Nakon silne buke koju je izazvalo objavljivanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom u četvrtak, gdje je ova tema bila najkomentiranija na svim portalima, znate li s kakvom je naslovnicom Jutarnji list izašao u petak? Ne znate - bez i jednog slovca o ovoj temi. No, što očekivati od novina koje mnogi doživljavaju SDP-ovim dnevnikom, kada predsjednik te stranke tijekom četvrtka više puta promijenio mišljenje, pa je bio malo za, pa onda malo protiv sporazuma, i tako nekoliko puta. Iz vrha SDP-a jedino konkretnog se moglo čuti kako se za sličan sporazum Račana zvalo izdajnikom, a da se sada tvorci novog sporazuma pojavljuju kao spasioci. Zaista, koja nepravda! Samo nije jasno što je točno za SDP nepravedno, to što se Kosoricu ne zove izdajnikom ili to što se Račana nije zvalo spasiocem. Pa ćemo si mi dozvoliti ispraviti tu nejasnoću i reći da svatko tko drugoj zemlji ustupa teritorij veleizdajnik. Štoviše, čudi nas što to ljudima u vrhu SDP-a maglovito kada je mudrostima tipa "Tuđe ne ćemo, svoje ne damo!" sve narode i narodnosti učio još Milanoviću drag pokojni drug Josip Broz Tito.

U nastavku donosimo izbor iz velikog broja reakcija i komentara na prijedlog arbitražnog sporazuma čije je potpisivanje programirano za ovaj tjedan.  Izdvojili smo reakcije uglavnom naših članova, ali ipak da bi se čula i druga strana počinjemo s osebujnim tekstom i nedjeljnog Vjesnika, u kojem jedan novinar prepričava misli drugog novinara istog lista.(mm)

 

 

Premijerka Jadranka Kosor odradila je dobar posao

 

Iako se u tjednu koji je za nama i u oporbi, ali i dijelu struke, podiglo dosta bure oko sporazuma o arbitraži sa Slovenijom koji su dogovorili premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor, nakon čega su i odblokirani hrvatski pregovori s Europskom unijom, prevladava mišljenje da su ključne vrijednosti koje je Hrvatska ostvarila tim sporazumom upravo takve da se on u svakom slučaju treba braniti i obraniti. Glavna zamjerka sporazumu odnosila se na članak 3. u kojemu se određuje da će arbitražni sud ustanoviti vezu Slovenije prema otvorenom moru, što većinu kritičara neodoljivo podsjeća na sporazum Račan-Drnovšek iz 2001. godine. Naime, oporba je u strahu ne samo zbog famoznog »stika z odprtim morjem«, nego i zbog odredbe prema kojoj je odluka arbitražnog suda obvezujuća za sve. No, unatoč svim tim prijeporima, bojazni-ma i kritikama, premijerka Ja-dranka Kosor je optimistična u pogledu temeljnih vrednota tog sporazuma i potpuno je uvjerena da nikome u oporbi, u ovom trenutku, nije stalo do nove blokade pregovora s Europskom unijom.

Ivica RačanI vodeći hrvatski politički analitičar Davor Gjenero smatra da je sporazum dobar jer su u svim ključnim točkama potpuno ispoštovana načela koja je Sabor zadao pregovaračima. Ono što naš sugovornik posebno apostrofira i smatra izuzetno važnim je činjenica da se sporazumom definitivno razdvajaju pitanja hrvatskog pristupanja EU i rješavanja graničnog problema. Dakle, gledano politički, pitanje razgraničenja je definitivno skinuto s dnevnog reda jer su obje strane suglasne da je pravorijek arbitražnog suda konačan. Gjenero također odbacuje primjedbe da je sporazum bio tajan. Hrvatska strana je, doduše, striktno poštivala dogovoreno načelo tajnosti pregovora, međutim, već odavno je tekst tog sporazuma bio dostupan na internetu jer ga je vjerojatno netko od slovenskih političara dostavio tamošnjoj komercijalnoj televiziji koja ga je preko svoje sestrinske komercijalne televizije u Hrvatskoj objavila na internetu kako bi se, barem donekle, zameli tragovi od kuda se on našao u javnosti.

