Ostvarimo državni suverenitet na našem dijelu Jadranskog mora

U organizaciji Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudišta u subotu 21. rujna ove godine pokreće se projekt „Budnica hrvatskog nacionalnog suvereniteta“ tzv. Actio Popularis – narodna akcija kojom se želi potaknuti proglašenje Isključivog gospodarskog pojasa hrvatske države (IGP), a prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. Time se želi ostvariti konačno državni suverenitet na Jadranskome moru.

Krenut će se brodovima iz Zadra na našu crtu IGP, navode organizatori, te konačno proglasiti isključivi Gospodarski Pojas koji od davnine pripada samo našoj domovini. Danas to suvereno pravo nad svojim područjima mora ostvaruje 141 država, no Hrvatska nije među njima. Nedavno uhvaćeni talijanski ribari blizu Dugog otoka dokaz su da se i dalje bez ikakvih prijekora i prepreka pljačkaju sve vrste našeg morskog blaga te se našim susjedima, Sloveniji, Italiji, BiH i Crnoj Gori omogućava otimanje još dijelova hrvatskog kopna i mora, kako su radili kroz postavnojevska vremena. Prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, 22. prosinca 1990. prigodom proglašenja prvog demokratskog Ustava u Hrvatskoj povijesti – rekao je da su svi pisci Ustava RH, nabrajajući prirodna bogatstva, smetnuli s uma more. Do danas ništa se nije promijenilo – more je i dalje za hrvatske odgovorne političare i stručnjake tema smetnuta sa uma.

Krajem rujna 2015. godine u New Yorku na UN konferenciji, donesena je UN-ova Agenda 2030., kao novi program globalnog razvoja 17 istaknutih ciljeva o održivome razvoju. Sudionici pojedinih država birali su ciljeve prema interesu svojih zemalja. Predstavnici iz RH na toj su Konferenciji od spomenutih 17 ciljeva prijavili 10 koji se tiču Hrvatske, dakle 7 su izostavili. Nisu prijavili cilj br. 14., jedini važan za obalnu i pomorsku državu, pažljivo upravljanje morem. U Hrvatskoj je u tijeku izrada Nacionalne razvojne strategije pa je pitanje kome uputiti prijedlog za ispravku te pogreške.

Narodna akcija 21. rujna, koja će proglasiti Isključivi gospodarski pojas, osim ispunjenja pravde i ostvarivanja prava, pomaže tako što će taj Institut Međunarodnog prava mora, i Hrvatskoj kao i svakoj drugoj državi koja ga je proglasila dati izravnu mogućnost čuvanja mora. Naša država s međunarodnim priznanjem očito nije završila svoj 14-stoljetni križni put i sa svojim suverenitetom ne zna što će, sluđena činjenicom da je dalje u kandžama mentaliteta koji joj određuje sudbinu smanjivanja. Agresija je prozvana graničnim sporom, a iznuđivanje našeg teritorija ide preko međunarodne ucijene nekim ciljem „presudno važnim za Hrvatsku, pa je svaka cijena prihvatljiva“. Slovencima bi naš dio Piranskog zaljeva trebali prepustiti da nam dopuste pregovore s EU oko Shengena. BiH bi trebali prepustiti kopno i more uz poluotok Klek za dozvolu gradnje Pelješkog mosta. Crnoj Gori, koja već računa da je cijelo more do kopna Prevlake njeno, treba dati i Prevlaku, radi fantomske investicije u turističku destinaciju. Na žalost, sve te tri neuralgične točke u startu imaju potpisane dogovore na najvišoj razini: Račan – Drnovšek, Tuđman – Izetbegović, Račan – Đukanović - iako se radi o teritorijalnim pretenzijama na koju susjedi nemaju pravo i prema kojima Hrvatska nema obveza.

Dakle, brod kreće iz Zadra 21.rujna u 9 sati a mjesto ukrcaja se nalazi ispred umjetničkih instalacija Pozdrav suncu i Morskih orgulja. Zahvaljujući vlasniku broda Ivici Zoriću, prijevoz brodom je besplatan, a zainteresirani se mogu javiti organizatoru. (t. držić, HT)