Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2011.

Španjolska, peto po veličini gospodarstvo Europe, nalazi se na rubu dužničke krize. Ona je bila jedna od najoduševljenijih uvoditelja eura 1999., a od tada je neprekidno uživala u napretku sve do krize u rujnu 2008.. Europski fondovi ulagali su u Španjolsku potičući privatnu potrošnju i bum građevinskog sektora. (Procjenjuje se da je 61 posto svih kredita privatnom sektoru bilo za nekretnine.) Kao posljedica toga, došlo je do naglog rasta privatnog duga i cijena nekretnina. Tijekom buma plaće i cijene u Španjolskoj rasle su brže nego u drugim europskim zemljama. Mjehur tržišta nekretnina rasprsnuo se u rujnu 2008., najavljujući recesiju i pad potražnje. Međutim, plaće i cijene snizile su se u daleko manjoj mjeri. To je rezultiralo nekonkurentnošću španjolske industrije. Kako Španjolska ne može devalvirati valutu zbog svojeg članstva u eurozoni, ona treba smanjiti plaće i cijene sve dok ne budu u skladu sa onima njenih konkurenata.(D.Bose,The Telegraph)

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2011.

Ovogodišnja događanja u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku podsjećaju na iransku revoluciju 1979. i, prije toga, Yom Kippurski rat u listopadu 1973. Taj napad na Izrael koji su izvršili Egipat i Sirija događaj je zbog kojeg je Zapad, a osobito SAD, shvatio da je izgubio veliki dio svojeg utjecaja na cijenu sirove nafte. Za razliku od 1979., revolucija se sada događa u nekoliko zemalja, a ne samo jednoj. Za razliku od 1973. kada je prijetnja sigurnosti bila jasnija, regija je sada prekrivena maglom neizvjesnosti i nasilja.(The Telegraph)

Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2011.

Danski dnevnik "Politiken" od 21. veljače, na dvije stranice donosi članak u kojem se oštro kritiziraju nesrazmjerno visoke plaće političara i zaposlenika EU u Bruxellesu. Dok su se prosječne plaće u Europi od 2008. do danas snizile za pet posto, plaće 46.000 političara i zaposlenika Europske unije u Bruxellesu porasle su za četri posto. Svaki peti prima plaću veću od miljun kuna, a gotovo svaki drugi oko pol miljuna kuna godišnje. Oko 1.100 – 1.600 osoba prima plaću preko 1,4 miljuna, dok istodobno plaćaju daleko niži porez nego što je u Danskoj - svega 15 - 20 posto.(M.Ibler)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2011.

Nazivaju ih neobičnim parom, a lako je vidjeti i zašto. David Cameron i Angela Merkel naizgled su nespojivi: on uvjereni euroskeptik, ona prava članica europskog projekta. Kad je Cameron povukao konzervativce iz glavne skupine desnog centra u Europskom parlamentu i udružio se s onima koje njemačka kancelarka smatra gomilom zlobnih izopćenika, izgledalo je kao da njih dvoje nikada više neće uljudno razgovarati. No otkad je postao premijer, Cameron njeguje bliske veze s njemačkom kolegicom; čini se da se slažu gotovo u svemu, od strogih mjera štednje do pogibelji multikulturalnosti. Čudno za britanskog premijera, ali Cameron je bliži njemačkom stavu nego stavu kolega u SAD-u. Izgleda da nastaje nova posebna veza.(J.Warner, The Telegraph)

Detalji

Objavljeno: 20. veljače 2011.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković jučer (16. 2., op. ur.) je bio u Haagu kako bi otklonio nizozemsko suzdržano stajalište o članstvu u EU. „Nizozemska je stroga, ali pravedna. Mi to poštujemo."  - rekao je ministar Jandroković. Kao što i priliči nekome tko nešto dođe tražiti, mora biti uljudan prema svome domaćinu. Gordan Jandroković, ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade Republike Hrvatske razumije u potpunosti nizozemsku suzdržanost prema brzom primanju njegove države kao 28. članice Europske Unije.(M.Kranenburg,Handelsblad)

Detalji

Objavljeno: 17. veljače 2011.

U vanjskoj politici ministar vanjskih poslova Franco Frattini snažno zagovara veći angažman Europske unije na području Balkana uz poziv da se poticaj za proširenjem ne ugasi nakon pridruživanja Hrvatske. U unutarnjoj politici ostaje vjeran stranci Narod slobode (Pdl), kaže da je uvjeren da će vlada ostati do kraja mandata i da bi zamjena premijera u ovom trenutku bila uvreda za birače. Šef talijanske diplomacije ne želi ni čuti da ga se naziva Berlusconijevim odvjetnikom.(M.Manzin,Il Piccolo)

Detalji

Objavljeno: 16. veljače 2011.

Protivio se Međunarodni monetarni fond, protestirala je Svjetska banka, ali mađarska je Vlada u srpnju 2010. odlučila – uvodi se porezna stopa od 0,5 posto na aktivu banaka. Sada o tome razmišlja i hrvatska Vlada. Kamate na kredite u Hrvatskoj su oko šest posto, dok su u Italiji, sjedištu vlasnika dviju najvećih hrvatskih banaka dva do tri posto. Sličan je odnos visine kamata i u poslovanju drugih banaka a njih oko 94 posto je u vlasništvu inozemnog bankarskog sustava. Za neke je upravo to glavni razlog u visini kamatne stope, dok predsjednik Hrvatske udruge bankara Zlatko Bohaček ističe kako su kamate odraz rasta gospodarstva i smanjenja loših potraživanja.(dw-world.de)

Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2011.

Iz bosanskohercegovačkih medija dolazi krajnje uznemiravajuća vijest po kojoj Hrvatska predvodi inicijativu osnivanja "Balkanske vojske". Točnije, u prvom koraku bi se unutar NATO-ove misije u Afganistanu osnovala zajednička postrojba BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Slovenije, i Srbije ako se ona želi pridružiti. Ovu vijest potvrdio je veleposlanik Hrvatske u NATO-u Igor Pokaz, kazavši: "Ovo je šansa da pokažemo da zajedničkim snagama možemo pomoći međunarodnim snagama da postignu mir i stabilnost". Ono što nas zanima je sljedeće: tko je Igoru Pokazu dao mandat za osnivanje zajedničkih vojnih jugo-postrojbi što je izravno protiv duha i slova hrvatskoga Ustava? Znamo da ne bi bilo prvi puta da se hrvatski dužnosnici oglušuju na ustavne odredbe, ali što je previše je previše. Još tragamo za više od tisuću nestalih, da bi sada za udobno smještenu stražnjicu Igora Pokaza u NATO-u trebali mimo Ustava tjerati hrvatske vojnike da služe u novoj JNA, i to još u Afganistanu.(mm)