Otkrivaju se pune dimenzije opskurnosti financijske konstrukcije na kojoj se temeljilo Todorićevo carstvo

Zhvaljujući akciji grupe odlučnih manjinskih dioničara koji su pojedinim članicama koncerna AgrokorAgrokor postavili niz od jedanaest identičnih pitanja, polako, ali sigurno razotkrivaju se pune dimenzije opskurnosti financijske konstrukcije na kojoj se temeljilo Todorićevo carstvo.

Od jedanaest pitanja na koja su morale odgovoriti uprave Agrokorovih tvrtki, najzanimljivija su ona o ukupnim obvezama društava temeljem jamstava “vladajućem društvu” tj. Agrokoru d.d., o obvezama po sudužništvima s vladajućim društvom, kao i obvezama prema ostalim povezanim osobama tj. drugim članicama Todorićeva carstva.

Već sama činjenica da su samo četiri tvrtke iz koncerna - Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci - dosad priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva pokazatelj je zastrašujućih razmjera bezglavog (pre)zaduživanja, kao i potpune nedjelotvornosti hrvatskih institucija, koje su morale primijetiti da stvari izmiču kontroli. To se prije svega odnosi na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je od Todorićevih tvrtki koje su izdavala jamstva po nekoliko puta veća od njihove vrijednosti tražila i očekivala tek formalno izvještavanje Zagrebačke burze te, de facto, nije učinila ništa da zaštiti interese manjinskih dioničara.

Groteska

Groteskni razmjeri izdanih jamstava i sudužništva bit će golem problem za predstojeće restrukturiranje koncerna, a posebna drama može se očekivati u budućim pravnim bitkama, kako onim Agrokorovih vjerovnika međusobno tako i u onima koje će uslijediti nakon sigurnih tužbi vjerovnika i manjinskih dioničara protiv Agrokora i Republike Hrvatske.

 Valja podsjetiti da je grupa međunarodnih investitora, kojima su se priključili hrvatski mirovinski fondovi, već predložila Vladi skidanje krajnje spornih jamstava zbog reputacijskih rizika za RH, a dali su naslutiti i moguće utuženje.

Konkretno, menadžment Jamnice odgovorio je zabrinutim dioničarima da su ukupno po jamstvima i sudužništvima Agrokoru d.d. izloženi enormnih 27,1 milijardu kuna, a prema drugim povezanim osobama koncerna istodobno imaju dodatne potencijalne obveze od još 4,1 milijarde kuna. Ukupne obveze po jamstvima i sudužništvima Jamnice od 31,2 milijarde kuna zvuče prilično ludo s obzirom na to da prema nekim realnijim procjenama ta uspješna tvrtka vrijedi ukupno oko 4 milijarde kuna.

Valja podsjetiti da je još prije Ledo priznao iznos potencijalnih obveza po jamstvima prema vladajućem društvu od čak 18,9 milijardi kuna, što je također vrlo ekstravagantno jer trenutačna vrijednost cijelog sladoledarskog biznisa iza Agrokorova sustava (uključujući i Frikom) trenutačno teško da je viša od 3 milijarde kuna. Sama tržišna kapitalizacija Leda, valja napomenuti, sada nije viša od milijardu kuna.

Još ekstravagantnije zvuče iznosi preuzetih jamstava u Todorićevim kombinatima, i to zbog također ekstremno visokih iznosa, a još više zbog krhke prirode poljoprivredno-prehrambene industrije, koja sasvim sigurno ne može nositi takve terete. Tako nam je u neugodnom procesu razotkrivanja pune istine po pitanjima dioničara Uprava PIK-a Vinkovci priznala ogromnih 21 milijardu kuna potencijalnih obveza po jamstvima i sudužništvima za krovnu kompaniju gazde Todorića. Podjednako loše tu stoji i Belje, koje je moralo priznati 19,7 milijardi kuna jamstava i sudužništava prema Agrokoru d.d. i još dodatnu “sitnicu” od 879 milijuna kuna obveza i sudužništava prema ostalim povezanim društvima.

