«Most povratka»

 

SDP je prije nekoliko tjedana iznio u javnost tezu o predstojećem demografskom slomu Hrvatske! Prošle godine je predsjednik HNS-a R. Čačić u TV-emisiji “Nedjeljom u dva” govorio o istoj temi na način da je predložio kako Hvratska treba “uvesti” ljude iz Ukrajine, koji bi se po njegovom mišljenju, najlakše kroatizirali! Zanimljivo je da vodstvu tih dviju političkih stranaka nije palo na pamet milijunsko hrvatsko iseljeništvo koje živi na svim kontinentima, a koje bi se moglo, pod određenim uvjetima, barem u jednom svom, manjem ili većem dijelu, vratiti u Hrvatsku, posebno u kontekstu aktualne velike i teške svjetske gospodarske krize. Treba naglasiti da je demokratska i slobodna Hrvatska danas poželjna destinacija za život mnogih stranaca, pa bi bilo logično da je takvom doživljavaju i brojni iseljeni Hrvati, koji nisu samo očarani njezinom ljepotom, raznolikošću i bogatstvom, već su i emotivno vezani uz nju – Lijepu Našu!

Lijepa NašaŠto učiniti za pokretanje takvog jednog procesa koji postaje imperativom vremena ako se s jedne strane želi demografski obnoviti Hrvatsku, a sa druge ju i gospodarski osnažiti? Može li se uopće danas pokrenuti takav politički proces u našoj zemlji, koji bi zasigurno Hrvatsku ojačao i otvorio mogućnost bržeg razvoja u smjeru stvaranja “mediteranske Švicarske”, zemlje visokog strandarda i blagostanja? Mi, dojučerašnji dio iseljene Hrvatske, a koji smo se trajno vratili u Domovinu, orgranizirani u Klubu hrvatskih povratnika “Krasna zemljo”, mislimo da može i to puno lakše nego što se to na prvi pogled čini.

Za otvaranje takvog jednog procesa nužna je u prvom redu politička volja! Do sada, u ovih 18 godina, ona je imala više deklarativan karakter dok se u praksi pokazala vrlo neučinkovitom, dapače nepoželjnom. Mnogi od onih koji su planirali nastaviti život u Domovini nisu u toj nakani uspjeli i to prvenstveno iz razloga što su se dominantne političko-gospodarske strukture u zemlji pobojale za svoje, više desetljeća stare, pozicije monopola u svim segmentima gospodarskog, društvenog i političkog života! Mnogi su zbog toga bili primorani još jedanput iseliti, i to potpuno razočarani, a u jednom dijelu i prevareni i opljačkani.

Držimo da danas Hrvatska nije samo po godinama postala punoljetna, već da je i dovoljno sazrela da shvati kako je pravo na život i rad u Lijepoj Našoj, Ustavom zajamčeno svakom Hrvatu, bez obzira od kuda se on trajno vratio u nju, a to je istovremeno i od vitalnog značaja za budućnost hrvatskog naroda i njegove samostalne države! Do sada su se uspješno vratili i integrirali najviše uspješni sportaši, prije svega nogometaši. Mislimo da ne treba nabrajati sve one koji brane boje Hrvatske, a rođeni su od Australije do Njemačke, Švicarske ili pak u Bosni i Hercegovini. Međutim malo je poznato koliko ima uspješnih Hrvata i u mnogim drugim djelatnostima, a koji imaju izgrađenu nacionalnu svijest o pripadanju hrvatskoj naciji i od kojih bi se mnogi rado vratili u Hrvatsku, kada bi stekli dojam da su dobro došli, te da mogu ravnopravno sudjelovati, prije svega u gospodarskom životu naše zemlje!

Da bi se shvatio problem Hrvata koji žive izvan granica Hrvatske, a koji bi se željeli vratiti u Domovinu, treba razumjeti i uvažiti neke činjenice, koje ćemo ukratko izložiti, ne pretendirajući pri tom na to da su one u potpunosti obuhvaćene, već naprotiv željeli bismo da izneseno bude samo poticaj mnogima koji promišljaju ovaj problem pa da ga upotpune dodatnim podacima i sugestijama.

1. Ogromna većina Hrvata koji danas žive širom svijeta nisu napustili Domovinu iz avanturizma već iz gospodarsko-političke nužde;

2. Iza korištenog pojma “ekonomska emigracija” ili “radnici na privremenom radu u inozemstvu” skrivala se politička nakana bivšeg režima, da dodatno oslabi biološku supstancu hrvatskog naroda u hrvatskim krajevima, a nakon poslijeratnih masakara, to je bio strahovit dodatni demografski udarac koji bi, da nije stvorena samostalna hrvatska država, sljedećih desetljeća doveo u pitanje samu opstojnost hrvatske nacije;

3. Jugoslavenski režim je organizirano raseljavao Hrvate (prije svega iz “pasivnih krajeva”, a zapravo iz onih krajeva gdje se namjerno i sustavno nije investiralo) diljem svijeta, na osnovu ugovora koje su sklopili sa nizom zemalja svijeta (Njemačka, Australija i druge) o godišnjim kvotama iseljenja za što je dobivao i nekakvu novčanu nadoknadu (prodavali su ljude kao stoku!);

4. Ti naši sunarodnjaci imaju pravo na, kako od države organizirani povratak tako i na stimuliranje povratka barem jednako kako to RH čini prema Srbima, koji su napustili naš teritorij ne zbog toga jer su bili protjerani, već zbog antihrvatske indoktrinacije i činjenice da se nisu htjeli pomiriti sa postojanjem hrvatske države (npr.: postavljanje u razna ministarstva predstavnike povratnika iz iseljeništva)! Hrvatska država je pravni slijednik SFRJ, pa prema tome treba ispraviti nepravdu koju je ta totalitarna tvorevina napravila stotinama tisuća Hrvata!

