Europljani se protive proširenju, a ne mogu se više osloniti ni na SAD, rezultati su istraživanja o sigurnosti u EU

Građani Europske unije su se uznemirili, a i prestrašeni su: ne mogu se više oslanjati na SAD kao čuvara sigurnosti, ali žele zaustaviti proširenje EU te žele da se EU više uključi u rješavanje izazova globaliziranog svijeta.

To su neki od glavnih zaključaka istraživanja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) koje će novi politički vođe morati uzeti u obzir kako bi donosili ''hrabrije'' odluke žele li zadržati povjerenje građana iskazano na europskim izborima u svibnju s rastom postotka izlaznosti.

ECFR je u anketi YouGov-a ispitao više od 60.000 ljudi širom Europe i razotkrio da način na koji će EU voditi vanjsku politiku ima veliki utjecaj u izgradnji privlačne vizije budućnosti. Istraživanjem su bile obuhvaćene sve države članice osim: Hrvatske, Slovenije, Portugala, Ujedinjene Kraljevine, Belgije i Irske.

Europa povjerenje

Europljani smatraju da žive u izrazito opasnom svijetu. Stres, strah i optimizam su tri pridjeva kojima opisuju svoje osjećaje, a takvo stajalište proizlazi i iz sigurnosnih prijetnji. U stresu su posebice državljani Italije, Mađarske i Grčke, dok su Francuzi, Česti i Slovaci u najvećem strahu.

Iako postoji široka podrška javnosti ideji da EU postane globalni akter, stavovi su različiti po pitanju trgovine i prekooceanskih odnosa do proširenja EU. U moru opasnosti Europa se sve više mora ponašati kao ''jedna'' u pogledu sukoba na geopolitičkoj razini.

Takav stav trenutno reflektira diskurs nove Komisije. Europska vanjska politika je ''dolina suza'' - termin koji je skovao EUJosep Borrell, socijalist i europski povjerenik za Vijeće EU za vanjske poslove. Do njega dolaze ''sve otvorene rane čovječanstva'', a mi izražavamo ''sućut i zabrinutost bez mogućnosti djelovanja'', rekao je Borrell prije no što je preuzeo dirigentsku palicu upravljanja vanjskim poslovima. Kao što je izjavila povjerenica EU za unutarnje poslove Ylva Johansson prilikom svog posjeta Zagrebu, nova Komisija je ''geopolitička'' ali i ''proaktivna''. što znači da se mora više uključiti u rješavanje konflikata u svijetu kako bi spriječila stvaranje novih kriza poput one migracijske.

Borrell već izražava aktivniji pristup prema svom velikom zadatku koji podrazumijeva jačanje globalne pozicije EU. On radi prema uputama predsjednice Komisije, Ursule von der Leyen, ''Europska unija mora biti strateška, upornija i sjedinjena u svojim metodama u međunarodnim odnosima''. EU se mora postaviti kao lider i svjetska predvodnica humanijem pristupu rješavanja geopolitičkih kriza, ali i onih egzistencijalnih poput klimatskih promjena.

U svakoj ispitanoj državi članici, osim Španjolske, više od 40 posto njih vjeruje da je moguće da bi se EU mogla raspasti u sljedećih 10-20 godina. Kada bi se Europska unija sutra raspala, najveći gubitak bila bi sposobnost europskih država za suradnju u sigurnosti i obrani i pozicioniranju među globalnim igračima poput Kine, Rusije i SAD-a.

Ispitanici vjeruju da blok ne smije više djelovati neovisno u pogledu Kine i SAD-a. Istraživanje ECFR-a pokazuje da Eu SADgrađani više ne vjeruju da SAD može jamčiti njihovu sigurnost, više povjerenja imaju u EU nego u nacionalne vlade kao zaštitnika vlastitih interesa u srazu s drugim globalnim silama. U brojnim državama članicama mnogi glasači ne vjeruju ni SAD-u ni EU (u Italiji je taj postotak 36 posto; a u Češkoj i Grčkoj više od polovice). Najveće povjerenje u zaštitu Unije imaju Danska (60%), Švedska (56%) i Španjolska (56%).

U sukobima između SAD-a, Kine ili Rusije, birači su izrazili jasnu sklonost da EU ostane neutralna, sljedeći srednji put između velikih svjetskih sila. U svim zemljama članicama, osim jedne, većina se zalaže za takvu neutralnost u oba scenarija. Izuzetak je Poljska, gdje bi većina građana željela da se EU nađe uz SAD u sporu s Rusijom. A čak se i tamo 45 posto ljudi odlučilo za neutralnost. Na pitanje koju bi stranu zauzeli u sukobu SAD-a i Kine većina država tvrdi da ne bi ničiju, a u Austriji je ta razina čak 83 posto. Rezultati sugeriraju da glasači žele da EU bude dovoljno jak kako ne bi postao puki sljedbenik drugih sila.

