Ograničen proračun za grobišta

Nakon prihvaćanja rebalansa proračuna, u Ministarstvu rada, obitelji i socijalnih poslova ove godine je za uređivanje skrivenih grobišta rezervirano 390.000 eura. Planirana sredstva, namijenjena svim vojnim grobištima ove su godine morali smanjiti za više od četvrtinu.

Uz uređivanje skrivenih grobišta, Ministarstvo je dužno brinuti i za održavanje grobišta iz Prvoga i Drugoga svjetskog rata i za grobišta slovenskih žrtava u inozemstvu. Zajednička sredstva za uređivanje svih vojnih grobišta, prihvaćanjem rebalansa proračuna za 2012. godinu još su dodatno smanjena na 609.982 eura, navodi Ministarstvo.

Tim sredstvima se ove godine namjeravaju platiti Vojna grobljaPovjerenstvo također preporuča da Slovenija što prije ratificira bilateralni Sporazum o uređivanju vojnih groblja s Hrvatskom, koji je potpisala 2008. godine, a koji je Hrvatska ratificirala 2009. godine. Naime, Sporazum je potreban za daljnje uređivanje najveće masovne grobnice Hrvata u Sloveniji u Teznom kod Mariboratroškovi sanacije i završiti uređenje Hude jame, provesti natječaj i započeti gradnju spomenika svim žrtvama svih ratova, namjerava se redovito održavati spomen-park Teharje, vojna grobišta na području Kočevskog roga, grobišta i kosturnica Tezno kod Maribora i u Škofjoj Loki. U programu su predviđeni još neki manji nužni zahvati i zajamčena su sredstva za otkup zemljišta.

Program očito ne obuhvaća topografska istraživanja i daljnje sondiranje skrivenih grobišta, ne obuhvaća ni iskopavanje žrtava u drugom dijelu rova u Hudoj jami, što je Povjerenstvo Vlade RS za rješavanje pitanje skrivenih grobišta, između ostaloga, preporučilo novoj Vladi.

Zanimljivo i za State Department

Zanimljivo je da otkrivanje skrivenih grobišta spominje i State Department u svom ovogodišnjem izvješću o stanju ljudskih prava. Isti ocjenjuje da je mjesto i identitet posmrtnih ostataka više od tisuću osoba ubijenih bez prethodnog suđenja od 1945. do 1947. godine politički vrlo osjetljivo i sporno pitanje. Vlasti nisu iskopale i identificirale veliku većinu žrtava, Vlada je proračun smanjila za pola, a potomci nemaju mogućnost zahtijevati pomoć ili dati inicijativu za službenu istragu, navodi se u izvješću.

Povjerenstvo također preporuča da Slovenija što prije ratificira bilateralni Sporazum o uređivanju vojnih groblja s Hrvatskom, koji je potpisala 2008. godine, a koji je Hrvatska ratificirala 2009. godine. Naime, Sporazum je potreban za daljnje uređivanje najveće masovne grobnice Hrvata u Sloveniji u Teznom kod Maribora.

Ministarstvo vanjskih poslova objašnjava da Sporazum još nije ratificiran jer su „promjene slovenskog područnog zakonodavstva i u međunarodnim odnosima određivale sadržajnu i konceptualnu promjenu, odnosno drukčiji pristup uređivanju toga područja". Sukladno tome, kod pojma žrtve rata – zbog uzimanja u obzir načela diskriminacije – za određivanje kruga tih osoba više se ne uvažava kriterij narodnosti ili državljanstva, nego je odlučujuće samo to da je umrla osoba koja je pokopana na teritoriju jedne države imala stalni boravak na teritoriju druge države potpisnice Sporazuma. Taj modernizirani koncept je uvažavan u nekim već sklopljenim sporazumima i u odnosima među državama nastalim na teritoriju bivše Jugoslavije, što diktira da se Sporazum s Hrvatskom prilagodi tome. Ministarstvo još navodi da odluka o promjeni Sporazuma još nije prihvaćena.

„Ako je ikako moguće, što više otežati put u javno sjećanje"

Predsjednik Komisije za rješavanje skrivenih grobišta Jože Dežman ne vidi prave razloge za promjenu Sporazuma. Isti već niz godina upozorava na nerazumljiv odnos prema grobištima i mrtvima iz republika bivše Jugoslavije. Kod toga ističe da s Njemačkom i Italijom imamo već sklopljene međunarodne dogovore o uređivanju njihovih grobišta i pokopu njihovih umrlih i ubijenih na slovenskom tlu.

„Prema slovenskim žrtvama i ubijenim pripadnicima drugih jugoslavenskih naroda, prije svega prema neizmjernoj gomili Hrvata, slovenski politički krug, koji se svjesno i nesvjesno drži sustava očuvanja i razvijanja revolucionarne tradicije, ponaša se tako da istima što se više može pokuša otežati put u javno sjećanje te koliko je to moguće zakomplicira pravo na čovjeka vrijedan pokop".

Matjaž Albreht
Delo