Taj tekst sporazuma bio je glavni uzrok zašto je gospodin Pahor u Sloveniji bio izložen vrlo oštroj kritici međunarodnih pravnika, posebno oštroj kritici onih pravnika, poput profesora Rajka Pirnata, koji su se isto tako žučno suprotstavljali uvođenju blokade hrvatskih pret-pristupnih pregovora, podsjeća naš sugovornik. Nadalje, iz teksta sporazuma je očito da se, kao prvo, spor rješava pred ad hoc međunarodnim sudbenim tijelom, dakle to je prava sudbena arbitraža u kojoj se međunarodno javno pravo primjenjuje na posebni slučaj hrvatsko-slovenskog spora. U tom smislu ne radi se fundamentalnoj razlici u odnosu na onaj ishodišni hrvatski zahtjev da se spor rješava pred Međunarodnim sudom u Haagu, upozorava Gjenero.

»Postoji, doduše, razlika prije svega u tome što stalna međunarodna sudišta imaju definiranu proceduru, no ovdje, pred ovakvim ad hoc sudištem, procedura je fleksibilnija i stranke u postupku je mogu međusobno dogovarati. Druga bitna odrednica tog sporazuma je činjenica da se razgraničenje dviju država i na kopnu i na moru obavlja prema međunarodnom pravu. Načelo pravednosti, ali ne ono izvanjsko načelo pravednosti, dakle, ne ono koje nije subsumirano u međunarodnom pravu, nego načelo pravednosti koje je dio međunarodnog prava i stečena prava uvode se u raspravu o drugom problemu, a to je problem režima kontakta Slovenije s otvorenim morem. Ovih dana smo mogli čuti rasprave o pojmu stik, no riječ stik se Hrvatsku savršeno ne tiče. Naime, sporazum se sastavlja, doduše na hrvatskom i slovenskom jeziku, no cijela procedura pred sudom obavlja se na engleskom i u tom smislu važan je pojam junction (spoj), koji naravno ne znači teritorijalni kontakt nego znači nekakvu spojnicu, nekakav režim kontakta između slovenskog teritorijalnog mora i otvorenih međunarodnih voda Jadrana«, tvrdi naš sugovornik. U ovim dvjema točkama, smatra, ključnim za sporazum, potpuno su ispoštovana načela koja je Sabor zadao pregovaračima. Također, što je jako važno, ističe naš sugovornik, ovim se sporazumom definitivno razdvajaju pitanja hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i rješavanja graničnog problema, jer su obje strane suglasne da je pravorijek arbitražnog sudišta konačan. No, pravorijek arbitražnog sudišta ne će biti donesen za tjedan ili za mjesec dana, nego za otprilike tri godine. A razdoblje od tri godine, smatra, je razdoblje kad će pristupni ugovor Hrvatske o ulasku u EU definitivno biti ne samo potpisan, nego i ratificiran u svih 27 dosadašnjih zemalja članica. »Dakle, Hrvatska će kad stupi na snagu arbitražno rješenje biti prava članica EU, a time je, znači, pitanje razgraničenja definitivno razdvojeno od pitanja hrvatskog pristupanja Uniji. To su ključne vrijednosti koje je Hrvatska ostvarila ovim sporazumom, to su velike dobiti za Hrvatsku, dobiti koje u svakom slučaju treba braniti.

Jadranka-KosorRizici ovog sporazuma su upravo onakvi kakve navodi predsjednik Stjepan Mesić. Uvijek postoji rizik da bi sudbeno tijelo moglo izigrati norme prema kojima sudi. No, temeljno sudište je u svom djelovanju obvezano međunarodnim pravom i tako dugo, ako želi biti kredibilno, mora presuđivati sukladno međunarodnom pravu«, ističe Gjenero. Istodobno naglašava da je za Hrvatsku važno da se ovaj drugi korak nakon deblokade pregovora obavi u onakvim okolnostima kakve međunarodna zajednica, ne u ovom slučaju druga strana u sporu, od nje očekuje. Hrvatskoj su sad referentne institucije švedsko predsjedništvo, predsjedništvo EU, ali i SAD-a, koja su se u ovom procesu javile kao svjedoci, naglašava naš sugovornik i podsjeća da je izvršna vlast striktno djelovala u okvirima konstitucionalnog patriotizma. S jedne strane tragala je za rješenjem koje maksimalizira hrvatske dobiti, a koje je moguće ishoditi u pregovorima, a s druge strane je striktno poštivala načelo trodiobe vlasti. Dakle, nije poduzeta nikakva mjera koja bi za Hrvatsku značila da preuzima bilo kakvu obvezu mimo institucija koje te obveze mogu preuzimati. Jasno je, podsjeća naš sugovornik, da ovaj ugovor traži ratifikaciju u parlamentu, a on ne samo da nije potpisan, nego nije ni parafiran bez suglasnosti parlamentarnih stranaka. Ta situacija je zapravo dovela do toga da se u hrvatskoj političkoj areni može točno ocrtati tko spada u taj korpus političkih organizacija koje djeluju na osnovu konstitucionalnog patriotizma, dakle koje djeluju sukladno odgovornosti za temeljne, dakle nacionalne interese, a koje političke organizacije djeluju kao populističke organizacije koje dovode u pitanje svaki politički dogovor aktualne vlade, jednostavno zbog toga što ne prihvaćaju situaciju podjele na političku većinu i manjinu kakva je uspostavljena parlamentarnim izborima 2007. godine. Vidljivo je da se znatan dio hrvatske političke arene ponaša sukladno načelima konstitucionalnog patriotizma, a vidjet ćemo kolika je ta populistička margina, uvjetno rečeno, u Hrvatskom saboru, pita se Gjenero.

