Panika na burzi

 

Alan Greenspan, bivši predsjednik američke središnje banke Fed Greenspan smatra da su trenutna previranja na svjetskim burzama u mnogim aspektima identična onima koja su obilježila 1987. i 1998. godinu. "Tržišna kretanja posljednjih sedam tjedana u mnogim su aspektima identična onima 1998., kao i onima koja su dovela do burzovnog kraha 1987.", kazao je Greenspan u četvrtak navečer u Washingtonu, na događaju kojeg je organizirao akademski časopis Brookings Papers on Economic Activity. Poslovna ekspanzija rezultat je euforije dok su kontrakcije rezultat straha ulagača, kazao je nadalje Greenspan, koji se na čelu Fed-a nalazio od 1987.-2005. No, i dalje je prisutan u svijetu financija kao konzultant Deutsche Bank i savjetnik Gordona Browna. Oni misle da mogu kontrolirati situaciju, no zapravo ne mogu, bez obzira na to koliko su moćni, tržište je moćnije."

Naime, ekonomisti općenito vjeruju da isti čimbenici potiču i ekspanzije i kontrakcije, no Greenspan ističe da je faza gospodarskog rasta nešto posve drugo, dok je strah - a to je ono što je nastupilo sada - daleko učinkovitija sila od euforije, prenosi nadalje Wall Street Journal. Ako njegove riječi pretočimo u problematiku pada Crobexa, to bi značilo da je stanje na burzi isključivo odraz povjerenja koje investitori gaje prema vrijednosnim papirima i drugim investicijama. Gubitak tog povjerenja uzrokuje padove i to ništa ne može zaustaviti, dok investitori kao cjelina odluče da ponovo vjeruju. No, je li tome baš tako ili se u cijelu priču uplela doza financijskoga inženjeringa, kako tvrde mnogi financijski stručnjaci u Hrvatskoj. Glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum u nekoliko je navrata naglasio kako su na stanje burze u Hrvatskoj najviše utjecala regionalna zbivanja.

Naime, sarajevska burza pala je za 10 posto, beogradska je na najnižoj razini od svibnja, čak je i ljubljanska burza doživjela pad. Kardum naglašava kako je Zagrebačka burza s obzirom na okolinu još bila i najstabilnija. No, da li je kombinacija tih dvaju elemenata dovoljna da uzrokuje trenutnu financijsku, moglo bi se reći katastrofu? A da katastrofa nikako nije prejaka riječ dovoljno je baciti pogled na brojeve koji, u ovome slučaju jedini govore pravu istinu. U posljednja tri mjeseca potres na burzi progutao je 100 milijardi kuna, a cijena dionica pala je 40 posto. Istodobno, tvrtke na temelju kojih se utvrđuje Crobex u ta tri mjeseca ne bilježe gubitke, već rast dobiti od 20 do 50 posto. U tom će inženjeringu najviše stradati 100.000 malih ulagača koji su se, među ostalim, zahvaljujući i reklamnim kampanjama, uključili u tržište kapitala.

Tezu o financijskom inženjeringu potkrijepio je i šef zagrebačkoga HSLS-a koji smatra kako je najveći krivac u cijeloj priči upravo Hanfa, koja je, kaže, uzrokovala pad dionica odlukom kojom je dopustila mirovinskim fondovima da kupuju dionice javnih dioničarskih društava. Umjesto da mirovinski fondovi budu stabilizatori tržišta, oni su povukli oko milijardu i pol kuna iz dioničkih fondova, čime su ih ugrozili. Bilo kako bilo, trenutna alarmantna situacija (ponajviše za male ulagače koji su za kupnju svojih dionica podigli i kredite) zasigurno nije uzrokovana samo jednim od nabrojanih faktora, već njihovom kombinacijom. No, ako se svi stručnjaci slažu da se čitava situacija pogoršava zbog toga što mali ulagači iz neznanja i straha prodaju svoje udjele, postavlja se pitanje, gdje su sad sve one mudre glave koje su danonoćno po svim medijima sugerirale narodu kako kupnjom određenih dionica zapravo ne mogu pogriješiti. Možda ne puno zaraditi, ali izgubiti nikako. Zašto tim ljudima danas netko laičkim riječnikom ne objasni što se zapravo događa i što im je činiti.

A što se tiče «pametnih» ulagača, njima je i prije nego što su uložili svoj teško zarađeni novac trebalo biti jasno da u takvim ulaganjima garancije nema i ne može biti, ulaganja mogu biti samo više ili manje sigurna. Ovakav način zarade je možda najbrži, ali i daleko najnesigurniji, a ako je netko htio i novce i miran san – trebao se odlučiti za oročenu štednju. Ovako, Burza je išla uzbrdo kao da je hrvatska ekonomija dobila injekciju steroida. I sada, kad se taj balon ispuhuje svi traže odgovorne ali nisu tražili odgovorne kad se napuhivao - bez valjanog razloga i bez smisla. Je li se netko pitao kako u državi bez ekonomske strategije i plana burza može ići uzbrdo?

Izgleda da je trenutno na djelu sprega fond managera, "velikih igrača ulagača" i određenih brokera koja je možda odigrala i glavnu ulogu ove varijacije na temu financijski inženjering. Poučak čitave priče je jasan: na hrvatskoj burzi zarađuju samo veliki, a od malih samo oni upućeniji, a dionice će, kako sada stvari stoje najvjerojatnije i dalje tonuti do kraja godine. Hrvatsko tržište je bilježilo puno veću stopu rasta u proteklih 2-3 godine nego na primjer DAX ili FTSE i stoga je i korekcija puno jača. Napuhani balon nerealnih cijena trebao se kad tad ispuhati.

M.M.B.

{mxc}


Sri, 28-10-2020, 18:24:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.