Ali su sumnjičavi prema zaštiti ekonomskih interesa EU-a u trgovinskim ratovima – manje od 20 posto njih smatra da su interesi njihove države dobro zaštićeni od agresivne kineske prakse. U svim državama članicama, osim u Austriji, Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj, smatraju da nacionalne vlade moraju zaštiti državu od kineskih interesa. Slično tome ispitanici su u svim zemljama članicama, osim Francuske i Rumunjske, izjavili da je njihova nacionalna vlada pogodnija u zastupanju interesa zemlje u trgovinskim pregovorima.

Ruska agresija jedan je od najvažnijih vanjskopolitičkih izazova Europe. Sve ispitane države podjednako podržavaju sankcije protiv Rusije nakon aneksije Krima što dokazuje uspjeh EU-a u rješavanju krize. Poljska, Švedska i Danska i Španjolska smatraju da sankcije nisu dovoljno snažne. Ali, razlike u odobravanju ovisi o biračima stranaka,. Oni koji glasaju za slovačke socijaldemokrate SMER-SD i njihovog dugogodišnjeg lidera Roberta Fica koji podržava ukidanje sankcija, smatraju da su one ''preoštre''.

Istraživanje ECFR-a pokazuje da, unatoč podjelama među europskim vladama, u regiji postoji snažna podrška ZPjavnosti u očuvanju iranskog nuklearnog sporazuma. Međutim, prema podacima, blok ne može opravdati samo ulaganje u obrambene sposobnosti EU-a, a ne u NATO. Glasači francuske stranke Republika u pokretu (vodi ju predsjednik Emmanuel Macron) daju jaču prednost europskim ulaganjima u obranu dok poljski glasači krajnje desne, vladajuće stranke Pravo i pravda imaju jaču sklonost ulaganja u NATO.

Ako je proširenje bilo vitalni alat za stabiliziranje istočnog susjedstva EU, Europljani su skeptični prema novom proširenju i ono više nije toliko bitno za održavanje europske sigurnosti. Poljska, Rumunjska i Španjolska su jedine države članice u kojima više od 30 posto birača vjeruje da bi se zemlje Zapadnog Balkana trebale pridružiti Uniji u narednih 10-20 godina. U mnogim državama članicama - posebno onima koje najviše ulažu u proračun EU kao što su Austrija, Francuska, Njemačka, Italija i Nizozemska - više od 40 posto pristaša stranaka u vladi protivi se proširenju.

Naposlijetku, birači žele da EU bude lider u borbi protiv klimatskih promjena i migracija koji su glavni uzrok nesigurnosti. U prvoj polovici 2019. došlo je do povećanja broja ljudi koji su klimatske promjene shvatili kao prioritet (Italija je bila izuzetak). I novi Europski parlament ima snažan mandat za djelovanje protiv klimatskih promjena: 62 posto zastupnika u Parlamentu su iz stranaka koje su obećale veću suradnju EU na tom pitanju.

Tijekom političke krize 2015. godine oko migracija, čelnici mnogih EU država članica i institucija izgubile su povjerenje birača. Kao odgovor na lošu percepciju, nacionalne vlade su sve više slijedile jednostrani pristup migraciji postupno odustajući od pokušaja postizanja konsenzusa. Sada su Europljani sve više uvjereniji da bi za rješavanje pitanja EU trebala djelovati u trećim zemljama. Prosječno 65 posto ljudi smatra da će povećanje ekonomske pomoći tim zemljama obeshrabriti migracije. Također, u 12 od 14 anketiranih zemalja većina glasača smatra da EU treba učiniti više za rješavanje krize u Siriji.

Sve u svemu EU se do sada nije ponašaao kolektivno u svojim vanjskim odnosima. Kohezija i konsenzus država Europske unije kao jedinstvene tvorevine mora doći iznad nacionalnih interesa kako bi se EU postavila na globalnoj karti. Birači putem vanjske politike žele znati imaju li njihovi politički vođe i dalje kontrolu nad europskim projektom i je li EU odgovoran akter u opasnom svijetu.

I to je temeljni pomak u pogledima Europljana na svijet. Novo vodstvo EU institucija mora sada donositi hrabre odluke i prihvatiti - kao i glasači - da se svijet promijenio.

Karla Juničić
Euractiv

Ned, 5-04-2020, 21:23:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.