»Ne bi bilo dobro da ta populistička margina bude velika i ne bi bilo dobro da neke stranke, koje po samorazumijevanju spadaju u ustavni luk i među snažne političke organizacije, u europskoj političkoj areni same sebe definiraju, ne kao odgovorne političke stranke, nego kao populističke organizacije. Taj tip političke odgovornosti se ispostavlja posebno zbog toga što je ovaj drugi korak poslije deblokade prva situacija u kojoj su izvršna vlast i diplomacija u Hrvatskoj stvorile pretpostavku za promjenu odnosa u ovoj igri koja se odvijala oko graničnog spora. Dosad je Hrvatska bila u defanzivnoj poziciji i od blokade pa nadalje morala je vući poteze kojima bi prevladala tu blokadu i probleme koji su iz nje proizlazili. Hrvatska sad ima priliku preuzeti inicijativu. Time što će se predsjednici Vlade Jadranki Kosor dati suglasnost, po mogućnosti ustavne većine, da potpiše sporazum i time što bi taj sporazum u Hrvatskoj brzo bio ratificiran, Hrvatska dobiva dobru poziciju u daljnjoj igri«, tvrdi naš sugovornik.

No, upozorava i na činjenicu da slovenskom premijeru Pahoru, bez obzira na to što ima političku većinu potrebnu za suglasnost za potpis, kao i političku većinu potrebnu za ratifikaciju tog dokumenta u parlamentu, nad glavom visi opasnost naknadnog zakonodavnog referenduma nakon donošenja zakona o ratifikaciji arbitražnog ugovora, nakon čega bi se Slovenija mogla naći u situaciji da ne može prihvatiti ugovor. Takva situacija bila bi krajnje neugodna za slovensku stranu. U tom bi slučaju zapravo značilo da granično pitanje de facto ostaje zamrznuto do hrvatskog ulaska u EU, pa bi se onda u nekom razdoblju poslije morao pokretati novi postupak traženja arbitražnog ugovora. No, ako bi Hrvatska provela sve procedure potrebne za prihvaćanje tog ugovora, tada definitivno sa sebe skida sav politički teret sklapanja sporazuma, naglašava Gjenero.

»Ne znam jesu li toga svjesni svi politički akteri koji djeluju u hrvatskoj političkoj areni, pogotovo oni koji kritiziraju postojeći sporazum. Hrvatska bi se našla u povoljnijoj poziciji da je taj sporazum dobio potporu na sastanku svih parlamentarnih stranaka u srijedu navečer, te da je Vlada donijela odluku o njegovom prihvaćanju. Tada bi čak postojala mogućnost da se on barem parafira na vrhu Europske unije. Time bi pak premijerka Kosor dobila daleko bolju ishodišnu poziciju na vrhu EU, a Hrvatska bi dobila, na neki način, poziciju zvijezde koja nastavlja godinu dana zaustavljen pregovarački proces«, tvrdi naš sugovornik. Šteta je, kaže, da jednostavno političko-marketinški taj prostor nije bio iskorišten, ali ne treba plakati za prolivenim mlijekom. Važno je iz političke arene potisnuti svaku neutemeljenu populističku kritiku, svaku ideju o tome da se zagovaraju neka maksimalistička rješenja koja je u bilateralnim pregovorima jednostavno nemoguće postići i afirmirati se kao zemlja koja je sposobna prihvatiti realni kompromis, a u političkom procesu koji slijedi nakon prihvaćanja realnog kompromisa izboriti politički maksimum. Gjenero podsjeća da će u arbitražnom postupku koji slijedi biti uključen jedan od arbitara kojeg imenuje hrvatska strana. Taj arbitar će imati izrazito važnu ulogu u arbitražnom procesu jer će morati predstavljati i zagovarati hrvatske pozicije u sporu i pokušati za te pozicije pridobiti ostala tri neovisna arbitra, dakle uspostaviti većinu oko tih stavova.

