Tuđmanov slogan 'Odlučimo o sudbini svoje Hrvatske' i danas je aktualan

Dana 11. prosinca osma je godišnjica smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. O tome koliko se razlikuje hrvatska politika iz vremena kada je dr. Tuđman vodio Hrvatsku i danas kada su parlamentarni izbori netom iza nas, razgovarali smo s njegovim sinom i jednim od najbližih suradnika, dr. Miroslavom Tuđmanom.

Kako komentirate izbore za Sabor i ovu postizbornu situaciju oko sastavljanja nove hrvatske vlade?

Karakteristika koja je obilježila ovu izbornu utrku za Sabor je ta da su dvije vodeće stranke HDZ i SDP izjednačile svoju vanjsku politiku i pristale na gospodarske i političke programe koje diktira Bruxelles odnosno EU. To je imalo za posljedicu da u predizbornoj kampanji više nije bilo govora o ideologijama i idealima kojima bi hrvatsko društvo trebalo težiti pa je stoga veliki dio građana izgubio interes za kampanju i ona je zapravo bila vođena između različitih marketinških agencija, dok prave ideje i pitanja nisu uopće bili na dnevnome redu.

Sada se teži nadnacionalnoj Europi

Što mislite o ulozi predsjednika Stjepana Mesića u ovome natezanju oko sastavljanja buduće vlade?

S obzirom da se veći dio birača distancirao od izbora, sada imamo neizvjesnu situaciju. Aktualni predsjednik očigledno navija za koaliciju SDP-HNS-IDS i sada koristi priliku da ih u pojedinačnim razgovorima s malim strankama i pojedincima koji su ušli u Sabor privoli za opciju koja njemu više odgovara.

Je li sve to što se dosad rekli ujedno i razlog zašto se vi niste pojavili kao kandidat za Sabor ili se radi o vašem potpunom povlačenju iz politike?

Stav da su se dvije vodeće stranke izjednačile u tezi da nema alternative kada su u pitanju euroatlantske integracije loš je za razvoj demokracije i mislim daje trebalo objediniti sve one druge strane koje misle drukčije, a to je da bi Hrvatska na temelju vlastitih programa i prosudbi trebala ulaziti u europske integracije ili ne ulaziti. Tu je opciju trebalo objediniti, a kako do toga nije došlo, nisam se htio angažirati. Posljedica toga je da se oko 15 do 20 posto biračkoga tijela, ovisno o kojoj se izbornoj jedinici radi, rasulo, dogodilo se da u konačnici čak 50 posto biračkoga tijela nema svoje predstavnike u novome sazivu Sabora.

Ukoliko bi se promijenile političke prilike u Hrvatskoj, biste li se onda kandidirali?

Ovu situaciju treba razmatrati u sklopu ukupnih odnosa u Europi i Europskoj uniji. Sada je u zamahu ona opcija koju bismo mogli nazvati birokratizirana Europa koja teži nadnacionalnoj Europi, a ne EU kao zajednici ravnopravnih naroda . Vjerujem da će u narednim godinama tranzicijske zemlje, ovih deset, dvanaest zemalja, koje su nedavno ušle i koje su manje-više u istome položaju kao i Hrvatska, početi artikulirati svoje posebne stavove i interese. Tek onda će se ta klima promijeniti i doći će do novih odnosa te će se otvoriti šansa da se počne pregovarati, tako da će se promijeniti način pa Hrvatska ne će biti više samo u situaciji prihvaćanja i primanja onoga što nudi EU, već će kao partner moći razgovarati kako EU treba izgledati.

Koliko je današnja Hrvatska u skladu s onom vizijom koju je imao njezin prvi predsjednik Franjo Tuđman?

Podsjetio bih na prvi HDZ-ov slogan iz devedesete godine 'Odlučimo o sudbini svoje Hrvatske!', a pod tim motom i u skladu s tim sloganom vođena je politika koja je dovela do samostalnosti Hrvatske i izlaska iz Jugoslavije. Taj slogan vrijedi i danas. Predsjednik Tuđman je stalno ponavljao tezu na kojoj je temeljio svoj povijesni rad i svoju politiku, a to je da se svijet cijelo vrijeme integrira, ali nacionalno individualizira. Njegova osnovna teza je bila da malim narodima velike ideje podjednako štete bile one komunističke ili marksističke. Mali narodi trebaju imati mjesto u međunarodnim integracijama na način da se ne gubi njihov nacionalni identitet i suverenitet. On bi zagovarao europsku zajednicu koja je ravnopravna zajednica država i naroda, a ne bi pristajao na nadnacionalne tvorbe koje bi išle na štetu suvereniteta Hrvatske odnosno svih malih naroda.

Dvojni HDZ-ov odnos prema dr. Franji Tuđmanu

Da je živ, za koga bi danas glasovao?

Da je živ, njegova pozicija ne bi bila samo glasačka, nego bi imao utjecaja na tu filozofiju i politiku, i pretpostavljam da bi išao s pozicije ravnopravnosti, a ne bespogovornoga pristajanja na diktate, te bi raspravljao i zagovarao takve odnose unutar Europe i takav međunarodni položaj. Pogotovo ne bi pristao na ovaj koncept Zapadnoga Balkana koji se danas iz Bruxellesa nameće Hrvatskoj, kao i sve veće obveze da se ona ponovno integrira u Zapadni Balkan. On je vjerovao daje Hrvatska mediteranska i srednjoeuropska zemlja koja sa susjedima treba uspostaviti dobre odnose, ali ne i ulaziti ponovno u te balkanske integracije.

