EP: Financiranje europskih stranaka vezati uz poštivanje vrijednosti EU-a

Europski parlament je u četvrtak raspravljao o Uredbi o financiranju političkih stranaka gdje je najžešću polemiku izazvao prijedlog da se financijski sankcionira nepoštivanje temeljnih vrijednosti EU-a što je već dulje vrijeme predmet spora između Bruxellesa i nekih istočnoeuropskih članica.

Zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak su raspravljali o izvješću o primjeni Uredbe o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada, koja predstavlja pravni okvir kojim se uređuju njihova prava i obveze, piše Hina.

Najžešća rasprava vodila se o prijedlogu da se poštivanje temeljnih vrijednosti Europske unije primjenjuje na europske političke stranke i njihove stranke članice, odnosno da se sankcionira one koje to ne budu činile.

Bruxelles je već dulje vrijeme u sporu s Poljskom i Mađarskom oko poštivanja vladavine prava u tim zemljama i smatra da bi uvjet za dobivanje europskog novca trebao biti poštivanje demokratskih standarda. To se među ostalim tiče pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija.

Zastupnica socijalista Gabriele Bischoff kazala je kako ne može zamisliti da europske političke stranke primaju europski novac koji onda koriste za izjave suprotne načelima Unije. Predložila je ograničavanja sredstava za „takve stvari”.

Kritiku izvješću uputio je nezavisni zastupnik iz Mađarske Laszlo Trocsanyi, koji je u izvješću vidio „uvođenje transnacionalnog izbornog sustava”. Ipak, složio se s kontrolom financiranja i prihoda.

Jasno neslaganje s izvješćem iskazao je Jean-Lin Lacapelle iz kluba zastupnika Identitet i demokracija. Optužio je izvjestitelje da tekst pokazuje njihove „federalističke opsesije” te da su u njega „stavili puno natruha” njihove „ideologije”.

Raspodjela novca prema broju glasova na europskim izborima

Druga ideja iz izvješća koja se pokazala spornom odnosi se na raspodjelu sredstava EU-a, koja bi se temeljila na broju glasova koje su stranke prikupile na europskim izborima.

Zastupnik europskih pučana i izvjestitelj za ovu temu Rainer Wieland naglasio je želju da se osnaži izgradnja političkih stranaka u Europi. Založio se da se financiranje temelji na broju osvojenih glasova. Rekao je i da izvjestitelji žele „otvoriti više mogućnosti za stranke koje se tek osnivaju”, odnosno da „pomognu onim strankama koje imaju mali broj glasača i ne dobivaju mandate”.

Drugi izvjestitelj, potpredsjednik Odbora za ustavna pitanja iz redova liberala Charles Goerens, rekao je da je želja izvjestitelja postojeći zakonodavni okvir učiniti „fleksibilnijim i manje zahtjevnim”. U svom obraćanju, predložio je Europskoj komisiji mogućnost da stranke financijski sudjeluju u referendumskim kampanjama u državama članicama kada se radi o pitanjima vezanim uz funkcioniranje Unije.

Francois Alfonsi iz kluba zelenih u prijedlogu izvjestitelja vidi rizik koji bi mogao biti loš za europsku demokraciju i koji se „ne smije prihvatiti”. Rekao je da financiranje na temelju broja birača opasno te da bi „mali koalicijski partneri vrlo lako mogli izgubiti sve izvore financiranja”.

Izvjestiteljica za mišljenje i potpredsjednica Odbora za proračunski nadzor iz redova socijalista Isabel Garcia Munoz, rekla je da je strankama potrebno transparentno, javno financiranje.

Dodala je da su stoga nužna jasna, ali stroga pravila kako bi se izbjegla svaka zloupotreba. Dotakla se i načela izborne kampanje te kazala da bi kriteriji dolaska na listu „trebali biti provođeni prema uključivim i demokratskim pravilima”, poštujući pritom pravila EU-a.

Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova, rekla je da se Komisija „slaže s bitnim stvarima koje je ustanovilo izvješće” te da je uočila određene prepreke koje europskim političkim strankama i zakladama „ne daju da u potpunosti sudjeluju u sustavu”.

Dodala je da je želja Komisije da izmjene uredbe budu usvojena na vrijeme za izbore za Europski parlament 2024. godine.

(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.