U Zagrebu je počeo jučer (23. travnja) trodnevni skup "More - hrvatsko blago" u organizaciji Matice hrvatske i Odjela za nacionalnu tehnologiju i Razreda za more Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci. U pismu koje smo dobili od jednog našeg člana obaviješteni smo kako hrvatski mediji ovom skupu nisu posvetili nikakvu pažnju, što i ne čudi puno ako se pogleda spisak govornika prvog dana rada: predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić, predsjednik Komisije HBK "Justitia et pax" biskup Vlado Košić, geopolitičar Radovan Pavić, pročelnik Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske Zvonimir Radić, akademik Davorin Rudolf, povjesničar Mithad Kozličić, umirovljeni profesor Zvonimir Šeparović i demograf Anđelko Akrap. U nastavku donosimo Hinin izvještaj koji nam je poslao naš član o tome što se moglo čuti prvog dana na skupu "More - hrvatsko blago".(mm)

 

Počeo trodnevni skup "More - hrvatsko blago"

ZAGREB, 23. travnja 2008. (Hina) - Ponovno se ponašamo kao u vrijeme Rapalla kada smo otpisali velik dio hrvatske obale kao da nije naša, rekao je danas predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić u prigodi otvaranja znanstvenog skupa "More - hrvatsko blago", na kojemu će od 23. do 25. travnja svoja izlaganja podastrijeti više od 120 uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka.

Istaknuvši kako se prvi put u Zagrebu priređuje ovakav skup o moru, Zidić je ustvrdio kako je on, unatoč tomu što se malo kasni, ipak priređen, za što drugi nisu smogli snage.

Izrazivši uvjerenost da more ne ćemo prodati kao neka druga dobra, predsjednik Matice hrvatske upozorio je da ne ćemo daleko dospjeti ako se budemo bojali iskoristi svoje pravo. Zidić smatra da naše more trebamo valorizirati, jer će Hrvatska s njime potrajati ili je ne će biti.

Predsjednik Komsije HBK "Justitia et pax" biskup Vlado Košić podsjetio je na izjave te komisije o projektu Družba Adria, ZERP-u te o prostoru. Kako je rekao, još 2005. od vlasti je traženo da predloži UN-u proglašenje Jadrana "posebno osjetljivim morskim područjem". Smatra kako je "odustajanjem od ZERP-a nanesena dalekosežna šteta Hrvatskoj i susjednim zemljama".

"Hrvatsko Jadransko more je ugroženo", ustvrdio je Košić, dodavši kako se nada da će i ovaj skup o moru, uz mnoge građanske i znanstvene inicijative, pridonijeti da se ono zaštiti za iduće naraštaje.

Nakon uvodnih izlaganja prijepodne su na skupu govorili geopolitičar Radovan Pavić, pročelnik Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske Zvonimir Radić, akademik Davorin Rudolf, povjesničar Mithad Kozličić, umirovljeni profesor Zvonimir Šeparović i demograf Anđelko Akrap.

Pavić napominje kako Jadran ima veliku ulogu u europskim odnosima jer je, za razliku od drugih mora, oslonac srednje Europe, a kao spojnica sjevera i juga veliko je križište. Po njegovim riječima, jedan od današnjih problema Hrvatske je protupravno ponašanje i rasprodaja hrvatske baštine.

"Prije 1300 godina došli smo na Jadran i unatoč pritiscima većih i jačih, uspjeli se održati", rekao je, dodavši kako ćemo prestati postojati ako sve rasprodamo.

Ocijenio je kako ne treba biti protiv stranaca, ali izgleda da gradimo ceste, luke i ostale objekte samo kako bi stranci došli u svoje hotele.

"Na ubrzano razvlaštenje upućuje i nestanak hrvatskoga jezika, koji se sve češće očituje kao kombinacija hrvatsko-srpsko-engleskog", rekao je.

Napomenuvši kako nije protiv ulaska u Europsku uniju, Pavić drži kako je EU organizacija za podvrgavanje slabih. "Oni hoće vlasništvo i teritorij", ustvrdio je.