»S dosadašnjim performansama međunarodno pravne struke zastupljene u hrvatskoj diplomaciji možemo biti prilično mirni kad je riječ o očekivanjima u tom procesu. Očito je, iz dokumenta koji je pred nama, da su hrvatski međunarodni pravnici koji su uz predsjednicu Vlade Jadranku Kosor sudjelovali u pripremi tog dokumenta dobro odradili svoj posao«, zaključuje naš sugovornik Davor Gjenero.

Zoran Milanović
Vjesnik

 

 

Priopćenje  predsjedničkog  kandidata  prof. dr. Miroslava Tuđmana

 

Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske dr. Miroslav Tuđman obratio se narodu i hrvatskoj vladi priopćenjem iz Pariza kasno sinoć u četvrtak 29. 10. 2009. U svojem obraćanju medijima ističe sljedeće:

Prvo, poziva hrvatsku premijerku Jadranku Kosor da ne sakriva od javnosti, da objavi i pojasni što se tajno dogovorila sa slovenskim premijerom, a možda i drugim političarima Europske unije?

Drugo, da pojasni teme koje ovih dana u svezi s njezinim diplomatskim prvijencem muče hrvatsku javnost, a posebice:

- plaćanje hrvatskim teritorijem slovenske deblokade pregovora s Europskom unijom, (pojas hrvatskoga mora i podmorja u dužini od 26 kilometara, širok pet kilometara i 400 metara, odnosno pojas slične širine i dužine Hrvatska bi zauvijek odstupila od svojeg teritorija u korist Slovenije),

- Hrvatska gubi jedinu izravnu granicu s Italijom, pa se otvara problem jednostranog mijenjanja ranijih nasljeđenih sporazuma s Italijom o granici

- slovenski državnici ističu zahtjev za "teritorijalnim koridorom" te činjenicu da njih ne zadovoljava čak ni režim "slobodne plovidbe" slovenskih brodova hrvatskim morem u slovenske luke, tj. režim u kojemu bi se suspendiralo pravo intervencije na slovenskim brodovima hrvatskih policijskih i carinskih organa, ako oni to ističu, što onda hrvatska premijerka daje Sloveniji,

- nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na osnovi koje bi se Hrvatska koridorom odrekla, kako kaže jedan naš uvaženi akademik "dijela svoga mora, morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim i živim, uključujući zračnog prostora iznad koridora, a u korist Slovenije, ili pretvarajući svoje more i podmorje u otvoreno more (tj. more koje nije ni pod čijim suverenitetom",

- Hrvatska je većini arbitara koji su joj uglavnom nepoznati i izabrani smisleno ili pak proizvoljno od strane diplomata Ollija Rehna, prepustila odluku o nečem što jedna predsjednica vlade ne smije i ne može odlučiti u ime hrvatskoga Sabora i hrvatskoga naroda,

- Hrvatska gubi dio svoga teritorija u tajnim pregovorima, stvarajući protuzakoniti ali obvezujući mehanizam koji je daleko od volje njezine zakonodavne vlasti i od očiju i utjecaja njezina naroda.

Treće, predsjednički kandidat dr. Tuđman poziva predsjednicu vlade da prekine ovu igru skrivača o tako važnim temama kao što je hrvatski teritorij i teritorijalno more, te sve ono iznad toga što takve igre uzročnoposljedičnim slijedom u budućnosti ugrožavaju.

Kako bi se stvorio privid brzog zaključenja pristupnih pregovora s EU, Hrvatska je prihvatila napuštanje već postignutog dogovora sa Slovenijom iz kolovoza 2007., da se rješavanje graničnog spora povjeri Međunarodnom sudu pravde. Time je Slovenija postigla ključni strateški cilj svoje blokade, a Hrvatska bitno unazadila svoju poziciju u graničnom sporu.

