Projekt nizinske pruge

Mađarska i Slovenija dogovorile su zajedničko ulaganje u gradnju drugog kolosijeka pruge od Luke Kopar do slovenskog mjesta Divača te gradnju trećeg gata u koparskojLuka Rijekaluci. Tim slovensko-mađarskim dogovorom iz igre se izbacuju Hrvatska i Luka Rijeka. Glavni pravac prijevoza roba u unutrašnjost Europe bit će tako preko Kopra pa dalje prema Mađarskoj i Austriji. No ni naši treći susjedi, Srbi, ne promatraju mirno što se događa u regiji pa su i oni krenuli u projekt gradnje dvokolosiječne pruge od Beograda do mađarske granice, a kako bi se preko njihove zemlje prevozila roba iz grčke luke Pirej.

Zadnja šansa

Stoga je za Hrvatsku zadnja šansa da je susjedi ne izoliraju u tokovima prijevoza robe – Kina i njezin interes za ulaganje u Luku Rijeka i nizinsku prugu, o čemu su ovaj tjedan premijer Tihomir Orešković i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković razgovarali s izaslanstvom kineske Nacionalne komisije za razvoj i reforme. No osim privlačenja Kineza za Hrvatsku je bitno i da razbije “slovensko-mađarsku urotu” te da Mađare preorijentira na Luku Rijeka i prugu do Botova. A to će biti teško, sudeći prema sadašnjem stanju stvari. Hrvatska i Mađarska imaju loše međusobne odnose već godinama koji su kulminirali za izbjegličke krize. Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko prošli se tjedan u Bruxellesu susreo i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a glavna tema razgovora bila je Luka Rijeka i nizinska pruga. No dobio je odbijenicu. Orban mu je poručio da nam ne može više vjerovati, da dosad nismo ništa učinili na tim projektima. No ipak je ostavio odškrinuta vrata pa je pristao da se osnuju radne skupine HDZ-a i njegove stranke Fidesz o Luci Rijeka i nizinskoj pruzi. Uz ogradu i žicu na granici s Hrvatskom, Mađarska i Slovenija realizacijom svojih planova s Lukom Kopar i prugomOleg Butkovićtako bi u svakom slučaju izolirale Hrvatsku.

Isplativost projekta

A za to su krive i barem zadnje tri hrvatske Vlade. Jer nijedna od njih nije realizirala projekte nizinske pruge i kontejnerskog terminala Luke Rijeka. Kineskom izaslanstvu hrvatska je Vlada ovaj tjedan pak iznijela argumente zašto je bolja opcija za prijevoz njihovih pet milijuna kontejnera godišnje Luka Rijeka nego Kopar. Tako su, među ostalim, naveli da je Rijeka puno bliža najvažnijim gradovima na Mediteranskom koridoru i koridoru Rajna – Dunav od Kopra. Primjerice, željeznička je udaljenost od Rijeke do Budimpešte, ako se izgradi nizinska pruga, 540 kilometara, a od Kopra do Budimpešte 635 kilometara. Od Rijeke do Bratislave udaljenost je 566 kilometara, a od Kopra do Bratislave 650 kilometara.

Projekt novog terminala Luke Rijeka vrijedan je 1,2 milijarde eura, a nizinske pruge 3,6 milijardi eura. Slovenski projekti pak na prvi pogled manje su “teški” – 1,4 milijarde eura za drugi kolosijek pruge Kopar – Divača i oko 400 milijuna eura za treći gat. No treba uzeti u obzir da je pruga od Kopra do Divače duga svega 40-ak kilometara, a nizinska pruga 277 kilometara pa je njezina izgradnja po kilometru jeftinija jer je položena na pristupačnijem terenu. Stoga hrvatski projekti ni u tom pogledu ne stoje loše. Sad je samo na politici da odradi svoje.

Josip Bohutinski
Vecernji.hr

 

Sub, 7-12-2019, 05:42:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.