Kao drugi hrvatski problem naveo je povođenje za lošim tezama, koje se očituju u odobravanju prodaje strancima velikih i vrijednih hrvatskih tvrtaka dok se istodobno po naputcima iz Bruxellesa promiče da je za Hrvate dobro samo malo i srednje poduzetništvo.

"Tako velika brodogradilišta, hotelska naselja i trgovački lanci odlaze u ruke strancima, a Hrvatima ostaje bavljenje iznajmljivanjem soba", rekao je, dodavši kako se sve to događa danas kad imamo svoju državu, koja bi trebala štititi nacionalne interese.

Pavić smatra kako je odnos sa zaleđem, zbog pritiska na obalu, treći problem hrvatskoga Jadrana. "Zato je obrana Hrvata u BiH, ponajprije obrana hrvatstva u Hrvatskoj", izjavio je, dodavši da treba sačuvati poluge razvoja, vodu, identitet, jezik, vlasništvo i teritorij, jer ćemo jedino tako biti povijesni narod.

Zvonimir Radić istaknuo je kako nacionalno blago treba pretvoriti u nacionalno bogatstvo. Istodobno zamjerio je što Hrvatska nema svoju tehnološku politiku, pa zbog toga ne razumijemo europske tehnološke dokumente. Po njegovim riječima hrvatsko morsko blago najviše je ugroženo, a posebno bi u vrijeme tehničke globalizacije trebalo sačuvati naslijeđe, kulturu i tehnologiju. Radić smatra kako morsko blago ne treba ni pod koju cijenu uključivati u financijsko-tehničku globalizaciju te kako se tehnološka politika može promijeniti tek zamjenom ljudi i programa.

Govoreći o gospodarskom pojasu Republike Hrvatske, akademik Rudolf je rekao kako je priča o tom pojasu završena. "Na žalost, usprkos činjenici da smo se homogenizirali oko ZERP-a, Hrvatski sabor je na poticaj Vlade odobrio da se režim ZERP-a ne primjenjuje na zemlje EU", rekao je Rudolf, dodavši kako bi se Hrvatska sad trebala usredotočiti na zaštitu svog teritorijalnoga mora, u kojemu se nalazi 60 posto svih zaliha ribe u Jadranu. Smatra da bi trebalo što bolje iskoristiti fondove EU za očuvanje ribljega fonda, razvoj veletržnica ribe i razvoj ribarske flote. Rudolf je zaključujući izlaganje pozvao "na suzbijanje kulture podaništva".

Obrazlažući značajke razvoja stanovništva hrvatskih otoka, Anđelko Akrap upozorio je na kontinuirano smanjivanje i nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva na hrvatskim otocima. "Tijekom 16. i 17. stoljeća hrvatski su otoci nedostatak stanovništva nadoknađivali iz dinarskog područja", rekao je ocijenivši kako je u 19. stoljeću stvorena infrastruktura za iseljavanje.

"Danas na hrvatskim otocima živi 126 tisuća stanovnika", napomenuo je upozorivši kako bi se zbog nepovoljne strukture lako moglo dogoditi da naši otoci postanu domovi za starije i bogatije europsko stanovništvo. Po demografskoj projekciji, kako je rekao, na hrvatskim će otocima 2051. živjeti upola manje stanovnika, od 55 do 60 tisuća.

Kozličić je govorio o tisućgodišnjem razvoju hrvatske brodogradnje koja je, kako je rekao, sve do 19. stoljeća po kvaliteti prednjačila u svijetu.

Govoreći o srednjovjekovnim obalnim i otočkim statutima, Zvonimir Šeparović je ocijenio kako se hrvatsko društvo razvijalo na temeljima rimskoga prava i svoga autohtonoga običajnoga naslijeđa.

U tijeku skupa obradit će se razni aspekti hrvatskog mediteranskog naslijeđa, teme koje se odnose na život uz more, na moru i za more, te Hrvatska koja pretvara vlastito morsko blago u nacionalno bogatstvo.

Hina

{mxc} 

Sri, 15-07-2020, 21:07:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.