Na 20. mjestu izborne liste Koalicije SDP-a, HNS-LD-a, DC-a, DSU-a, Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS-a), SDA i SPH za članove nove Županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije, u kvoti SDSS-a, nalazi se Nikola Sužnjević iz Gline, istražni sudija okupatorskog Okružnog suda u Glini okupatorske Republike Srpske Krajine, predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika za područje Banije i Korduna okupatorske Republike Srpske Krajine i najbližI suradnik ratnog sekretara okupatorske Vlade Republike Srpske Krajine, sadašnjeg predsjednika Dokumentacionog centra „Veritas“ iz Beograda Save Štrbca.

Stavljanje Nikole Sužnjevića iz Gline, bivšeg županijskog vijećnika SDSS-a u Županijskoj skupštini Sisačko-moslavačke županije i dosadašnjeg vijećnika SDSS-a u Gradskom vijeću Grada Gline, aktualnog predsjednika Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, na izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije nedvojbeno kompromitira SDSS koji ga je istaknuo na koalicijsku izbornu listu u Sisačko-moslavačkoj županiju, a posebno kompromitira dosadašnju sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić, predsjednicu Županijskog odbora SDP-a Sisačko-moslavačke županije, te ostale stranke njihove sedmeročlane koalicije, jer je djelovanje Nikole Sužnjevića za vrijeme Domovinskog rata bilo antihrvatsko i nemoralno, te iako je zakonski aboliran, njegovo neprijateljsko i antihrvatsko djelovanje ne može i ne smije biti zaboravljeno i moralno je upitno.

Isticanjem kandidature Nikole Sužnjevića na zajedničku koalicijsku izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije, SDSS je pokazao i još jednom potvrdio kako isticanjem moralno upitnih kandidata, kao što je Sužnjević, nastavlja s kršenjem Deklaracije o Domovinskom ratu Hrvatskog sabora, jer ne poštuje žrtve srpske agresije u Domovinskom ratu, te da Sužnjevićeva kandidatura ne pridonosi uspostavi povjerenja naroda na području Gline i Sisačko-moslavačke županije.

Prema originalnim i vjerodostojnim dokumentima, Nikola Sužnjević je kao istražni sudija okupatorskog Okružnog suda u Glini obavljao očevid u selu Joševica kod Gline gdje su pripadnici srpske paravojske 16. 12.1991. godine ubili 21 osobu hrvatske nacionalnosti. O Sužnjevićevoj nazočnosti na očevidu jednog od najvećeg srpskog ratnog zločina u Domovinskom ratu, te o njegovom statusu istražnog sudije okupatorskog Okružnog suda Glina dokazi su zapisnik broj Kir-2/91-2 od 17.12.1991. godine, izvještaj o masakru u selu Joševica Štaba TO Glina Str. pov. br: 02-31-1. od 24.12. 1991. godine komandanta TO Glina majora Vlade Čupovića, te krivična prijava SJB Glina broj KU_14/91. od 28.12.1991. godine načelnika Dušana Momčilovića.

Ne samo da je Nikola Sužnjević bio istražni sudija okupatorskog Okružnog suda u Glini i sudjelovao na uviđaju velikog srpskog ratnog zločina u selu Joševica, već je kao okupatorski okružni istražni sudija sudjelovao u progonu 29 bošnjačkih civila s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine, protiv kojih je otvorio istragu zbog terorizma i povrede teritorijalnog suvereniteta Republike Srpske Krajine. Dokaz za to je Rješenje Okružnog suda u Glini posl. broj 1400/92. Posjedujemo i dokumente sa Sužnjevićevim potpisom u slučaju kaznenog progona Hrvata Marka Ilića iz Ljubuškog zbog neodaziva na mobilizaciju koju su 25.10.1991. godine raspisali Predsjedništvo SFRJ i Vlada SAO Krajine.

Nikola Sužnjević vodio je kao istražni sudija okupatorskog Okružnog suda u Glini istragu protiv bračnog para Hrvata Milke i Mije Ančića iz Roviške 4 a. kod Gline, koji su oslobođeni optužbi u prvostupanjskom sudskom postupku, a kojima je , dok su bili u istražnom pritvoru, određenim Sužnjevićevim rješenjem, zapaljena i opljačkana obiteljska kuća. O tome , također, postoje originalni dokumenti koji dokazuju Sužnjevićev status, funkciju i ulogu. Dokaz je izvještaj operativnih dežurnih SJB Glina od 31./01.04. 1993. godine, koji je zaključio operativni dežurni Milan Brkić. Prema dokumentu okupatorske Skupštine opštine Petrinja broj 1-44/93. Od 19.05. 1993.godine, Sužnjević je vodio istragu u slučaju zapljene 11 vozila „Agrokomerca“ iz Velike Kladuše i 760 tisuća DEM. Postoje i drugi kompromitirajući dokumenti, poput onoga od 19./20. 08. 1993.godine o uviđaju mrtvog tijela Ane Kvakić iz Svračice, rođene 1905. godine, o uzimanju kaucije od zarobljenih bošnjačkih civila, te predaji u depozit suda manjeg iznosa njemačkih maraka (DEM) nego što je po izjavama okrivljenih osoba, danih SJB Vojnić od 12.07.1993. godine, uzeo od njih.

Dokument pod nazivom „Spisak nestalih lica potraživanih u RH“ broj 12-52. od 20.10. 1994. godine s vlastoručnim potpisom Nikole Sužnjevića potvrđuje da je bio predsjednik Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika na području Banije i Korduna Republike Srpske Krajine. Iz tog i drugih dokumenata vidljivo je da je bio nazočan ekshumacijama u selu Pecki kod Petrinje 16.12.1994.godine. Iz tih dokumenata nesumnjivo proizlazi da je Nikola Sužnjević bio visoki državni funkcionar okupatorske Republike Srpske Krajine, srpske paradržave u Domovinskom ratu, te bliski suradnik Save Štrbca, sekretara okupatorske Vlade u Kninu i predsjednika Državne komisije za ratnih zarobljenika Republike Srpske Krajine, a postoje i drugi dokumenti o Sužnjevićevim kasnijim kontaktima s njim kao s predsjednikom Dokumentacionog centra „Veritas“ iz Beograda.

Isticanje i prihvaćanje Sužnjevićeve izborne kandidature, politički je skandal, koji se ne može moralno opravdati nikakvim ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, jer je Sužnjevićev svojom problematičnom prošlošću i antihrvatstvom sam sebe moralno diskvalificirao za etičko bavljenje politikom u Republici Hrvatskoj. Pitanje je jesu li toga svjesni u SDSS-u, stranci koja je istaknula njegovu izbornu kandidaturu, te je li toga svjesna Marina Lovrić, kandidatkinja SDP-a i njihove koalicije za buduću županicu Sisačko-moslavačke županije, kao i drugi koalicijski partneri koji su prihvatili Sužnjevićevu kandidaturu. Ili su ga kandidirali upravo zbog toga kako bi dobili glasove odbjeglih Srba koji će iz Republike Srbije i Republike Srpske, kako pišu internet portali odbjeglih banijskih Srba, u velikom broju doći na glasovanje na lokalne i područne (regionalne) izbore.

E.Š.
www.domovinskirat.hr

{mxc}