hrvoje Hitrec Nenad Piskač Javor Novak Ljubomir Škrinjar Davor Dijanović

Lijepa Naša

0110_Dubrovnik_Stradun.jpg
Copyright © 2013 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Sva prava zadržana.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).