Kosor i PahorIz Večernjeg lista prenosimo članak koji je u Sloveniji već prokomentiran kao pokušaj rušenja arbitražnog sporazuma što su potpisali Jadranka Kosor i Borut Pahor. Iz ovog članka se jasno vidi na kakvim stajalištima je još 1994. godine bio trenutni premijer Republike Slovenije Borut Pahor, zajedno s još tri istaknuta člana slovenske političke scene, Dimitrijem Rupelom, Zoranom Thalerom, i Zmagom Jelinčičem. Njihova stajališta iz 1994. su ništa drugo nego skandalozno posezanje za hrvatskih državnom teritorijem, kako na kopnu tako i na moru, a upravo s takvom politkom i političarima Jadranka Kosor našla je arbitražnim sporazumom zajednički jezik.

Istovemeno, u Hrvatskoj je Jadranka Kosor ovaj tjedan potpisala jednostranu izjavu o tome da se u arbitražnom sporazumu ništa ne će smatrati kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem, čime se besramno mažu oči hrvatskom narodu. Naime, ova izjava bez supotpisa švedskog Predsjedništva Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, kako je prvobitno bilo najavljeno, potpuno je bezvrijedni komad papira očigledno namijenjen još jednoj medijskoj promociji protuustavnog arbitražnog sporazuma, sporazuma protiv kojeg su gotovo svi u Hrvatskoj s izuzetkom upravljačke "elite".(mm)

 

Pahor 1994.: Savudrija, Umag i Buje su Slovenija

Tajna nije mogla ostati vječna – Večernji list u posjedu je tajnog dokumenta slovenskog Državnog zbora (parlamenta) iz 1994., u kojemu radna skupina za granice u Odboru za međunarodne odnose daje naputke slovenskim pregovaračima o tome što tražiti od Hrvatske.

“Neki događaji upozoravaju da su slovenska država i Općina Piran počinili grešku jer su prepustili nadzor nad teritorijem i stanovništvom slovenskih sela Škrilje, Bužin i Škodelini... radi se o teritoriju koji pripada piranskoj općini...” Odbor upozorava: Zadnja međunarodno priznata granica u Istri jest južna granica STT (Slobodna teritorija Trsta), “rijeka Mirna”.

Zona B - slovenska

Borut PahorTu se tajni dokument slovenskog parlamenta poziva na granice bivše Zone B, iz vremena kada su se, prije 64 godine, vodili pregovori o konačnom razgraničenju između Italije i Jugoslavije.

Odbor u sastavu: Dimitrij Rupel, Zoran Thaler, Borut Pahor i Zmago Jelinčič stoga daje jasne naputke pregovaračima: “U skladu s točkom 7. specijalnog statuta Londonskog memoranduma koji onemogućava dijeljenje općina s manjinskim stanovništvom, slovenski pregovarači trebaju predložiti sljedeće mogućnosti – A: granica Zone B, kao posljednja međunarodna priznata granica i B: južna granica katastarskih općina Kaštel i Savudrija, kao sastavnih dijelova općine Piran, s granicom na moru koja omogućava slobodan izlaz na otvoreno more...”

U prijevodu, slovenski su parlamentarci svojim pregovaračima naložili da imaju tražiti predavanje dijelova teritorija RH, pa predlažu “maksimalističku” i “minimalističku” varijantu. U prvoj, Sloveniji treba pripasti kopno sve do rijeke Mirne, a koje uključuje i gradove – Savudriju, Umag, Buje, Grožnjan, Novigrad. U minimalističkoj varijanti, Slovenija bi pristala i “samo” na čitavi poluotok Savudriju i sjeverni dio općine Buje (Kaštel).

Vječni ekstremizam

Time bi Slovenija ostvarila svoj glavni pregovarački cilj – zadobiti čvrstu uporišnu točku na kopnu, na temelju koje bi se, sada prema međunarodnom pravu, izravno povukla crta koja vodi do otvorenog mora, a Slovenija dobiva znatno veće teritorijalno more.

Autentičnost slovenskog dokumenta potvrđuje i jedan hrvatski dokument (non-paper) iz siječnja 2001., koji politici sažeto iznosi slovenske tajne i zaključak je da “Slovenija, na žalost, ne odstupa od teritorijalnih pretenzija u skladu s Memorandumom iz 1993.”

Ovaj slovenski dokument dokazuje tezu kako, strateški, Slovenija ne mijenja svoje ciljeve, već 16 godina – nije riječ o pukom uređenju granica, nego o pokušaju otimanja dijela hrvatskog kopna i mora.

Posebno je zanimljiv sastav Odbora koji daje naputke slovenskim pregovaračima – bivši ministri vanjskih poslova, notorni Zmago Jelinčič i aktualni premijer Borut Pahor.