Slovenskom zahtjevu za spoj svoga teritorijalnog mora s otvorenim morem moguće je udovoljiti jedino tako da Hrvatska odstupi više od 230 četvornih kilometara, koji su po međunarodnom pravu neprijeporno dio hrvatskog teritorijalnog mora.

Sudeći po izjavama slovenskih čelnika, hrvatska je predsjednica Vlade sada prihvatila da se odluka o slovenskim zahtjevima donese u arbitražnoj komisiji čijih bi četvero od pet članova imenovala Europska unija, odnosno Slovenija. To je potpuno suprotno odluci Hrvatskog sabora, koji je odobrio prijedlog povjerenika Rehna od 22. travnja ove godine - tada predstavljen kao konačan i nepromjenljiv.

Po njemu, arbitraža se trebala povjeriti arbitražnom vijeću, u kojem bi, uz dva člana imenovana od država u sporu, u konačnici predsjednik Međunarodnog suda pravde imenovao predsjednika arbitražnog vijeća te preostalu dvojicu članova.

Ni premijerku Kosor ni Vladu u cjelini nitko nije ovlastio da odstupaju od saborske odluke i u najstrožoj tajnosti dogovaraju da se odlučivanje o teritorijalnom moru, po međunarodnom pravu pod isključivom suverenošću Republike Hrvatske, povjeri tijelu većinski sastavljenom od suprotne pregovaračke strane.

Raniji ultimativni zahtjev EU-a da se Hrvatska odrekne primjene međunarodnog prava u drugom ključnom pitanju njezinih prava na moru (ZERP odnosno gospodarski pojas), čine ovaj korak hrvatske premijerke još nerazumnijim.

Žalosno je, ali i znakovito za hrvatski medijski prostor, da se poraznom rezultatu posljednjih pregovora raznim makinacijama pokušava dati pozitivan predznak i da se hrvatskom narodu i biračima taji neugodna stvarnost.

Pozivam Hrvatski sabor i premijerku da se odlučno ograde od služinskog pristupa, kojima se suverena prava hrvatske države stavljaju u ruke onih koji su ranije iskazali izrazito nepoštivanje međunarodnog prava.

Pozivam ih da to učine dok je još vrijeme i dok to Hrvatska još može, pozvao je iz Pariza predsjednički kandidat dr. Miroslav Tuđman.

 

 

 

Priopćenje  predsjedničkog  kandidata  prof. dr. Josipa Jurčevića

 

Nakon jučerašnjeg objavljivanja osnovnih podataka o nacrtu slovensko-hrvatskog sporazuma o međudržavnoj granici, u koji je ušla predsjednica Vlade RH, prestala je postojati i najmanja dvojba da je Jadranka Kosor najgrublje i bez ikakvih ovlasti prekršila odluku Sabora o tzv. prvom Rehnovom prijedlogu. Uz to, uvjerljivo je najvažnije što je Predsjednica Vlade RH ušla u proces praktičnog rušenja ustavnih odredbi koje se odnose na zaštitu integriteta i neotuđivosti državnog teritorija Republike Hrvatske.

Pritom je za hrvatsku državu, hrvatske građane i hrvatsku budućnost nebitno koji su motivi i interesi Predsjednicu Vlade RH odveli na taj veleizdajnički put. Odnosno, nebitno je radi li to ona zbog korumpiranosti, ucjene, neznanja ili nekih drugih razloga.

Bitno je, ima li hrvatska država institucijske snage zaustaviti dramatično negativne procese koji se – nakon sustavne de konstrukcije i kriminaliziranja temeljnih postignuća Hrvatskog domovinskog rata, neviđene pljačke nacionalnih bogatstava te rušenja svekolikog dostojanstva hrvatskih građana – sve ubrzanije kreću prema sveopćoj državnoj, društvenoj i nacionalnoj kapitulaciji.

Zapanjujuća je lakoća kojom se događa to urušavanje. Kao da smo žrtve veoma temeljito pripremljenog munjevitog rata. Naime, još se nismo imali vremena suočiti ni s šokom ozbiljnosti udara Predsjednice Vlade RH, a već se jučer njoj munjevito, i s istom šokovitošću, priključio Predsjednik RH, namjesto da intervenira zaštitnim ovlastima koje ga obvezuju. Treći šokirajući udar munjevitog rata dogoditi će se najvjerojatnije danas, jer se i oporba po noći odlučila uključiti u ubijanje nade koja se očekuje od parlamenta.

