Znanstveni skup "Dani dr. Franje Tuđmana-Hrvati kroz stoljeća"

Detalji

Objavljeno Subota, 12 svibnja 2012 16:42

Znanstveni skup "Dani dr. Franje Tuđmana-Hrvati kroz stoljeća"

Peti znanstveno-stručni skup "Dani dr. Franje Tuđmana - Hrvati kroz stoljeća", koji se ove godine održava u prigodi obilježavanja 90. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, počeli su jutros u Velikom Trgovišću., predsjednikovu rodnom mjestu.

Pozdravljajući izlagače načelnik općine Veliko Trgovišće, Zdravko Vutmej, rekao je kako će istraživanje hrvatske povijesti pridonijeti njezinu općem poznavanju ali i pomoći u uzdizanja svijesti i poznavanju istine o hrvatskom narodu.

Predsjednik Organizacijskoga odbora znanstvenog skupa, umirovljeni sudac Ustavnoga suda RH Milan Vuković, naglasio je kako se rasprave o prvom hrvatskom predsjedniku i njegovu historiografskom i političkom djelu mogu svesti na rasprave o odnosima "hrvatske državne ideje i jugoslavenstva".

Ocjenivši kako je "bilo koje jugoslavenstvo ropstvo za hrvatski narod", Vuković je istaknuo da se "nesmije dopustiti bilo kakav povratak Hrvatske u neke balkanske saveze".

Na početku radnoga dijela skupa izlagao je gospićko-senjski biskup i povjesničar, mons. Mile Bogović, postavivši pitanje je li glagoljica hrvatsko pismo.

Podsjetio je na posvemašnju rasprostranjenost glagoljice na hrvatskom prostoru te njezin tisućljetni kontinuitet kao i mnoštvo pisanih spomenika te ocijenio kako bi glagoljica - obla, uglata i trokutasta doista mogle biti hrvatsko pismo.

Povjesničar Pavao Galić govorio je o povezivanju jednoga dijela talijanske politike s pojedinim iredentističkim snagama u Istri, a to je ilustrirao primjerima organizacije znanstvenih skupova, ali i navodima iz talijanske enciklopedije u natuknici o Hrvatskoj.

Povjesničar Zdravko Dizdar govorio je o organizaciji četničkoga pokreta na tzv. Tromeđi, ili, kako je rekao, području južne Like, sjeverne Dalmacije i zapadne Bosne. Naglasio je kako je četnički pokret na tom području ustrojen odmah nakon stvaranja Kraljevine SHS, a pred početak Drugoga svjetskog rata bio je organiziran u 27 četničkih odbora s više od tisuću članova.

Dizdar je podsjetio kako je zadaća četničkog pokreta bila sprječavanje uspostave Banovine Hrvatske. Taj kontinuitet velikosrpske politike protegnuo se sve do 90-tih godina, kada se nastojalo agresijom izdvojiti to područje iz sastava Republike Hrvatske, te stvoriti velikosrpsku tvorevinu tzv. "Krajinu".

Povjesničar s Hrvatskoga instituta za povijest, Mato Artuković, govorio je o represivnom režimu Kraljevine Jugoslavije, o kojem je u svojim znanstvenim radovima pisao dr. Tuđman. Ocijenio je kako je represija posvuda vladala te se proširila u sve oblike društvenoga života, što je posebno zapaža i u svojim djelima istražio dr. Franjo Tuđman.

Lovre Botica Tadinovo govorio je o pripadnosti hrvatskoga naroda zapadnom civilizacijskom krugu.

Akademik Dubravko Jelčić podsjetio je na Tuđmanove dnevničke zapise koji su, kako smatra, komplementarna cjelina povijesti 70-ih i 80-ih godina u Hrvatskoj.

Znanstveno-stručni skup "Dani dr. Franje Tuđmana - Hrvatska kroz stoljeća" održava se u spomen školi Dr. Franjo Tuđman u Velikom Trgovišću.

(hkv-Hina)