5. Procjenjuje se da će sljedećih godina u mirovinu otići otprilike 250.000 Hrvata samo u državama Zapadne Europe. Te ljude treba, od države organizirano, motivirati da se u što većem broju vrate u svoju Domovinu, u prvom redu iz ljudskih pobuda, ali istovremeno se treba znati da bi njihovim povratkom bila znatno povećana količina novca koji se trošio ovdje, a zarađen je negdje drugdje. Procjenjuje se da bi se radilo o redovitom godišnjem “nerobnom deviznom prilivu” u visini većoj od 4 milijarde € i to u sljedećih petnaestak godina;

6. Kada bi se iz temelja osnažila jedina preostala hrvatska banka (HPB), prebacivanjem Državnog proračuna na nju, a u kontekstu aktualnog stanja u međunarodnom bankarstvu, ti naši sunarodnjaci bi zasigurno našli interes polaganja svojih ušteđevina u nju (čak i onih koji se možda ne mogu ili ne žele za stalno vratiti);

7. Hrvatska država je našem raseljenom narodu dužna osigurati povratak ne samo zbog ogromnih zasluga pri stvaranju hrvatske države, financiranju naoružavanja HV-a, stalnoj materijalnoj skrbi o svojim bližnjima, redovitim dolascima i za vrijeme Domovinskog rata, kada je njihova potrošnja barem djelomično ublažila izostanak turizma, već i zbog čiste nacionalne i ljudske solidarnosti;

8. U svijetu postoje izuzetno bogati Hrvati koji bi zasigurno našli svoj interes za ulaganjem u Hrvatsku. Do sada se tim ljudima nije pristupalo na način da ih se potakne na ulaganja. Naprotiv, struktura koja desetljećima vedri i oblači hrvatskim gospodarstvom gledala je da spriječi povratnike investitore bojeći se za svoj politički, društveni i gospodarski monopol! Bivša tzv. tehno-menadžerska struktura znala je da bi se njihove pozicije znatno uzdrmale ulaskom hrvatskog iseljeničkog kapitala u RH. Poznato je da su mnogi pokušali, ali su u velikom broju bili prevareni i poniženi tako da su se vraćali u države iz kojih su se prvotno vratili u Lijepu Našu. Njima se Hrvatska treba iskreno ispričati i pozvati ih da nesmetano i tržišno ravnopravno investiraju u našu zemlju;

9. Tako na primjer treba odmah započeti razgovore za našim iskusnim i bogatim iseljenicima u Južnoj i Sjevernoj Americi koji se vrlo uspješno bave ribarstvom i preradom ribe da ulože u tu gospodarsku granu. Naravno tome treba prethoditi proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu, za što je sada idealan politički trenutak;

10. Treba poticati posebice mlade Hrvate na povratak, a za što se moraju napraviti posebni programi. Država treba evidentirati sva deficitarna zanimanja i o tome redovito obavještavati naše iseljenike. Poticaje treba dati onima koji su spremni investirati u stočarstvo, poljoprivredu, drvno-prerađivačku industriju i sl.;

11. Posebno se treba povesti briga o onim Hrvatima koji žive po umirovljeničkim domovima širom svijeta, a koji bi se vratili kada bi imali adekvatan smještaj i njegu kod nas;

12. Onim, na sreću malobrojnim iseljenicima koji se žele vratiti, a zbog pomanjkanja materijalnih sredstava to ne mogu, omogućiti povratak na račun hrvatske države (posebice iz Južne Amerike);

13. Ovaj poduhvat svakako neće biti moguć i bez velikog angažmana Katoličke crkve koja najbolje poznaje i pokriva dijasporu. Stoga treba maksimalno uključiti i naše svećenstvo da pomogne u izgradnji ovog “Mosta povratka” između Domovine i iseljene Hrvatske;

14. Da bi projekt “Most povratka” mogao zaživjeti nužan je snažan lobi u Hrvatskoj koji će izvršiti pritisak na politiku i potaknuti je da konačno otvori i pokrene procese u tom smjeru. Naš klub želi biti dio te, za hrvatsku budućnost, sudbonosne priče.

U tom smislu otvaramo širom svoja vrata svima u dijaspori koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku, a koji to iz bilo kojih razloga do danas još nisu učinili. Svi koji planiraju povratak u Domovinu mogu postati članovi naše udruge čime dobivaju svu logističku i moralnu potporu za ostvarivanje svoje nakane Našim pak političarima na kraju savjetujemo da se, umjesto “plakanja” nad demografskom slikom Hrvatske i “plakanja” nad “zločestom” EU koja nas ne želi k sebi, okrenu rješavanju stvarnih problema hrvatskog gospodarstva i društva općenito. A ono što zasigurno spada u najveće prioritete u tom kontekstu jest aktivna i dobro osmišljena politika koja bi omogućila što brojniji, brži i efikasniji povratak onog dijela iseljeništva koji to želi, a na dobrobit cjelokupnog hrvatskog naroda!

Za Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva “Krasna Zemljo”,
Ninoslav Mogorović, predsjednik

{mxc}

Pon, 19-04-2021, 22:51:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.