Sve skupa podsjeća na niz - ne tako davnih – iskustava, a naročito na tragično iskustvo koje se događalo 1918. godine. I tada su pripreme bile višegodišnje, a u finišu se sve događalo kao i sada.

Cjelokupna upravljačka struktura u Hrvatskoj svim snagama je zaslijepljeno jurišala – kako tada tako i sada - u propast. Svaki dio te strukture sebično je mislio kako ga nakon toga čeka nagrada budućih gospodara. No, prevarili su se i tada, a prevarit će se i sada, jer logika gospodara je uvijek i u svim situacijama bila isto nemilosrdna. Prvo će na različite načine smaknuti guske predvodnike, jer su one neposredni svjedoci nečasnog nedjela.

Nažalost, ostajale su i ostajat će dugoročne razorne više generacijske posljedice za cijelo društvo.

Mi, cjelokupno hrvatsko društvo – pojedinačno, partikularno i cjelovito – ovog trenutka svjedoci smo i akteri dramatičnog lomljenja naše budućnosti. Svatko od nas je odgovoran, sukladno svojoj društvenoj ulozi, društvenom položaju te društvenoj i pojedinačnoj moći s kojom kao takvi raspolažemo.

Nemojmo se podcjenjivati. Nemojmo bježati od odgovornosti. Svi smo upravo sada najodgovorniji za našu budućnost. Probudimo se! Djelujmo! Već viđena magla je pred nama!

 

 

 

Fra Zlatko Špehar, župnik Hrvatske katoličke župe Salzburg i donedavni gvardijan vukovarski

 

Hrvatska dijaspora se u potpunosti protivi mogućem arbitražnom potezu oko hrvatskog državnog teritorija i nacionalnog blaga po pitanju Vaših tajnih dogovora i tzv. arbitražnog dogovora između Repulike Hrvatske i Republike Slovenije, koji u potpunosti smatra potpuno nelegitimnim i protuustavnim. Nitko Vam od hrvatskog naroda nije dao pravo odlučivati o hravtskom teritoriju, moru, podmorju i zračnom prostoru, za kojega su toliki dali svoje život. U dobroj suradnji s Vama, kao gvardijan vukovarski, podržavao sam Vas u svim nastojanjima kojim ste se zauzimali za istini, pravdu i pravo svakog hrvatskog branitelja. Danas ne podupirem Vašu namjeru izdaje i prepuštanja svetog hrvatskog teritorija koji je na paravdi Boga, samo Hrvatski i ne može se s njime trgovati,a po bezdušnom i podmuklom slovenskom političkom potezu. Hrvatska se u povijesti znala obraniti od svih mogućih presizanja, znat će se i danas. Hrvatska dijaspora ne podržava Vaše tajne dogovore na štetu hrvatskog teritorija i nacionalnog blaga. U Srpskoj agresiji na Hrvatsku 1991., znala se Hrvatska dijaspora staviti u obranu svoga nacionalnog teritorija i svoga hrvatskoga naroda. Znana nam je i uloga Hrvatske dijaspore u obrani i mnogim odlučivanjima opstanka stranke predsjednika Tuđmana na čelu hrvatskog naroda. Danas će se ova ista Hrvatska dijspora, ako Vi nastavite s ovim protuhrvatskim činom, oduprijeti i stranci na vlasti u Republici Hrvatskoj i svim "saborskim zastupnicima", demokratskim putem slobodnih izbora. Hrvatska dijaspora neće odustati niti od svih pravnih mogućnosti suprotstaviti se svima onima koji dignu ruku i potpišu predaju hrvatskog državnog teritorija slovenskoj okupacijskoj politici onoga što nikada nije bilo vlasništvo svlovenskog naroda.

Hrvatska dijaspora u potpunosti prihvaća Izjavu Komisije "Justitia et pax" Hrvatske biskupske konferencije, (u prilogu) i potpisno je kao glas hrvatskog naroda u dijaspori predaje Vama u znak potpunog neprihvaćanja tajnih dogovora i arbitraže oko hrvatskog državnog nacionalnog teritorija, mora, podmorja i zračnom prostora.

 

 

 

Damir Borovcak, dipl. ing., samostalni publicist

 

Nakon "sporazuma" sa Slovenijom možemo očekivati nove "sporazume" s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom i Srbijom (Dunav i riječni otoci) te daljnje komadanje Hrvatske i hrvatskog mora.

