Veliki uspjeh skupa Na Brdu kod Kranja

 

Koliko se dade zaključiti iz novinskih izvještaja, konferencija na Brdu kod Kranja posvećena europskoj budućnosti zapadnog Balkana doživjela je, barem što se nas tiče, veliki uspjeh. Na skup nije došao predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, a prije kraja otišao je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele. Tome treba dodati kako se već od prije znalo da srbijanski predsjednik Boris Tadić zbog nazočnosti predstavnika Kosova ne će doći u Sloveniju, koja je uz Hrvatsku bila jedna od zemlji organizatorica. Tako je deset godina nakon Zapadnobalkanskoga summita u Zagrebu, gdje su nakon trećesiječanjske smjene vlasti mnogi, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, vidjeli šansu uspostave neke nove Jugoslavije, konferencija na Brdu kod Kranja završila s puno manje jugo-optimizma. Hvala dragom Bogu na nezavisnosti Kosova!

Brdo kod Kranja

Kako bi se podsjetili na atmosferu i ambicije Zagrebačkoga summita prije deset godina, kao i na razinu europskih predstavnika koji su mu nazočili, donosimo u nastavku članke iz Vjesnika objavljene 25. studenoga 2000. godine. A možda prisjećanje na obećavajuću 2000. popravi volju i onima koji smatraju susret na Brdu kod Kranja diplomatskim neuspjehom, pa da i oni a ne samo mi budemo zadovoljni.(mm)

 

 

Na Zagrebačkom summitu EU obećala pomoć regiji u približavanju europskim standardima

Zagrebački summit 2000. godineZAGREB, 24. studenoga 2000. - Zagrebački summit koji se održavao u petak u hotelu »Intercontinental«, najveći je međunarodni skup organiziran u neovisnoj Hrvatskoj i ujedno najveći politički skup Europske unije pripređen izvan granica Unije. Zagrebački sastanak na vrhu okupio je u petak u glavnom gradu Hrvatske 25 izaslanstava iz Europske unije, pet zemalja jugoistoka Europe (Hrvatska, BiH, SRJ, Makedonija, Albanija), Slovenije te niz međunarodnih dužnosnika.

Skup šefova država, odnosno vlada te ministara vanjskih poslova većine europskih zemalja organiziran je u suradnji Hrvatske i Francuske, koja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom. Visoki je skup svečano otvorio hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji je izrazio nadu da će Zagrebački summit biti zapamćen kao »novi korak naprijed« u približavanju jugoistoka Europe Europskoj uniji i »normaliziranju prilika u ovom dijelu svijeta«. Predsjednik Mesić u uvodnom se slovu osvrnuo i na nedavne promjene u Srbiji koje, kako je rekao, daju nadu u »konačno stabiliziranje ovoga prostora«.

»Danas u Zagrebu otvara se nova stranica europske povijesti«, istaknuo je francuski predsjednik Jacques Chirac u uvodnom govoru. Na demokraciji, humanizmu, toleranciji prema drugom i drukčijem te na pravnoj državi počiva moderna Europa, a Zagrebački summit označava odlučnost Unije u tome da te vrijednosti zauvijek zažive na Kontinentu, proizlazi iz Chiracovih riječi. »Hrvatska je utrla korak demokratskim reformama u regiji ove godine«, naglasio je u svom uvodnom slovu predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Proces stabilizacije i pridruživanja približit će regiju »europskim strukturama«, »a učinit ćemo sve da vam pomognemo prilagoditi se europskim standardima«, poručio je Prodi koji se također osvrnuo na nedavne promjene u SRJ, te najavio svoj posjet Beogradu i predsjedniku Koštunici u petak navečer.

Govoreći o području bivše Jugoslavije bački summit važan događaj za Hrvatsku koji pokazuje da procesi u jugoistočnoj Europi općenito idu dobrim smjerom. Premijeri Račan i Blair zaključili su da je važno dobre političke odnose Hrvatske i Velike Britanije dopuniti intenzivnijom gospodarskom i trgovačkom suradnjom, ističe se u priopćenju. U Velikoj Britaniji postoji zanimanje za ulaganjem u turistički sektor u Hrvatskoj, a britanska vlada ohra-brit će privatni sektor da svoja ulaganja usmjeri prema Hrvatskoj. U razgovoru su razmijenjena mišljenja o stanju u Bosni i Hercegovini nakon nedavnih izbora.
Premijer Račan ponovio je poziv Tonyju Blairu da posjeti Hrvatsku, koji je prihvaćen, a trebao bi se realizirati iduće godine.

Hrvatski premijer razgovarao je u hotelu »Intercontinental«, u sklopu bilateralnih susreta tijekom Zagrebačkog summita, s finskim kolegom Paavom Lipponenom, priopćeno je iz Vlade. Pozdravivši početak hrvatskih pregovora s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), premijer Lipponen izrazio je potporu politici hrvatske Vlade.

Račan je istaknuo da samo održavanje Summita zemalja Europske unije i pet zemalja obuhvaćenim procesom SAA u Zagrebu svjedoči o pozitivnim promjenama u regiji. Glavna tema razgovora hrvatskog i finskog predsjednika vlade bilo je jačanje gospodarske suradnje. Tomu će pridonijeti najavljena prezentacija hrvatskoga gospodarstva za posjeta hrvatskog poslovnog izaslanstva Helsinkiju u proljeće 2001. godine, kaže se u priopćenju. (Hina)

 

Chirac: Vaše je mjesto u europskoj obitelji

»U ime Europske unije, želim ponoviti svim zemljama jugoistočne Europe, okupljenima ovdje s nama: Da, vaše mjesto i vaša budućnost jesu u okviru europske obitelji koja je danas jedinstvenija i jača nego ikada dosad.« Tom je efektnom tvrdnjom predsjednik Francuske i trenutačni predsjedatelj Europske unije (EU) Jacques Chirac završio svoj uvodni govor na svečanom otvorenju Zagrebačkoga summita.