Tanka obrazloženja

Slično kao zastrašujuće preuzete obveze iznenađuju i prateća obrazloženja koja su pisale aktualne uprave. Ledo je svoje šturo obrazloženje objavio nešto ranije, pa nije sto posto koordiniran kao što su to, očigledno, u svojim odgovorima uprave Jamnice, PIK-a Vinkovci i Belja, ali su u suštini i u Ledu na istim pozicijama. Drugim riječima, nakon svega što se dogodilo - financijskog inženjeringa i posljedičnog sloma Agrokora te uvođenja privremene uprave - grupa direktora obavila je očiglednu telefonijadu ili dopisivanje pa javnosti prodala praktički identična obrazloženja koja zvuče vrlo neuvjerljivo. Budući da nisu mogli jasno odgovoriti na pitanje kakve su protučinidbe vladajućeg društva dobili za tako visoke preuzete potencijalne obveze, svi su išli na to da je “financiranje Grupe” rezultiralo rastom te su benefiti tobože vidljivi kroz “sinergijski učinak u svim segmentima poslovanja”. Može se reći da su praktički priznali da nije bilo adekvatne protučinidbe te da ne mogu objasniti kako je moguće da su od vladajućeg društva primili, recimo, u Belju između 2005. i 2017. ulaganja vladajućeg društva od 2 milijarde kuna, a da istodobno suduguju i jamče za deset puta viši iznos (oko 20 milijardi), s time da se pritom kao javno izlistana kompanija nisu brinuli za interese manjinskih dioničara. Potpuno istu priču prodali su i iz PIK-a Vinkovci, s tim da su oni od vladajućeg društva u istom razdoblju, od 2005. do 2017., od njega usrećeni ulaganjem od 469 milijuna kuna te su se doveli u situaciju da jamče za 40-ak puta veći iznos od primljenog.

Koliko ukupno? 

S obzirom na to da su se sve spomenute tvrtke ogradile te napomenule da iznosi jamstava i sudužništva možda nisu konačni, potpuno je legitimno pitanje jesu li tvrtke iz Agrokorova sustava emitirale više od 100 milijardi kuna jamstava i sudužništva te kako je moguće da se oko svega ključni regulator (Hanfa) nije uzbuđivao? Je li povjerenik Ramljak mislio upravo na Hanfu kad je rekao da su i prije lex Agrokora bile moguće tužbe protiv hrvatskih institucija zbog nedjelovanja?

Dodajmo kako su posebno su “zabavni” vrlo usklađeni odgovori uprava spomenutih Agrokorovih tvrtki na pitanja dioničara jesu li provodili insolvencijske testove prilikom izdavanja jamstava i sudužništva te je li im se vladajuće društvo obvezalo nadoknaditi potencijalnu štetu. Objasnili su, pojednostavljeno prepričano, da se to tako radilo zbog prirode odnosa s vladajućim društvom, uvjerenja da nema razloga ta ozbiljne financijske brige te su dosta rastegnuli tumačenja Zakona o trgovačkim društvima, kao i Zakona o obveznim odnosima, u korist svoje pasivnosti. Zanimljivo je da su sada svi složni u zahtjevu vladajućem društvu za nadoknadu štete, iako je svima jasno da je to Vladajuće društvo propalo da ne može gore propasti.

Bilješka za kraj: Članovi uprava Jamnice, Belja, PIK-a Vinkovci, Zvijezde… prijavili su tijekom lipnja Zagrebačkoj burzi da su prihvatili novo sudužništvo za zajam od 480 milijuna eura, ali sada se nisu sakrili iza Todorića već Ramljaka.

Gojko Drljača
Jutarnji list

Pon, 23-10-2017, 21:07:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0062_Medvednica.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).