"Sporazum" sa Slovenijom prate susjedi i samo čekaju svoj dio hrvatskog mora ili teritorija.

Za "sporazum" zastupnici u Hrvatskom (državnom ???) saboru će dizati ruke kako im bude naređeno od njihovih stranačkih šefova. Već su pokazali da nemaju svog digniteta ni dostojanstva, jer su marionete za predobre plaće i silne povlastice. Posljedice takve "visoke hrvatske politike" do sada su katastrofalne. Da je Hrvatski sabor svojevremeno proglasio Gospodarski pojas ovo se danas ne bi događalo.

Na izborima nismo glasovali ni za jednu stranku, ni za jednog predsjednika, ni za jednog saborskog zastupnika, koji će temeljem međunarodnih makinacija i osobnih interesa odlučivati o mogućnosti otuđivanja hrvatskog teritorija.

Za to nitko nikome nije dao mandat, niti ga ima pravo dati.

Čak ni saborski zastupnici presudne odluke o hrvatskom teritoriju posredstvom nekakvih arbitražnih komisija ne smiju odlučivati u ime cijelog naroda, već to može samo hrvatski narod na referendumu!

Za pitanja razgraničavanja jedino je nadležan međunarodni sud, temeljem međunarodne pravosudne prakse.

 

 

 

Petar Hinić, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice u Stuttgartu

 

I mi kao zainteresirani promatrači dugogodišnje borbe Slovenije da otme dio hrvatskog teritorija ne bismo smjeli šutjeti nad činjenicom da hrvatsko političko vodstvo odlučuje o cjelovitosti hrvatskog državnog prostora upravo kao da se radi o njegovoj privatnoj njivi, pa ni tada ju ne bi smjeli izdvojiti iz državnog suvereniteta Republike Hrvatske.

Stoga ulažemo naš prosvjed protiv odluke premijerke hrvatske Vlade, gđe. Kosor, predsjednika Republike, gosp. Mesića i svih stranka koje namjeravaju podržati takvu političku trgovinu s državnom, odnosno imovinom hrvatskoga naroda, koji je jedini Suveren cjelokupnog prostora, za koji se je kroz stoljeća borio i oslobodio ga.

Pridružujemo se nezadovoljstvu hrvatskog stručnjaka za pitanje državnih granica akademiku D. Rudolfu , koji se je već nakon prvog sastanka Pahor – Kosor otvoreno suprotstavio odluci koja prejudicira naša neupitna prava na tom dijelu Republike Hrvatske.

Svima želimo također skrenuti pozornost na činjenicu, da područje koje Vlada namjerava darovati Sloveniji da bi RH ušla u EU, po svojoj vrijednosti nadilazi svaku potporu koju nam EU nudi. Tu se radi o X milijardama eura vrijednom području koje nije samo ribolovno, nego i značajno nalazišno podmorje nafte i plina.

Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske dr. Miroslav Tuđman obratio se narodu i hrvatskoj vladi priopćenjem iz Pariza kasno sinoć u četvrtak 29. 10. 2009. U svojem obraćanju medijima ističe sljedeće:

 

Prvo, poziva hrvatsku premijerku Jadranku Kosor da ne sakriva od javnosti, da objavi i pojasni što se tajno dogovorila sa slovenskim premijerom, a možda i drugim političarima Europske unije?

 

Drugo, da pojasni teme koje ovih dana u svezi s njezinim diplomatskim prvijencem muče hrvatsku javnost, a posebice:

 

- plaćanje hrvatskim teritorijem slovenske deblokade pregovora s Europskom unijom, (pojas hrvatskoga mora i podmorja u dužini od 26 kilometara, širok pet kilometara i 400 metara, odnosno pojas slične širine i dužine Hrvatska bi zauvijek odstupila od svojeg teritorija u korist Slovenije),

 

- Hrvatska gubi jedinu izravnu granicu s Italijom, pa se otvara problem jednostranog mijenjanja ranijih nasljeđenih sporazuma s Italijom o granici

 

- slovenski državnici ističu zahtjev za "teritorijalnim koridorom" te činjenicu da njih ne zadovoljava čak ni režim "slobodne plovidbe" slovenskih brodova hrvatskim morem u slovenske luke, tj. režim u kojemu bi se suspendiralo pravo intervencije na slovenskim brodovima hrvatskih policijskih i carinskih organa, ako oni to ističu, što onda hrvatska premijerka daje Sloveniji,