Na samom početku svoga obraćanja sudionicima skupa, njegov je glavni inicijator naglasio: »Danas se u Zagrebu otvara nova stranica u povijesti Europe. Započeta već prije deset godina, s padom Berlinskoga zida, napokon se završava pomirba našega kontinenta. Taj temeljni pokret ponajprije odgovara europskoj nužnosti. A taj je pokret europski i svojim opredjeljenjem i soli-darnošću što ih EU upravo izražava ovdje i sada. Time što ste izabrali put mira, demokracije, dobroga susjedstva te političkog i gospodarskog razvoja, vi ste izabrali put Europe. Budite uvjereni da je Europska unija na vašoj strani kako bi podržala taj izazov«. Pritom je Chirac podsjetio kako mu se ljetos, kad je prvi put iznio ideju o Summitu, izbor Zagreba za njegova domaćina jednostavno nametnuo da bi se pokazalo kako je jedna stranica zauvijek okrenuta. »Zahvaljujem predsjedniku Mesiću što je shvatio moj prijedlog. To više što su se demokratske promjene još i pojačale. Naime, dogodila se velika promjena padom Miloševića«, dodao je francuski predsjednik i izrazio uvjerenje kako je učvršćenje demokracije u SRJ nužno da bi se osigurala stabilnost u cijeloj regiji. A tako se jamačno otvara i put približavanju svake od ovih zemalja Europskoj uniji u okvirima procesa stabilizacije i pridruživanja.

Susret u Zagrebu, vjeruje Chirac, pruža priliku da Unija potvrdi kako se perspektiva otvara pred pet zemalja ove regije na temelju sporazuma EU-a, odnosno poštovanja političkih i gospodarskih kriterija iz Kopenhagena, kao i napretka što će se sigurno postići stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, osobito kad je riječ o regionalnoj suradnji. No, kako je naglasio francuski šef države, »svakoj se zemlji ipak pojedinačno nudi stvarno partnerstvo, jasno definirajući etape koje se moraju proći i reforme koje treba ostvariti«. To je približavanje, ustvrdio je, usko povezano s razvojem regionalne suradnje. Zato je pozvao pet zemalja o kojima je riječ, da međusobno zaključe »ugovore o regionalnoj suradnji«. Njima će se uspostaviti politički dijalog, zona slobodne trgovine, kao i uska suradnja na području prava i unutarnjih poslova.

Chirac je stoga istaknuo da je upravo u tom duhu EU posljednjih mjeseci prihvatila neke instrumente koji će olakšati potporu procesu stabilizacije i pridruživanja. Pritom je ponajprije govorio o programu CARDS. Riječ je o velikome programu pomoći Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i SR Jugoslaviji, prema idejama i preporukama Javiera Solane. Točnije: u razdoblju između 2000. i 2006. godine u programu CARDS-a predviđeno je 4,65 milijardi eura za pomoć tim zemljama. »Ta značajna svota dokazuje volju Unijea da bude u prvim redovima podrške demokracije i razvoja toga područja«, zaključio je francuski predsjednik Chirac svoje uvodno izlaganje na Zagrebačkom summitu.

 

Prodi: Ekstremni nacionalizam uzmiče pred demokracijom

Činjenica da se ova konferencija održava u Zagrebu, potvrđuje koliko je Hrvatska daleko odmakla u samo godinu dana, rekao je predsjednik Europske komisije Romano Prodi u svom govoru na otvorenju Zagrebačkog summita. Izrazivši zadovoljstvo što je gost predsjednika Mesića u »glavnom gradu Hrvatske i srcu ponosne europske demokracije«, naglasio je da ekstremni nacionalizam koji je donio mnogo jada i bijede ovoj regiji, uzmiče pred demokracijom što sve više jača i postaje stabilna približavajući se sve više Europskoj uniji. Donedavno je iz te zajednice bila isključena Miloševićeva Srbija, ali nedavno su i »njezini građani odlučili uzeti u ruke svoju sudbinu; ostalo je povijest«.

Prema Prodijevim riječima, za taj ohrabrujući proces zaslužni su narodi ove regije, objasnivši da je »kroz proces stabilizacije i pridruživanja EU radila na približavanju zemalja regije europskim strukturama«. Unija je svjesna različitosti svake od tih zemalja i pažljivo će odrediti svoj pristup svakoj zemlji posebno, ovisno o tome koliko je daleko odmakla s reformama.

Potom je govorio o konkretnim »praktičnim koracima« što ih treba poduzeti. Među njima su jačanje regionalne suradnje, poticanje slobodne trgovine unutar regije, ali i s Europskom unijom, te zajednička borba protiv organiziranog kriminala, korupcije te trgovine ljudima i ilegalne imigracije.

Nijednom ne spomenuvši termin zapadni Balkan, Prodi je istaknuo kako »prvi put u deset godina ne postoji opasnost da se vrati rat u neku od zemalja ovog područja«. Premda, dodao je, još ima teških pitanja koje treba riješiti, »pred nama je da svaku mogućnost novoga rata učinimo nezamislivom, kao što je ona nezamisliva u zemljama Europske unije. Sada zajedno imamo najbolju šansu u cijeloj generaciji da izgradimo mir koji bi zavladao u cijeloj regiji. A ako ne iskoristimo tu šansu, povijest nam nikad neće oprostiti«.

Sri, 28-10-2020, 07:16:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.