Pritisak na Hrvatsku
Europska komisija i ostale zemlje članice planiraju pojačati pritisak na Hrvatsku s namjerom da službeni Zagreb odustane od postavljanja triju novih uvjeta Srbiji bez kojih Hrvatska ne daje suglasnost za otvaranje poglavlja 23 u pregovorima Srbije s EU, doznajemo od izvora u Bruxellesu koji su upućeni u raspravu oko hrvatske blokade. No, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova poručuju da nema promjene stajališta, barem dok ne prođe izborna kampanja u Srbiji i dok ta zemlja ne dobije novu vladu.
– Sa zanimanjem pratimo široke promidžbene aktivnosti u Srbiji koje se tiču njezinih pregovora o članstvu u EU-u. Međutim, nikakva promidžba, koliko god bila uspješna ili neuspješna u tuzemstvu ili inozemstvu, ne može nadomjestiti usvajanje i primjenu temeljnih vrijednosti EU kao što su, među ostalima, poštivanje vladavine prava i ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, i predanost dobrosusjedskoj suradnji. Pustimo da prođe izborna kampanja i da se formira nova vlada u Srbiji, za koju želimo da nastavi postupak uključenja u EU – poručili su u izjavi iz Ureda glasnogovornice ministra Mire Kovača.
Nakon što je austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz u intervjuu za jučerašnji Večernji list javno rekao da podržava što ranije otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa Srbijom, te da Hrvatska može svoje primjedbe davati nakon što se poglavlje otvori (dakle, ne sada), izvori u Bruxellesu tumače kako su male šanse da ijedna zemlja stane na stranu Hrvatske u ovoj raspravi. Ministar vanjskih poslova Austrije, tradicionalne hrvatske saveznice, izrazio se u korist tog srpskog zakona kad je rekao da su ga pisali međunarodni stručnjaci i da je njegovo donošenje bilo “preporučljivo”, a slične pohvalne izraze ponavljaju i u Komisiji i u Vijeću EU, gdje se donosi odluka o otvaranju poglavlja 23 .
“Mađarska je prevrtljiva”
– Nikome nećemo dopustiti da blokira Srbiju u EU integracijama. To nećemo dopustiti nijednoj instituciji EU te nijednoj državi – jasno je kazao mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, čime je i Mađarska, nakon Austrije, poslala poruku kako očekuje da Srbija otvori 23. poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima, za što Hrvatska još ne daje zeleno svjetlo.
Iako je Mađarska imala brojne primjedbe pri pregledu i ocjeni srbijanskog pravosuđa, posebice u vezi s tretmanom manjina, sada se ti problemi smatraju riješenima. Mađarska nacionalna manjina u srbijanskom parlamentu ima pet zastupnika. – Odnosi Mađarske i Srbije na povijesno su najvišoj točki. Do ovog stadija ne bismo stigli bez zasluga srbijanske vlade – sažeo je mađarski stav ministar Szijjártó nakon susreta s predsjednikom Istvánom Pásztorom.
– Mađarska je prevrtljiva – glasi jedan od diplomatskih komentara na najnoviji stav Budimpešte. Naime, sve države koje u Srbiji imaju nacionalne manjine inzistirale su na poštovanju njihovih prava. Pritom se ne misli samo na političku participaciju već i na podržavanje manjinskih programa, poput udžbenika, što nije riješeno. Bude li Hrvatska inzistirala na ispunjavanju sva tri uvjeta – ukidanje spornog zakona, prava manjina i suradnju s Haagom – prije otvaranja poglavlja, očekivati je da će porasti politički pritisak na nju i iz velikih centara, kao što je Berlin, jer je odvajanje Srbije od Rusije i “usidrivanje” na europskom putu jedan je od prioriteta Zapada. Idealna situacija bila bi da Hrvatska i Srbija riješe ove probleme bilateralnim razgovorima, što je također istaknuo Kurz.
Na pitanje kakva je mogućnost da Hrvatska ustraje u zahtjevima, jedan izvor nam kaže: – Za sve odluke u pregovorima potreban je konsenzus svih članica tako da mogućnost postoji.
Sandra Veljković, Tomislav Krasnec
Vecernji.hr