Govori se da je predsjednik Mesić detuđmanizirao Hrvatsku. Što mislite koji je od dvojice premijera, Račan ili Sanader, više doprinio detuđmanizaciji Hrvatske?

Mesić je osoba koja je svoju poziciju izgradila na lažnim optužbama hrvatske politike od 1991. do 1995. godine i on je kao takav bio ključni svjedok optužnice generala Blaškića. Njegovo svjedočenje podloga je optužnicama protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka, a najavljeno je i njegovo svjedočenje u slučaju hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine. On je u svakoj prilici omalovažavao i optuživao predsjednika Tuđmana i ondašnju hrvatsku politiku, a to je išlo do nedopustivih djela kao stoje, primjerice, dostavljanje dokumenata Haaškome sudu. Sanader se na skupovima HDZ-a poziva na predsjednika Tuđmana, ali on kao predsjednik vlade protekle četiri godine ni jednom gestom nije pokazao daje odnos prema predsjedniku Tuđmanu takav kakav iskazuje na političkim skupovima. To mu je samo za 'internu' uporabu, za razliku od HDZ-a i njegova članstva koje je svih ovih osam godina tamo gdje je bilo na vlasti, po općinama i županijama, podizalo spomenike i imenovalo ulice i trgove s imenom predsjednika Tuđmana.

Tako se može reći da se tu vodi dvojna politika. Dok mi se čini da, s druge sirane, u SDP-u postoji unutarnje proturječje. Vidjeli smo daje novo vodstvo poslalo cvijeće na predsjednikov grob. A kada ih pitaju za simbole Tito ili Tuđman, oni se većinom opredjeljuju za Tita. Oni se ne moraju izjašnjavati za predsjednika Tuđmana, iako bi to bilo logično ako ga se prihvati kao simbola prvoga hrvatskoga predsjednika, utemeljitelja ili jednoga od najzaslužnijih za postojanje Hrvatske. Među svojim simbolima nemaju osobe preko kojih se identificiraju u hrvatskoj državi. Oni su se 2000. godine kada je šestorka bila na vlasti odrekli Oltara domovine i napravili totalnu konfuziju s državnim blagdanima, htjeli su poništiti te simbole, a nisu ponudili neku svoju viziju i svoja rješenja.

Nije li SDP u ovoj kampanji vodio nešto drukčiju politiku nego onda ponudivši, primjerice, Jurčića za premijera?

Očito je vrijeme pokazalo da se tako ne može ići dalje. Pokazalo se da je Haaški sud promašio sa svojim optužnicama i daje ta konstrukcija zapovjedne odgovornosti koja je išla prema hrvatskom vodstvu arbitrarna i politička. Presuda vukovarskoj trojci u kojoj se nitko od njih ne optužuje po hijerarhijskoj odgovornosti, svjedoči da nitko u vojnom i političkom vrhu u Beogradu ne odgovara za Vukovar. U slučaju generala Halilovića, koji je bio drugi čovjek u hijerarhiji armije BiH, kaže se da nema izravne odgovornosti, a u slučaju generala Gotovine i generala Praljka, Petkovića i dugih hrvatskih generala uvijek se počinje od predsjed- nika Republike, pa ministra obrane, načelnika Glavnog stožera i svih drugih struktura. To s pravnoga stajališta naprosto ne može stajati kada se to načelo ne primjenjuje i u slučaju Beograda i Sarajeva. Tako daje, kada su u pitanju hrvatski generali, zlorab- Ijen koncept zločinačkoga pothvata. To se ne će moći povijesno i pravno održati, pa prema tome politika je tu iskusna, i zato se SDP povlači, a kada to bude skinuto s dnevnoga reda, slušat ćemo priče kako oni to nikada nisu tvrdili niti vjerovali.

 Ocjena Tuđmana ne će se bitno razlikovati od onoga kako to danas već tumači običan hrvatski čovjek! 

Ima li nekih dimenzija Tuđmanove politike za koje još nije vrijeme da se s njima istupi u javnost?

Očigledno je da ima. Cijeli dio raspada bivše Jugoslavije nije interpretiran od strane Europe na pravi način. Mislim l da bi osnovna teza trebala biti daje slom komunističkoga sustava i Varšavskoga pakta, otvorio mogućnost za demokratske nacionalne pokrete da stvore nove nacionalne države i stvoreno je nekih petnaestak država, a taj proces traje l i danas._Nakon 2000. godine stvorena je država Crna Gora, vrlo vjerojatno i Kosovo, a otvaraju se i pitanja kako će u Belgiji u srcu Europe riješiti to pitanje. Prema tome, u tim procesima je Hrvatska prednjačila, a to je bila povijesna i politička teza predsjednika Tuđmana. U tome hrvatskom procesu bilo je raznih opcija i igara od kojih jedan dobar dio njih još uvijek nije došao na red da se vidi kako su se ti procesi odvijali. To će sa stajališta povjesničara i politologa biti zanimljivo istraživati. Vjerujem da se bitna ocjena ne će razlikovati od onoga kako to tumači običan hrvatski čovjek.

Romana Galović
Hrvatski list

{mxc}

Pet, 30-10-2020, 07:50:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.