Hrvatska bez zrakoplovstva, dok Srbija svoje brzo obnavlja

HRZDok se predsjednik države i vrhovni vojni zapovjednik Stjepan Mesić javno odriče ratnog zrakoplovstva, nudeći nadzor i obranu hrvatskog neba zrakoplovstvu susjedne Italije, Srbija svoje obnavlja. Koraci su joj, doduše, mali, ali Hrvatska teško može u skoro vrijeme doskočiti srbijanskoj dominaciji na nebu iznad Balkana. Ako bismo komparirali brojnost, tehničko stanje i sposobnost letjelica, Hrvatsko je ratno zrakoplovstvo, u odnosu na ono Republike Srbije, ptica otupjelih kandža i slomljenih krila. Srbijansko je zrakoplovstvo u posljednje dvije godine remontiralo 16 letjelica, među kojima i četiri zrakoplova tipa MiG-29, an-26, jak-40 i dva helikoptera HT-40. Unaprijeđena je obuka pilota, povećan je sat naleta i srbijanski piloti, nakon niza godina, uvježbavaju noćno letenje i borbena djelovanja po ciljevima na zemlji. S remontiranim MiG-ovima 29 Srbija u potpunosti nadzire svoje nebo, te je tako, za razliku od Hrvatske, osigurala nastavak obuke i trenaže pilota lovačkoga zrakoplovstva. Dok hrvatski piloti godišnje lete jedva 30 sati, srpski u svojim mlažnjacima lete i više od 50 sati.

Diplomatski rad

Osim planirane nabave novih MiG-ova 29 (vjerojatno inačica SMT, koji je NATO kompatibilan), Srbija se priprema za generalni remont većeg dijela od ukupno 25 super galebova G-4 (školsko-borbeni mlažnjaci proizvedeni pred kraj SFRJ, spadaju u klasu najboljih školskih zrakoplova u svijetu). Tehnološki demonstrator super galeb G-4MD već leti iznad Batajnice.

U odnosu na raniju generaciju super galeba, demonstrator MD ima veće spremnike za gorivo, nosi više naoružanja (može nositi i američke vođene projektile zrak−zemlja AMG-65 maverick), kokpit je obnovljen u cijelosti, te avionika. Minimalna cijena remonta ovih lakih jurišnika, koji će letjeti nakon 2020. godine, iznosi tri milijuna eura. Srbijanska diplomacija radi i na otkupu super galebova koji se nalaze izvan granice Srbije. U sastavu vojske Republike Srpske nalazi se jedan super galeb, kao i 17 letjelica tipova jastreb i orao koje Srbija želi, a snažan je pritisak na Crnu Goru da prepusti svojih 17 super galebova.

Nema sumnje da će Banja Luka ponuditi svoje letjelice, a tim bi putem mogla i Podgorica, ali ne svojom krivnjom. Podgorica je sklonija ideji da mlažnjake prepusti Hrvatskoj i tako dade doprinos ideji osnivanja regionalnog centra za obuku pilota na Zemuniku, o čemu smo već pisali. Crnogorske super galebove, stacionirane na vojnom aerodromu Golubovci kod Podgorice, Hrvatska − ne želi. Posve je izvjesno da će ti zrakoplovi prije ili kasnije, kao što je bio slučaj s pripadajućim simulatorima leta, odletjeti na beogradsku Batajnicu.

Crnogorska ponuda

Kako nam je potvrdio Blagoje Grahovac, general zrakoplovstva u miru i savjetnik predsjednika crnogorskog parlamenta za obrambena pitanja, riječ je o eskadrili koja je u dobrom tehničkom stanju. Od četiri “životna” remonta, koji su predviđeni za svaki zrakoplov, obavljen je tek prvi, i to prije rata u Zrakoplovno-remontnom zavod (ZTZ) u Velikoj Gorici.

Ponuda u papirnatoj formi, doduše, nije poslana na Zrinjevac, ali, kazao nam je Grahovac, o crnogorskim super galebovima razgovaralo se neslužbeno na stručnoj razini između Zagreba i Podgorice.

Strani nadzor košta koliko i novi lovac

Iskustvo Slovenije, čije nebo kontrolira Italija, pokazalo je da je nacionalno zrakoplovstvo uvijek jeftinija solucija od najma inozemnog. Inozemni nadzor toliko je skup (40 milijuna eura godišnje, kolika je cijena novog lovca!) da su Slovenci otkad ga koriste mogli nabaviti i vlastite zrakoplove. Vojno zrakoplovstvo vrlo je bitna i iznimno visoka financijska stavka svake zemlje. Vojni stručnjaci upozoravaju na to da bi i osiguranje civilnih letova iznad neke zemlje bitno poskupjelo kada ta država ne bi mogla jamčiti sigurnost svoga neba.

RH i nad Makedonijom?

Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Albanija nemaju lovačko zrakoplovstvo i, prema svemu sudeći, kontrolu zračnog prostora delegirat će na drugu državu po uzoru na Sloveniju i pribaltičke države. Mnogi se pitaju zašto Hrvatska, nakon što bi kupila eskadilu novih mlažnjaka, ne bi nadzirala nebo spomenutih susjeda i preko “air policing” usluga otplatila eskadrilu?

Čega smo se sve odrekli

Potopljene podmornice

Hrvatska politika ne odriče se samo zrakoplovstva. Pod ravnanjem bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića, Hrvatska je ostala bez podmorničarstva.

"Krezubi" HRM

HRM punih 15 godina nije ispalio ni jednu jedinu raketu RBS-15. Te su rakete jedino preostalo strateško hrvatsko oružje na moru, a tehničko im je stanje zbog isteka roka trajnosti krajnje upitno.

PZO bez projektila

Hrvatska nema ni protuzrakoplovne projektile srednjeg dometa.

Zbogom bojnom gađanju

Pune četiri godine zrakoplovi MIG 21 nisu provodili bojno gađanje projektilima.

 

http://ddrrh.com

 

Pon, 1-03-2021, 23:30:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.