Kikerec: Vlada ne razmatra pristup ACTA-i

Hrvatska vlada u ovom trenutku nema službeno stajalište o ACTA-i (Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja), trenutno ne razmatra pristup tom međunarodnom sporazumu niti je to itko od nje tražio, rekao je danas načelnik analitike u Ministarstvu vanjskih poslova Stribor Kikerec na okruglom stolu o ACTA-i u zagrebačkoj Kući ljudskih prava.

O kontroverzama koje donosi ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) upozorili su predstavnici civilnog društva i medija ocjenjujući da taj sporazum - kojim države potpisnice, kako tvrde, žele ugraditi zakonodavni okvir za progon i kažnjavanje svakog krivotvorenja roba, generičkih lijekova te zaštititi autorska prava na internetu - "muti vodu" i otvara mogućnosti zlouporaba prilikom njegove implementacije u legislativu pojedinih zemalja.

"Pitanje je kako će se stvar razvijati i hoće li sporazum doći na dnevni red vlade ili ne, a to u ovom trenutku vjerojatno nitko ne može reći", rekao je Kikerec podsjećajući da je ACTA-u ispregovarala skupina razvijenih zemalja između 2007. i 2010.

Navodeći kako su 22 zemlje EU sporazum potpisale krajem prošle godine u Tokiju, istaknuo je kako je reakcija na njegovo potpisivanje bila izuzetno burna što je zbunilo dio europskih političkih lidera. Govoreći o situaciji u EU vezanom uz ACTA-u rekao je da su u Europskom parlamentu stajališta duboko podijeljena te da ga najžešće brani Europska komisija koja želi uvjeriti javnost da to nije problematičan sporazum. "U tijeku je svojevrsni konflikt između Europske komisije i Europskog parlamenta u vezi ACTA-e", ocijenio je Kikerec.

Da je tekst sporazuma ACTA mali tekst (ima šest poglavlja i 45 članaka), ali ima dalekosežne posljedice, upozorila je predsjednica Upravnog odbora Kuće ljudskih prava Sanja Sarnavka rekavši kako je na to upozorio i Europski parlament svojom rezolucijom u kojoj zahtjeva da taj proces bude transparentan. Također, Sarnavka je podsjetila i da je zbog potpisivanja ACTA-e bez javne rasprave o njemu i uključivanja organizacija civilnog društva neopozivu ostavku 26. siječnja 2012. dao izvjestitelj za ACTA-u Europskog parlamenta Kader Arif rekavši kako ne želi "sudjelovati u tom cirkusu".

Istaknula je kako sumnju budi što su se pregovori odvijali u velikoj tajnosti i što su o zaštiti intelektualnog vlasništva pregovarale velike multinacionalne kompanije bez usuglašavanja s organizacijama civilnog društva i akademskom javnošću.

Stručnjak za medije i internetski aktivist Marko Rakar rekao je kako se velik dio kritika ACTA-e odnosi na verzije tog sporazuma iz ranijih godina, a do zaključne verzije "puno toga se drastično razvodnilo". Problematičnim smatra što sada postoje dvije isključive grupe od kojih je malo tko pročitao sporazum, a što umanjuje mogućnost postizanja kompromisa. "Kako su stvari krenule izvjesno je da ACTA kakva je predložena neće proći", smatra Rakar.

O razlozima protiv potpisivanja ACTA-e govorio je Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta uz ostalo istaknuvši kako su tim sporazumom narušeni pravni standardi te on pogađa dostupnost dobara (generičkih lijekova, roba i kvalitete obrazovanja) u manje razvijenim zemljama.

(hkv-Hina)