EU - sami rezovi ne vode do oporavka

Detalji

Objavljeno Srijeda, 16 svibnja 2012 18:00

Njemačka ne može ignorirati povratni udarac strogih mjera štednje

Počinje se pojavljivati konsenzus da se nešto treba pokrenuti u sadašnjoj ortodoksnosti glede strogih gospodarskih mjera štednje. Ukratko, Europa, počevši s Njemačkom, treba revidirati uvjete fiskalnog sporazuma, olabaviti monetarnu politiku i prihvatiti da sami rezovi ne vode do oporavka. Ako nastavimo tamo gdje jesmo, postoji opasnost da će se politička nestabilnost nalik onoj koju vidimo u Grčkoj proširiti, i u nekim slučajevima dovesti ekstremiste u prve redove.

Poruka europskog izbornog tijela proteklih tjedana bila je konzistentna. Glasači su rekli da im je dosta gorkih lijekova koji nemaju perspektivu oporavka i više ne vjeruju strankama koje su predane strogim mjerama štednje koje zagovara Berlin. U Francuskoj je ovaj osjećajNužne promjeneDo sada su poruke iz Bruxellesa i Berlina bile poznate: nema alternative i dama ostaje nepokolebljiva, a ta dama je kancelarka Angela Merkel. No to bi se moglo promijeniti. U komisiji postoji sve veće prihvaćanje da se postojeća politika ne može više podržavati i svaka vlada koja je primjenjuje bit će odbačena na izborima pomeo Nicolasa Sarkozya i doveo Francoisa Hollandea. U Grčkoj, frustracija zbog nezaustavljivog pada ohrabruje još više uznemirujuće političke opcije, od fašističke Zlatne zore do ljevičarskog fantasta Alexisa Tsiprasa i njegove Syriza stranke.

Grčka i Španjolska

Ako Grčka opet bude išla na izbore, što se čini izglednim zbog neuspjeha koalicijskih pregovora, Syriza kao ekstremna ljevica i koalicija koja je protiv strogih mjera štednje pobijedit će s oko 27 posto glasova, te postati glavna politička snaga u zemlji. Gospodarsko predviđanje za Španjolsku gotovo je isto tako očajno. Madrid nema nade da će uspjeti ostvariti ciljeve proračunskog deficita i mora nametnuti više rezova ili biti kažnjen od EU-a – što je zbunjujući izbor za zemlju u kojoj je 23 posto ljudi bez posla. U međuvremenu, irski referendum 31. svibnja o fiskalnom sporazumu bit će još jedan test za to jesu li europski glasači spremni na više boli u nadi da će ostvariti nejasna obećanja u vrlo dalekoj budućnosti.

Do sada su poruke iz Bruxellesa i Berlina bile poznate: nema alternative i dama ostaje nepokolebljiva, a ta dama je kancelarka Angela Merkel. No to bi se moglo promijeniti. U komisiji postoji sve veće prihvaćanje da se postojeća politika ne može više podržavati i svaka vlada koja je primjenjuje bit će odbačena na izborima.

To ostavlja Njemačku kao veliki bedem fiskalne ortodoksnosti, ali čak i njemački glasači propituju Merkelino dugom opterećeno gospodarstvo. Nakon gubitka izbora u državi Schleswig-Holstein, ona je sinoć izgubila u Sjevernoj Rajni Vestfaliji, njemačkoj najmnogoljudnijoj državi, koja je jučer glasovala.

Nitko normalan neće zagovarati vudu gospodarstvo koje Syriza predlaže za Grčku. Možda ništa ne može zaustaviti Grčku od klizanja u produženi kaos, koji će povećati izglednost njenog izlaska iz eura. Ako se to dogodi, Europa će se morati nositi sa šokom. U međuvremenu, ono što se treba pojaviti, pogotovo nakon što glasači donesu još jednu presudu na francuskim parlamentarnim izborima u lipnju, jest priznanje da stvari ne mogu u nedogled ići onako kao što su sada.

Prilagođavanje manjoj javnoj potrošnji treba biti usporeno dok Njemačka mora biti uvjerena da potpiše za sporazum o rastu, što znači da će, ako Nijemci žive malo ekstravagantnije nego što su navikli, kupujući više od svojih europskih partnera i preuzimajući rizike, to dovesti do visoke inflacije. Anatema mnogim Nijemcima, počevši s ministrom financija Wolfgangom Schaubleom, jest tko će zatražiti od radišnih Nijemaca da plate za tuđe pogrješke. Njemački neizbježni prosperitet izgrađen je na izvozu i euru, ali ako njezino susjedstvo stagnira do u nedogled, njemačke kompanije i njemački životni standard će patiti. To nije poruka dobrodošlice za Merkel – ali ako se njezini glasači okrenu protiv nje, ona može malo učiniti sama po sebi, na kraju.

Independent