Plenković: Od EU-a se očekuje da bude primjer i lider

Nakon dugog, iscrpljujućeg Europskog vijeća postignut je dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru i o novome instrumentu iduće generacije. Svi skupa, kao šefovi Vlada, možemo iskazati zadovoljstvo da je došlo do ovoga kompromisa. Pokazali smo upravo ono što sam govorio preksinoć, da moramo pokazati političku zrelost, uputiti prave poruke našim sugrađanima, svim državama članicama, ulagačima, financijskim tržištima, pa i cijelom svijetu. U konačnici, od Unije se očekuje da bude primjer i lider, rekao je premijer Andrej Plenković u Bruxellesu nakon maratonskih pregovora čelnika Europske unije.

Postignuti kompromis smatra vrlo dobrim jer su svi nešto dobili, a najviše sredstava će ići za proces gospodarskog oporavka državama članicama.

Što se tiče Hrvatske, Plenković kaže da možemo biti izrazito zadovoljni, kada se sva sredstva zbroje, Hrvatska će dobiti više od 22 mlrd. €.

- Ovo je postignuće, bez presedana, više od duplo u prvih 7 godina članstva. Mislim da ćemo na ovaj način imati pravu, sjajnu, čvrstu polugu za provođenje reformi, za realizaciju projekata, za ulaganja i ono što je najvažnije, za brzi gospodarski oporavak, rekao je.

Dodao je da na ovaj način se pokazuje važnost članstva u EU-u.

- Postigli smo veliko postignuće po svim različitim formulama koje su dobivene. Mi smo uspjeli dobiti dodatnih 500 milijuna eura. Ne znam koliko ste uspjeli vidjeti, paragraf koji smo dobili još u veljači, uspjeli smo staviti u pregovarački okvir, dobili smo s 300 milijuna na 400 milijuna dodatne kohezije, dodatni ciklus i razvoj. I dodatnih 100 milijuna €, što je plod noćašnjih pregovora za ruralni razvoj. Prema tome, Hrvatska je dobila više od 22 milijarde eura. Ubrajamo se u one zemlje koje su dobile više sredstava u koheziji i poljoprivredi. Nakon dosta posla, mogu reći da smo obavili dobar posao ovdje u Bruxellesu, rekao je Plenković.

O Fondu za oporavak

Premijer je govorio i o Fondu za oporavak, rekao je da će RH, kada je riječ o bespovratnim sredstvima, imati oko 5,9 mlrd €. Što se tiče dodatnih 400 mil. € za nerazvijene zemlje, premijer je rekao da je RH jedina država članica koja je imala prilike koristiti jedan sedmogodišnji proračun od 2014.-2020.

- Kada stavite papire na stol, kada vidite što su mogli naši susjedi iz jugoistočne Europe s kojima se često uspoređujemo (...) i kada vidimo koliko su oni profitirali od svoga članstva 2004., kada je riječ o 10 članica plus Malta i Cipar, ili Bugarska i Rumunjska koje su u Uniji od 2007., onda se vidi ogromna razlika u ulaganjima koja su došla redistribucijskom snagom europskog proračuna u te zemlje i koja su potaknula njihov ekonomski razvoj. Zato smo na tom argumentu privoljeli naše kolege da dobijemo ta sredstva, rekao je.

Novinari su premijera pitali o Hrvatskom članstvu u EU, rekao je da ćemo pravi efekt našega članstva moći valorizirati kada prođu dva sedmogodišnja proračuna.

- Negdje 2028., 2029., 2030. podvlačiti crtu i vidjeti što nam je to članstvo donijelo u razvojnom smislu. Mislim da će to biti izrazito vidljivo i da će se vidjeti i na kvaliteti života u svakodnevnom životu svih naših sugrađana. To je cijela bit članstva u EU - zajednička sredstva, solidarnost, pomaganje onima koji su manje razvijeni, otvoreno tržište, konkurentnost, inovacije, ulaganje u ono što je budućnost, a budućnost je i digitalno gospodarstvo, zeleno gospodarstvo, četvrta industrijska revolucija, znanje i demokratske vrijednosti, rekao je Plenković.

- Mi ćemo imati vremena do sredine 10. mjeseca pripremiti svoje nacionalne programe oporavka koji će se u Hrvatskoj oslanjati na Vladin program koji ću predstaviti u četvrtak u Saboru, na Nacionalni program reformi, programa konvergencije, sve što radimo u području aktivnosti da idemo prema eurozoni. Pripremit ćemo brojne projekte, brojne reformske aktivnosti koje će biti prezentirane i valorizirane od strane Europske komisije koji će biti svojevrsni putokaz kako da povlačimo sredstva i investiramo ih, rekao je.

Pojasnio je da će biti puno sredstava za očuvanje radnih mjesta, likvidnosti poduzeća, a cijeli smisao svih sredstava je snažan odgovor na krizu Covid-19.

Tijekom pregovora je napravljeno mnogo ustupaka na uštrb 4 najbogatijih zemalja, Plenković kaže da se četvorici škrtih kolega (Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska) pridružila i Finska.

- Budući da su oni veliki netto uplatitelji u EU proračun, nastojali su kompenzirati povećanjem svojevrsnih rabata njima, povrata sredstava po modelu Margaret Thatcher (...) Mislim da su Njemačka i Francuska pomogle pri zaključivanju ovog velikog dogovora, između ostalog, Francuska uopće nema rabate principijelno ih ne želi, rekao je, prenosi HRT.

(hkv)