– Potpuno je nerazumljivo da Pahora sada primamo poput princa, a on drži kontinuitet ekstremističkih zahtjeva i sada je osobno blokirao primanje RH u EU – kaže jedan od dojučerašnjih hrvatskih pregovarača.

Slovenci već drže 80% nekretnina Savudrije

Oko osamdeset posto nekretnina na području Savudrije, Marede, Matereda, Dajle i Crvenog Vrha u vlasništvu je slovenskih državljana, poručuju istarski agenti za nekretnine. Prema njihovim riječima Slovenci su nekretnine na tom pograničnom području sa Slovenijom počeli kupovati još u vrijeme Jugoslavije.

Kupuju ih i dan danas, a uglavnom im služe kao odmarališta vikendima ili za ljetnih sezona. I dok uživaju u ljepotama Istre - Slovenci će Arbitražni sporazum s Hrvatskom ratificirati tek iduće godine, i to nakon što se o njemu izjasne na savjetodavnom referendumu.

Prijedlog za referendum podnijeli su preksinoć zastupnici stranaka vladajuće koalicije lijevog centra, a datum održavanja ovisi o brzini odlučivanja ustavnih sudaca. Predsjednik Državnog zbora Pavel Gantar nije isključio mogućnost da referenduma i ne bude.

To ovisi o odluci predlagača koji mogu procijeniti da su nastupile okolnosti zbog kojih referendum nije potreban, kazao je Gantar. U međuvremenu potpisivanje Arbitražnog sporazuma podržava 48 posto Slovenaca, 56 posto misli da za to nije potreban referendum, ali ako ga bude, sigurno će sudjelovati 40 i za sporazum glasovati 48,5 posto Slovenaca.

Vojislav Mazzocco, Davor Ivanković
Večernji list

 

Thaler: Večernjak pokušava minirati
 Sporazum o arbitraži

Slovenski su mediji o tajnom dokumentu Državnoga zbora iz 1994. o određivanju granice s Hrvatskom, u kojem stoji da je minimalistička varijanta uzimanje kopna u Savudriji i Kaštelu, a maksimalistička uzimanje čitave “Zone B” do rijeke Mirne, javnost obavijestili prenošenjem našeg današnjeg pisanja i bez komentara na svojim portalima.

Thaler se šali, a Zmago?

Zmago JelinčičŠiri je prikaz tajnog dokumenta dao portal komercijalne televizijske postaje POP-TV prenoseći integralni tekst. U opremi se tog priloga navodi da je “povjerljivi dokument radne skupine za granice slovenskoj javnosti predstavljen na konferenciji za tisak 16. lipnja 1994.” pa se kaže da parlamentarni odbor za vanjsku politiku o tom dokumentu tada nije odlučivao jer su sjednicu napustili M. Geržina i J. Školč pa nije bilo kvoruma.

Zoran Thaler na zahtjev je Slovenske tiskovne agencije komentirao, no nije spominjao kvorum, nego da je sve bilo javno. Izjavio je “ako se malo našalim, onda je to očit pokušaj subverzije hrvatskoga glasila protiv sadašnjeg dogovaranja među državama i protiv Arbitražnog sporazuma.”

Objavu tajnog dokumenta povezuje s nedavnim izletom umaških ribara u Piranski zaljev i izjavama hrvatske Crkve pa je to, “neka vrsta poticanja nesnošljivosti među državama. Mislim da se sada treba usredotočiti na potvrđivanje Arbitražnog sporazuma i da se napokon među državama počne razvijati prijateljstvo, a ne nepovjerenje i neprijateljstvo”, kaže Thaler. Komentar još nije dao Zmago Jelinčič, u RH krivo smatran tek “desničarskim klaunom”.

Nije klaun, već frontmen

To što je Jelinčiča još 1994. slovenska politika stavila u radnu skupinu za granicu te da je, 15 godina poslije, Jelinčič član Odbora za obranu i sigurnost Europskog parlamenta (!) govori da nije riječ o klaunu, nego o “frontmenu” slovenske politike prema RH.

A njegovi zadnji istupi govore o idućem planu, koji gura u Europi – organiziranje međunarodne konferencije radi “razgraničenja” Jadrana koji je, prema Jelinčiču – jugoslavensko more i predmet je sukcesije. Kaže – ako Hrvati ne daju granicu na Mirni, imat će je na Rječini... Reći će u Sloveniji – opet šala?

Za Istranina Damira Kajina, slovenske pretenzije nisu novost. – B. Pahor jedan je od najisključivijih slovenskih političara, rekao bih da je takav još od 1991., kaže.

D. Ivanković, V. Zagorac, V. Mazzocco
Večernji list

Sri, 21-10-2020, 04:16:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.