 

- nacrt arbitražnog sporazuma omogućava donošenje arbitražne odluke na osnovi koje bi se Hrvatska koridorom odrekla, kako kaže jedan naš uvaženi akademik "dijela svoga mora, morskoga dna i podzemlja sa svim prirodnim bogatstvima u njemu, rudnim i živim, uključujući zračnog prostora iznad koridora, a u korist Slovenije, ili pretvarajući svoje more i podmorje u otvoreno more (tj. more koje nije ni pod čijim suverenitetom",

 

- Hrvatska je većini arbitara koji su joj uglavnom nepoznati i izabrani smisleno ili pak proizvoljno od strane diplomata Ollija Rehna, prepustila odluku o nečem što jedna predsjednica vlade ne smije i ne može odlučiti u ime hrvatskoga Sabora i hrvatskoga naroda,

 

- Hrvatska gubi dio svoga teritorija u tajnim pregovorima, stvarajući protuzakoniti ali obvezujući mehanizam koji je daleko od volje njezine zakonodavne vlasti i od očiju i utjecaja njezina naroda.

 

Treće, predsjednički kandidat dr. Tuđman poziva predsjednicu vlade da prekine ovu igru skrivača o tako važnim temama kao što je hrvatski teritorij i teritorijalno more, te sve ono iznad toga što takve igre uzročnoposljedičnim slijedom u budućnosti ugrožavaju.

 

Kako bi se stvorio privid brzog zaključenja pristupnih pregovora s EU, Hrvatska je prihvatila napuštanje već postignutog dogovora sa Slovenijom iz kolovoza 2007., da se rješavanje graničnog spora povjeri Međunarodnom sudu pravde. Time je Slovenija postigla ključni strateški cilj svoje blokade, a Hrvatska bitno unazadila svoju poziciju u graničnom sporu.

 

Slovenskom zahtjevu za spoj svoga teritorijalnog mora s otvorenim morem moguće je udovoljiti jedino tako da Hrvatska odstupi više od 230 četvornih kilometara, koji su po međunarodnom pravu neprijeporno dio hrvatskog teritorijalnog mora.

 

Sudeći po izjavama slovenskih čelnika, hrvatska je predsjednica Vlade sada prihvatila da se odluka o slovenskim zahtjevima donese u arbitražnoj komisiji čijih bi četvero od pet članova imenovala Europska unija, odnosno Slovenija. To je potpuno suprotno odluci Hrvatskog sabora, koji je odobrio prijedlog povjerenika Rehna od 22. travnja ove godine - tada predstavljen kao konačan i nepromjenljiv.

 

Po njemu, arbitraža se trebala povjeriti arbitražnom vijeću, u kojem bi, uz dva člana imenovana od država u sporu, u konačnici predsjednik Međunarodnog suda pravde imenovao predsjednika arbitražnog vijeća te preostalu dvojicu članova.

 


Ni premijerku Kosor ni Vladu u cjelini nitko nije ovlastio da odstupaju od saborske odluke i u najstrožoj tajnosti dogovaraju da se odlučivanje o teritorijalnom moru, po međunarodnom pravu pod isključivom suverenošću Republike Hrvatske, povjeri tijelu većinski sastavljenom od suprotne pregovaračke strane.

 

Raniji ultimativni zahtjev EU-a da se Hrvatska odrekne primjene međunarodnog prava u drugom ključnom pitanju njezinih prava na moru (ZERP odnosno gospodarski pojas), čine ovaj korak hrvatske premijerke još nerazumnijim.

 

Žalosno je, ali i znakovito za hrvatski medijski prostor, da se poraznom rezultatu posljednjih pregovora raznim makinacijama pokušava dati pozitivan predznak i da se hrvatskom narodu i biračima taji neugodna stvarnost.

 

Pozivam Hrvatski sabor i premijerku da se odlučno ograde od služinskog pristupa, kojima se suverena prava hrvatske države stavljaju u ruke onih koji su ranije iskazali izrazito nepoštivanje međunarodnog prava.

 

Pozivam ih da to učine dok je još vrijeme i dok to Hrvatska još može, pozvao je iz Pariza predsjednički kandidat dr. Miroslav Tuđman.

Pon, 26-10-2020, 02:32:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.