Sveučilište protiv izjednačavanja sveučilišnih i stručnih studija

Sveučilište je prije gotovo tri mjeseca podnijelo zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Smatra da su u tom zakonu na pogrešan način izjednačene kvalifikacije iz sveučilišnih studija s onima iz stručnih studija. Rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras ističe kako se razilaze odredbe Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru pa o tome treba presuditi Ustavni sud.

Hrvatski kvalifikacijski okvir je dokument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj. U njemu su uspostavljeni standardi kvalifikacija za sva zanimanja, temeljene su na ishodima učenja, usklađene s potrebama tržišta rada i usporediva s kvalifikacijama zanimanja u drugim zemljama. Počeo se razvijati 2006. godine a Zakon o HKO donesen je u vrijeme dok je ministar obrazovanja bio Željko Jovanović.

Jedna od zamjerki iz akademske zajednice bila je da ukida autonomiju sveučilišta jer odluke o kvalifikacijama donose isključivo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo rada i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala bez uključivanja Rektorskog zbora ili sveučilišta u ishode učenja.

Zakoni u prijeporu

I u drugim zemljama koje imaju stručne i sveučilišne studije poput Njemačke, Austrije, Finske, Belgije i Velike Britanije, ti su studiji na istoj razini nacionalnog kvalifikacijskog okvira, što je prema Sveučilištu u Zagrebu sporno.

A fakulteti se već godinama koriste nepovratnim sredstvima za provođenje raznih mjera predviđenih u HKO-u pa je pitanje što će biti s tim ako Ustavni sud ospori ustavnost tog zakona ili nekih njegovih odredbi.

Zakon o visokom obrazovanju i znanosti predviđa binarni sustav, sveučilišni i veleučilišni, dakle struka i svučilišna razina. Zakon o HKO-u stavlja u kategoriju 7 završenosti i sve veleučilišne, sveučilišne pa čak i doktorske studije. Budući da se nama činilo da su ta dva zakona u prijeporu htjeli smo to razjasniti, a jedini način je na Ustavnom sudu, izjavio je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras.

Izjednačavanje stručnih i sveučilišnih studija omalovažavanje je struke i znanosti, smatraju dekani.
Neven Kuspilić, dekan Građevinskog fakulteta Zagreb, ističe da u građevinarstvu sigurno ima jako puno poslova koje mogu obavljati osobe koje završe stručni studij, ali ako se radi o izazovima u građevinarstvu koji su složeniji - te osobe nemaju kompetencije! Ako se to misli izjednačiti nastat će još veća konkurencija u tom smislu a i ovako imamo skučen prostor na tržištu, mislim da je to problem! A što je s onima koji su već završili? Oni su se već snašli, našli posao u struci ili izvan struke ili su otišli vani, navodi Josip Mesec, dekan Geotehničkog fakulteta Varaždin.

Nije to priča samo o veleučilištima i sveučilištima, misli njegov varaždinski kolega i zato o noj treba i dalje raspravljati iako je HKO usvojen. Zakon o HKO uvodi priznavanje informalnog i neformalnog obrazovanja, to je europski trend, mislim da svakako treba o tome otvoriti diskusiju i vidjeti na koji način to ubaciti u cijelu vertikalu obrazovanja, kaže Neven Vrček, dekan Fakulteta informatike i organizacije Varaždin.

Marija Lugarić, voditeljica Radne skupine koja je izradila HKO, smatra da bi bila velika šteta da se cijeli zakon ukine, a za tim nema ni potrebe. Ministar obrazovanja Predrag Šustar nije komentirao inicijativu Rektorskog zbora, a i iz ministarstva je poslano službeno očitovanje na Ustavni sud.

Hrt.hr